Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Poslovi za privilegovane

Objavljeno prije

na

Ministar Miodrag Radunović, ne nudeći objašnjenje odakle mu podatak, poručuje: deset do dvadeset ljekara primanjem mita narušavaju ugled bijelog mantila. Prenebregava one oblasti najpodložnije visokoj korupciji – nabavke zdravstvene opreme i potrošnog materijala. Tu se kriju najozbiljnije sumnje u nezakonite poslove. Tu je na sceni sprega države i privilegovanih firmi.

Minstar, naravno, ne spominje da lukrativne poslove u zdravstvu Crne Gore kontolišu čelni ljudi najvažnijih karika u lancu zdravstva: ministarstva, Kliničkog centra, Fonda za zdravstveno osiguranje, Montefarma… Vješto ispletena mreža državnih naručilaca, lojalnih špediterskih firmi i podobnih privatnih dobavljača, prekrila je naše zdravstvo. Da bi sve to funkcionisalo, potrebna je sinhronizacja. Sa visokog nivoa.

Nakon što je 2011. godine dotadašnjoj direktorici Kliničkog centra, najveće zdravstvene ustanove u državi, Oliveri Miljanović istekao mandat, ministar zdravlja Miodrag Bobo Radunović predložio je Vladi novog kandidata – Milana Mijovića. Predlog – prihvaćen. Dobro upućeni sagovornici Monitora kažu da je Mijović imao direktnu podršku premijera Đukanovića, te da je on, zajedno sa Branimirom Gvozdenovićem, najviše uticao na njegovo postavljenje.

U pripremi teksta Monitor je razgovarao, uz detaljan uvid u sudske spise i korespondenciju, sa više vlasnika privatnih firmi za nabavku zdravstvene opreme i potrošnog materijala. Jasno je: Mijovićev Klinički centar, samostalno ili kroz tendere Fonda zdravstva (direktor Kenan Hrapović), posluje sa privilegovanim firmama u domenu nabavke opreme i potrošnog materijala.

Izdvaja se Urion, između ostaloga – zvanični distributer firme Simens, koja je sada, u okviru velike međunarodne afere, optužena za korupciju na regionalnom nivou – da je u zemljema Jugoistočne Evrope (za sada se ne pominje Crna Gora), davala mito u zamjenu za unosne poslove. Izvršna direktorica firme Osmi red D.O.O. iz Podgorice Angelina Vuković na press konferenciji održanoj maja 2010. godine optužila je Urion da nije ispunjavao Zakonom određene uslove za dobijanje dozvole za promet medicinske opreme i materijala, kako u trenutku izdavanja Rješenja za rad (broj 02/50 – 2704/UPI od 18.08.2006), tako ni dvije i po godine kasnije.

Urion je neovlašćeno poslovao: nije imao zakonom predviđeni stručni kadar za promet medicinskih sredstava i medicinskih proizvoda. Još preciznije: u trenutku kada je Urion na tenderu dobio svoj najunosniji posao, u vrijednosti većoj od osam miliona eura (riječ je o 2008. godini), nije imao predviđeni stručni kadar! Do danas ostaje nejasno: kako je takav ponuđač dobio rješenje koje mu je omogućavalo da godinama učestvuje u lukrativnim poslovima javnih nabavki?

Na navedene ozbiljne optužbe niko nije reagovao: ni ministarstvo, ni tužilaštvo. Naprotiv. Urion je i danas jedan od najvećih dobavljača medicinske opreme i potrošnog materijala. Dobija najveće tendere koje raspisuju nadležne državne institucije.

U favorizovanju svojih dobavljača princip je uvijek isti. Riječ je, objašnjavaju naši izvori, o zaključanoj tehničkoj specifikaciji, unaprijed naznačenoj opremi, unaprijed ciljanoj firmi, sa nerijetko i unaprijed sljedujućim ,,bonusom”: potrošnim materijalom za tu firmu.

Mijović, prvi čovjek Kliničkog centra, najvećeg potraživača i potrošača u zdravstvu, koji zdušno sarađuje sa Urionom, u kumovskim je odnosima sa direktorom Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore Montefarm Budimirom Stanišićem. Nije to sve. Mijovićeva veoma bliska saradnica, medicinska direktorica KC-a Ljiljana Musić takođe je povezana sa Montefarmom. Njen suprug Davor Musić je predsjednik odbora direktora te firme.

Budimir Stanišić, koji je na čelo Montefarama došao sa pozicije anesteziologa u KC, prisutan je i u firmi Businessmontenegro (nalazi se u krugu njegovog Montefarma), specijalizovanoj za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima. Tamo je predsjednik odbora direktora. Nadređeni je, na taj način, supruzi, koja je takođe zaposlena u Businessmontenegru. Ime pomenute firme, u svojstvu uvoznika i špeditera, na skoro svim je ugovorima koje Fond zdravstva kao naručilac potpisuje. Stanišić je član organa upravljanja i Opšte bolnice na Cetinju.

Osim Montefarma, prema propisima, ljekove sa liste A, koji se propisuju na recept, može izdavati i Galenika Crna Gora. Kako je u pitanju ozbiljan biznis, više nego primamljivo zvuči nedavno objavljeni poziv Fonda zdravstva za dostavljanje ponuda radi zaključivanja ugovora o pružanju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2013. godini sa davaocima usluga obuhvaćenih Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova.

Ponudu je već dostavio konzorcijum Galenika, na čijem je čelu do početka ove sedmice bio, dok, prema pisanju Dnevnih novina, nije podnio ostavku, Miodrag Ivanović (kum premijerovog brata Aca Đukanovića) i lanac privatnih apoteka DubaiPharm, čiji je vlasnik Oleg Obradović (predsjednik borda Prve banke Aca Đukanovića), koji su se prijavili zajedno.

Iako apoteke Galenike, usljed lošeg stanja firme kojoj prijeti stečaj, ne rade, ima naznaka da se planira reorganizacija koja za cilj ima privatizaciju apoteka. Novinar Vijesti Milorad Milošević smatra da je riječ o ,,pokušaju stvaranja prvog poluprivatnog oligopola u toj oblasti.”

Ivanović i Obradović su bili saradnici i u upravi Telekoma. Skupa su i saslušavani na Anketnom odboru u korupcionaškoj aferi Telekom u kojoj se, u kontekstu primanja mita, pominje i sestra premijera Ana Kolarević.

Prema riječima upućenih sagovornika Monitora, status pri-vilegovane firme ima i privatna kompanija Rudo Montenegro, čiji je ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor Ale-ksandar Braco Miranović. Vlada je, na predlog Ministarstva zdravlja, donijela Odluku o mreži zdravstvenih ustanova Crne Gore. Na osnovu te Odluke (stupila na snagu 12. aprila 2013) u mreži zdravstvenih ustanova su: Galenika (za ljekove u Podgorici i naseljenim mjestima: Bijela, Risan, Stari Bar, Sutomore, Virpazar i Tuzi), Rudo Montenegro i OB Meljine Herceg Novi (Opšta hirurgija, opšta interna medicina, ORL, ginekologija i akušerstvo).

Fond za zdravstveno osiguranje, zatim, 27. maja 2013. upućuje dva poziva za prikupljanje ponuda. Jedan za ustanove u mreži, na kojem mogu učestvovati samo izabrani Odlukom, i drugi – za sve ostale privatne ustanove za određene oblasti.

Konkurentska njemačka kompanija za promet medicinskih pomagala Bauerfand, registrovana u Podgorici (izvršna direktorica Sonja Nejkov), već dvije godine pokušava da se uključi na tržište. Međutim za oblast ortopedskih pomagala nema regularnog, za sve jednakog tendera! Kako saznajemo, sa problemom je upoznata i njemačka ambasada u Podgorici.

Lako je zaključiti da je Ministarstvo sebi dalo za pravo da u saradnji sa Fondom formira mrežu ustanova bez precizno definisanih uslova i mogućnosti da se proces odabira kontroliše. Osim toga, opet su privilegovani dobili priliku da dobiju poslove bez borbe i ravnopravnih uslova”, kaže naš sagovornik iz zdravstva koji je insistirao na anonimnosti. Pita se: „O kavim je interesima riječ? Kakve su cijene koje se plaćaju Rudom”?

Podaci do kojih je došao Monitor, uvidom u zvanična dokumenta Privrednog registra, pokazuju da je prvi čovjek Rudo Montenegra Aleksandar Braco Miranović, osnivač još tri firme: dvije za nespecijalizovanu trgovinu na veliko Mavrounija i IBS GROUP, te jedne specijalizovane za usluge pripremanja i posluživanje pića Mania. Miranovićev partner, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik u firmi Mania (prvi put registrovana 24. 12. 2003. godine), prema zvaničnim podacima Privrednog suda dostupnim na internetu, je Ljindon Đoković, koji je juna 2006. godine uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo ,,neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”, kao i još neka krivična djela.

Miranovićev partner u Maniji, kako se zvala popularna podgorička diskoteka (često posjećivali Milo Đukanović, Veselin Barović i ekipa), bio je i Leon Drešaj. On je decembra 2004. godine uhapšen u policijskoj akciji u Skadru u Albaniji, kada je kod njega pronađeno kilogram i po kokaina, potvrđeno je tada iz Kancelarije Interpola u Albaniji. Godinu kasnije, policija je zaplijenila šest i po kilograma heroina i 50 kilograma marihuane u Tuzima, i uhapsila više krijumčara drogom, među kojima su bili i braća Leon i Viktor Drešaj.

Leon i Viktor nekoliko puta su privođeni, a određeno vrijeme proveli su u zatvoru. Braća Drešaj privedena su i u sklopu istrage o ubistvu inspektora Slavoljuba Šćekića. Leon, prijatelj Damira Mandića, svjedočio je u slučaju ubistva vlasnika Dana Duška Jovanovića. Prema pisanju Dana, Miranovićev poslovni partner Drešaj je svjedočio da je sa Mandićem, u noći ubistva bio u Maniji, ali se, kako je zabilježio Dan, na osnovu listinga ispostavlja, da su to veče njih dvojica razgovarali mobilnim telefonom sedam puta upravo u vrijeme za koje Drešaj tvrdi da su bili zajedno.

Nakon svega, ne čudi što je Odbor za zdravstvo, prije neki dan, odbio predlog opozicionog poslanika Janka Vučinića za kontrolno saslušanje ljudi iz zdravstva. Nijesu ludi.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo