Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poslovi za privilegovane

Objavljeno prije

na

radunovic

Ministar Miodrag Radunović, ne nudeći objašnjenje odakle mu podatak, poručuje: deset do dvadeset ljekara primanjem mita narušavaju ugled bijelog mantila. Prenebregava one oblasti najpodložnije visokoj korupciji – nabavke zdravstvene opreme i potrošnog materijala. Tu se kriju najozbiljnije sumnje u nezakonite poslove. Tu je na sceni sprega države i privilegovanih firmi.

Minstar, naravno, ne spominje da lukrativne poslove u zdravstvu Crne Gore kontolišu čelni ljudi najvažnijih karika u lancu zdravstva: ministarstva, Kliničkog centra, Fonda za zdravstveno osiguranje, Montefarma… Vješto ispletena mreža državnih naručilaca, lojalnih špediterskih firmi i podobnih privatnih dobavljača, prekrila je naše zdravstvo. Da bi sve to funkcionisalo, potrebna je sinhronizacja. Sa visokog nivoa.

Nakon što je 2011. godine dotadašnjoj direktorici Kliničkog centra, najveće zdravstvene ustanove u državi, Oliveri Miljanović istekao mandat, ministar zdravlja Miodrag Bobo Radunović predložio je Vladi novog kandidata – Milana Mijovića. Predlog – prihvaćen. Dobro upućeni sagovornici Monitora kažu da je Mijović imao direktnu podršku premijera Đukanovića, te da je on, zajedno sa Branimirom Gvozdenovićem, najviše uticao na njegovo postavljenje.

U pripremi teksta Monitor je razgovarao, uz detaljan uvid u sudske spise i korespondenciju, sa više vlasnika privatnih firmi za nabavku zdravstvene opreme i potrošnog materijala. Jasno je: Mijovićev Klinički centar, samostalno ili kroz tendere Fonda zdravstva (direktor Kenan Hrapović), posluje sa privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala.

Izdvaja se Urion, između ostaloga – zvanični distributer firme Simens, koja je sada, u okviru velike međunarodne afere, optužena za korupciju na regionalnom nivou – da je u zemljema Jugoistočne Evrope (za sada se ne pominje Crna Gora), davala mito u zamjenu za unosne poslove. Izvršna direktorica firme Osmi red D.O.O. iz Podgorice Angelina Vuković na press konferenciji održanoj maja 2010. godine optužila je Urion da nije ispunjavao Zakonom određene uslove za dobijanje dozvole za promet medicinske opreme i materijala, kako u trenutku izdavanja Rješenja za rad (broj 02/50 – 2704/UPI od 18.08.2006), tako ni dvije i po godine kasnije.

Urion je neovlašćeno poslovao: nije imao zakonom predviđeni stručni kadar za promet medicinskih sredstava i medicinskih proizvoda. Još preciznije: u trenutku kada je Urion na tenderu dobio svoj najunosniji posao, u vrijednosti većoj od osam miliona eura (riječ je o 2008. godini), nije imao predviđeni stručni kadar! Do danas ostaje nejasno: kako je takav ponuđač dobio rješenje koje mu je omogućavalo da godinama učestvuje u lukrativnim poslovima javnih nabavki?

Na navedene ozbiljne optužbe niko nije reagovao: ni ministarstvo, ni tužilaštvo. Naprotiv. Urion je i danas jedan od najvećih dobavljača medicinske opreme i potrošnog materijala. Dobija najveće tendere koje raspisuju nadležne državne institucije.

U favorizovanju svojih dobavljača princip je uvijek isti. Riječ je, objašnjavaju naši izvori, o zaključanoj tehničkoj specifikaciji, unaprijed naznačenoj opremi, unaprijed ciljanoj firmi, sa nerijetko i unaprijed sljedujućim ,,bonusom”: potrošnim materijalom za tu firmu.

Mijović, prvi čovjek Kliničkog centra, najvećeg potraživača i potrošača u zdravstvu, koji zdušno sarađuje sa Urionom, u kumovskim je odnosima sa direktorom Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore Montefarm Budimirom Stanišićem. Nije to sve. Mijovićeva veoma bliska saradnica, medicinska direktorica KC-a Ljiljana Musić takođe je povezana sa Montefarmom. Njen suprug Davor Musić je predsjednik odbora direktora te firme.

Budimir Stanišić, koji je na čelo Montefarama došao sa pozicije anesteziologa u KC, prisutan je i u firmi Businessmontenegro (nalazi se u krugu njegovog Montefarma), specijalizovanoj za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima. Tamo je predsjednik odbora direktora. Nadređeni je, na taj način, supruzi, koja je takođe zaposlena u Businessmontenegru. Ime pomenute firme, u svojstvu uvoznika i špeditera, na skoro svim je ugovorima koje Fond zdravstva kao naručilac potpisuje. Stanišić je član organa upravljanja i Opšte bolnice na Cetinju.

Osim Montefarma, prema propisima, ljekove sa liste A, koji se propisuju na recept, može izdavati i Galenika Crna Gora. Kako je u pitanju ozbiljan biznis, više nego primamljivo zvuči nedavno objavljeni poziv Fonda zdravstva za dostavljanje ponuda radi zaključivanja ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2013. godini sa davaocima usluga obuhvaćenih Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova.

Ponudu je već dostavio konzorcijum Galenika, na čijem je čelu do početka ove sedmice bio, dok, prema pisanju Dnevnih novina, nije podnio ostavku, Miodrag Ivanović (kum premijerovog brata Aca Đukanovića) i lanac privatnih apoteka DubaiPharm, čiji je vlasnik Oleg Obradović (predsjednik borda Prve banke Aca Đukanovića), koji su se prijavili zajedno.

Iako apoteke Galenike, usljed lošeg stanja firme kojoj prijeti stečaj, ne rade, ima naznaka da se planira reorganizacija koja za cilj ima privatizaciju apoteka. Novinar Vijesti Milorad Milošević smatra da je riječ o ,,pokušaju stvaranja prvog poluprivatnog oligopola u toj oblasti.”

Ivanović i Obradović su bili saradnici i u upravi Telekoma. Skupa su i saslušavani na Anketnom odboru u korupcionaškoj aferi Telekom u kojoj se, u kontekstu primanja mita, pominje i sestra premijera Ana Kolarević.

Prema riječima upućenih sagovornika Monitora, status pri-vilegovane firme ima i privatna kompanija Rudo Montenegro, čiji je ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor Ale-ksandar Braco Miranović. Vlada je, na predlog Ministarstva zdravlja, donijela Odluku o mreži zdravstvenih ustanova Crne Gore. Na osnovu te Odluke (stupila na snagu 12. aprila 2013) u mreži zdravstvenih ustanova su: Galenika (za ljekove u Podgorici i naseljenim mjestima: Bijela, Risan, Stari Bar, Sutomore, Virpazar i Tuzi), Rudo Montenegro i OB Meljine Herceg Novi (Opšta hirurgija, opšta interna medicina, ORL, ginekologija i akušerstvo).

Fond za zdravstveno osiguranje, zatim, 27. maja 2013. upućuje dva poziva za prikupljanje ponuda. Jedan za ustanove u mreži, na kojem mogu učestvovati samo izabrani Odlukom, i drugi – za sve ostale privatne ustanove za određene oblasti.

Konkurentska njemačka kompanija za promet medicinskih pomagala Bauerfand, registrovana u Podgorici (izvršna direktorica Sonja Nejkov), već dvije godine pokušava da se uključi na tržište. Međutim za oblast ortopedskih pomagala nema regularnog, za sve jednakog tendera! Kako saznajemo, sa problemom je upoznata i njemačka ambasada u Podgorici.

Lako je zaključiti da je Ministarstvo sebi dalo za pravo da u saradnji sa Fondom formira mrežu ustanova bez precizno definisanih uslova i mogućnosti da se proces odabira kontroliše. Osim toga, opet su privilegovani dobili priliku da dobiju poslove bez borbe i ravnopravnih uslova”, kaže naš sagovornik iz zdravstva koji je insistirao na anonimnosti. Pita se: „O kavim je interesima riječ? Kakve su cijene koje se plaćaju Rudom”?

Podaci do kojih je došao Monitor, uvidom u zvanična dokumenta Privrednog registra, pokazuju da je prvi čovjek Rudo Montenegra Aleksandar Braco Miranović, osnivač još tri firme: dvije za nespecijalizovanu trgovinu na veliko Mavrounija i IBS GROUP, te jedne specijalizovane za usluge pripremanja i posluživanje pića Mania. Miranovićev partner, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik u firmi Mania (prvi put registrovana 24. 12. 2003. godine), prema zvaničnim podacima Privrednog suda dostupnim na internetu, je Ljindon Đoković, koji je juna 2006. godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo ,,neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”, kao i još neka krivična djela.

Miranovićev partner u Maniji, kako se zvala popularna podgorička diskoteka (često posjećivali Milo Đukanović, Veselin Barović i ekipa), bio je i Leon Drešaj. On je decembra 2004. godine uhapšen u policijskoj akciji u Skadru u Albaniji, kada je kod njega pronađeno kilogram i po kokaina, potvrđeno je tada iz Kancelarije Interpola u Albaniji. Godinu kasnije, policija je zaplijenila šest i po kilograma heroina i 50 kilograma marihuane u Tuzima, i uhapsila više krijumčara drogom, među kojima su bili i braća Leon i Viktor Drešaj.

Leon i Viktor nekoliko puta su privođeni, a određeno vrijeme proveli su u zatvoru. Braća Drešaj privedena su i u sklopu istrage o ubistvu inspektora Slavoljuba Šćekića. Leon, prijatelj Damira Mandića, svjedočio je u slučaju ubistva vlasnika Dana Duška Jovanovića. Prema pisanju Dana, Miranovićev poslovni partner Drešaj je svjedočio da je sa Mandićem, u noći ubistva bio u Maniji, ali se, kako je zabilježio Dan, na osnovu listinga ispostavlja, da su to veče njih dvojica razgovarali mobilnim telefonom sedam puta upravo u vrijeme za koje Drešaj tvrdi da su bili zajedno.

Nakon svega, ne čudi što je Odbor za zdravstvo, prije neki dan, odbio predlog opozicionog poslanika Janka Vučinića za kontrolno saslušanje ljudi iz zdravstva. Nijesu ludi.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo