Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pad vlade ili nove ucjene

Objavljeno prije

na

Jednog sunčanog ljetnjeg dana Skupština će razmotriti izmjene ovogodišnjeg budžeta koje je predložila vlada. Još se tačno ne zna kog tačno dana. Kako su se dosad izjasnili javni djelatnici, taj predlog neće imati većinu. U ostatku svijeta to bi značilo da vlada pada, kod nas uglavnom služi kao povod za nagađanje – na koji način će ovoga puta vlada opstati.

Vlada je predložila da se državna kasa rebalansira tako što će građani za struju koju je potrošio KAP platiti 61 milion eura. Zamišljeno je da dug KAP-a za struju vlada ,,prebije”, tako što Elektroprivreda ne bi platila porez koji državi duguje. I svi srećni.

Opozicija, Socijalde-mokratska partija i zamrznuti koalicioni partner Liberalna partija kazali su da neće podržati takav predlog. Demokratski front, Socijalistička narodna partija i Pozitivna imaju 36 poslanika, SDP – osam i LP – jednoga. Ukupno – 45, što znači da DPS, svojih i poslanika iz manjinskih partija, ima – 36. Nedovoljno.

Kao i obično, pojavilo se pitanje hoće li SDP ostaviti DPS na cjedilu ili će opet naći neku rupu, da sve prođe. ,,Ne treba poreski obveznici da ispaštaju zbog toga što su se nesavjesni pojedinci u Elektroprivredi hazarderski ponašali i što su sebi dozvolili luksuz da isporučuju struju potrošaču kojeg su čak i u Ministarstvu ekonomije nazvali delinkventnim”, bio je izričit poslanik SDP-a Damir Šehović.

Potpredsjednik SDP-a Rifat Rastoder kazao je da je rebalans budžeta suviše važno pitanje da bi se igralo kako ko hoće. To bi trebalo da isključi mogućnost da, recimo, malo više od pola poslaničkog kluba SDP-a podrži vladin predlog.

U sličnim situacijama do sada najčešće su se pojavljivale razne šminke u obliku amandmana, procedura ili redosljeda poteza koje su omogućavale da vladini predlozi prođu, a da se zabilježi da se SDP ili kogod drugi tu nešto bunio.

Ni u šta se čovjek ovdje ne može zakleti, ali reklo bi se da je ovoga puta takav scenario proglasio nemogućim predsjednik Vlade Milo Đukanović: ,,Ono što je zadatak Vlade je da predloži najbolje rješenje, a obaveza Skupštine je da o tome sudi u dijelu svojih nadležnosti i da kada je nazadovoljna Vladom izglasa joj nepovjerenje. Što se mene tiče, tu su pozicije vrlo čiste i dok ja vodim Vladu ona će voditi takvu politiku”.

Onda je stigla vijest da su mađarska OTP i ruska VTB banka aktivirale vladine garancije za KAP-ove kredite odobrene u iznosu od 102 miliona eura. Iz ministarstva finansija javljeno je kako ,,u cilju ispunjenja tih obaveza, nastalih momentom izdavanja garancija, Vlada vodi pregovore o sklapanju kreditnih aranžmana, čija je realizacija planirana rebalansom budžeta, koji čeka odobrenje Skupštine”. Precizirali su kako bi, uz rebalans, tekli med i mlijeko: obaveze po sklopljenim kreditnim aranžmanima bile bi izmirene na srednji rok, uz određeni grejs period, pa bi se, na taj način, sačuvala budžetska stabilnost i tako dalje. Javnost je upozorena da će, ako tako ne bude, posljedice biti nesagledive. Banalna ucjena konkretizovana je najavama kako će kasniti plate u državnoj upravi.

Ta je loptica malo previše odjeknula pa je ministar finansija Radoje Žugić hitro utješio gledaoce TVCG da penzije, socijala i činovničke plate ove godine neće biti ugrožene.

Dodatna zanimljivost u vrtlogu koalicionih odnosa i državnih garancija je što je SDP počeo da priča o odgovornosti. ,,Politička odgovornost svake partije se snosi na izborima, ali političke personalne odgovornosti onih čiji je resor zagovarao pogrešan koncept zbog kojeg je država i dovedena u ovako tešku situaciju se mogu podnijeti i bez izbora”, kazao je Šehović. U SDP-u računaju da jednom mora doći do izražaja fakat da su ponekad, dok je vlada donosila pogubne odluke, njihovi ministri bili protiv. Ili su jedan drugome namigivali.

Vrhovno državno tužilaštvo formiralo je predmet o eventualnom nelegalnom snabdijevanju Kombinata aluminijuma strujom. Prikupljaju dokaze pa ne mogu govoriti o eventualnoj konkretnoj krivičnoj odgovornosti. Jednog lijepog dana u ovoj zemlji će izistine postojati državni tužilac. Valjda.

Tog eventualnog dana neko će razmotriti i krivičnu prijavu MANS-a protiv više Vladinih funkcionera, uključujući i Mila Đukanovića i Igora Lukšića zbog teške zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju, odnosno niza štetnih odluka koje su rezultirale izdavanjem državnih garancija za kredite KAP-a u ukupnom iznosu od 131,6 miliona eura.

,,Ni do danas nije poznato za šta su korišćene pozajmice i gdje je završio novac koji je ruski vlasnik pozajmljivao od majki kompanija, dok je i izvještaj Državne revizorske institucije pokazao da izdate državne garancije nijesu bile pokrivene kontragarancijama”, podsjetio je Ranko Krivokapić. MANS je ocijenio da ,,stotine miliona eura državne pomoći jednom ruskom tajkunu, predstavlja ogoljenu izdaju državnih interesa”.

Redovi se zbijaju. Krenule se analize na temu: šta ako se stvarno rasturi vladajuća koalicija. Potop, normalno. Opozicija bi mogla podržati tehničku vladu koju bi vodio SDP, a moglo bi se ići i na izbore nakon kojih bi opet iskrslo pitanje ko će s kim. Ranku Krivokapiću smiješi se optužnica o zločinačkom udruživanju sa četničkim vojvodom u cilju uništavanja Crne Gore. Za razliku od početka ovoga vijeka kad je takva priča upalilia sa Liberalnim savezom, ne bi se reklo da 2013. može da prođe.

Da li će vlada pasti ako ne bude imala većinu za uređivanje državne kase, da li je onaj ko krade lopov, da li je onaj ko vodi ljude u rat mirotvorac, da li porez baš mora da se plaća – demokratija vlada, o svemu se ovdje može raspravljati. Malo koga bi iznenadila, na primjer, rasprava na temu: da li ljudi, u vrijeme svjetske ekonomske krize, treba da se odreknu predrasuda i okrenu kanibalizmu. Pa se pozovu analitičari, poglavito Srđan Vukadinović, političari, poglavito Miško Vuković, doktori, nutricionisti. Pa – ko koga pojede.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo