Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Berba pred sječu

Objavljeno prije

na

Ostalo je zapisano iz vremena nepomućene ljubavi između uprave Plantaža i najuticajnijeg zvaničnika izvršne vlasti: ,,Vino Premijer – elegantno, izbalansirano, bogato sočnim kremastim ukusom… zaokruženo finim slatkastim vanilskim tonom… Odležavanjem je razvilo dodatnu kompleksnost i eleganciju…”

Bilo je to prije naredbe da se plate čelnika ovog akcionarskog društva svedu sa sedam na nepunih 1,5 hiljada eura. Dok su Plantaže plaćale svoje račune za vodu. Govorimo o vremenu kada su plate bile redovne, a zalihe vina i rakije znatno manje od godišnjeg prometa firme. O danima kada je kompanija još išla trasom koju je postavio Đoko Rajković, dugogodišnji čelnik Plantaža. Uspješan direktor uspješnog preduzeća.

Danas, ako se može vjerovati zvaničnim izvještajima s kraja marta ove godine, u podrumima Plantaža leži 35 miliona eura. Istovremeno, izvršna direktorka Verica Maraš pominje zalihe vina i rakije vrijedne 90 miliona!? Prema pisanju medija koji izvještavaju o nezadovoljstvu radnika i akionara: novca na računima sve je manje, dok se broj službenika u administraciji uvećao za stotine; traktori se kvare a kupuju se službeni automobili; vino se prodaje po cijeni po kojoj se, uz preporuku vladajuće partije, grožđe otkupljuje od malih vinogradara.

Konačno, na prošlonedjeljnoj sjednici Skupštine akcionara Plantaža preglasana je Vlada. Njen prijedlog da preduzeće ne isplati dividendu za 2012. godinu, kako bi se sačuvao novac za plaćanje kompanijinih dugova koji uskoro dospijevaju, akcionari su odbili većinom glasova!

Takva odluka može da začudi kada se ima u vidu da Vlada – što direktno, što preko državnih firmi i fondova (Investiciono-razvojni fond, Fond PIO, Zavod za zapošljavanje) – kontroliše skoro 56 odsto akcijskog kapitala Plantaža. Ispostavilo se, međutim, da su protiv Vladinog prijedloga (zahtjeva) glasali i pojedini predstavnici državnog kapitala, predvođeni Veselinom Vukotićem, predsjednikom Borda direktora Plantaža.

Odlukom da se ne isplaćuju dividende za prošlu godinu pokazali bi loš odnos prema manjinskim akcionarima, ustvrdio je Vukotić tokom rasprave sa onim predstavnicima Vlade koji (još) nijesu shvatili osnovni princip neoliberalnog gurua iz Donje Gorice: i najmanji lični interes preči je od zakona, pravila i ideologije.

Vukotić nije razmišljao o odnosu prema manjinskim akcionarima krajem 2011. godine, dok je u Brazilu, u porodičnom okruženju, sa tribina pratio žensku rukometnu reprezentaciju Crne Gore, kojoj su Plantaže bile generalni sponzor. Do danas je ostalo bez odgovora pitanje koliko je taj aranžman koštao Plantaže, kakvu su korist od njega imali Savez i igračice i, konačno, da li je i Vukotićev boravak u Južnoj Americi bio dio ugovora koji su njegove Plantaže potpisale sa njegovim Predragom Boškovićem, predsjednikom Rukometnog saveza?

Danas su i najvećim skepticima jasnije tvrdnje da Plantažama, nezavisno od formalne podjele vlasništva, upravljaju Veselin Vukotić i njegovi saradnici iz vlasti i sa tržišta kapitala – od ministra Petra Ivanovića i privatizacionih fondova HLT, Trend, Moneta koji se nalaze na popisu deset najvećih akcionara Plantaža, do ministra Predraga Boškovića, doskorašnjeg predsjednika UO Prve banke Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, nekadašnjeg predsjednika Borda direktora Pobjede.

Bošković, Obradović i Ivanović su suvlasnici firme OMP inženjering, koja je skupa sa Plantažama 2011. osnovala fabriku za preradu otpada od orezane vinove loze i proizvodnju briketa. Za više od dvije godine postojanja fabrika je proizvela 0,5 odsto projektovane godišnje proizvodnje. Verica Maraš je prije neki dan obznanila da je ukupno kreditno zaduženje oba partnera u fabrici briketa 2,1 milion eura i da će OMP inženjering za mjesec ili dva izaći iz tog posla.

Ne treba da čudi ukoliko saznamo da su Plantaže, u skladu sa Vukotićevom politikom podilaženja manjinskim akcionarima, debelo platile za raskid partnerstva od koga su imale samo štetu (nešto nalik Vladinoj priči o privatizaciji KAP-a) .

Da se vratimo na Vukotićevu odluku da svom bliskom saradniku Petru Ivanoviću, a po svoj prilici i sebi, omogući pristojnu zaradu na račun kompanije koja se suočava sa ozbiljnim poslovnim nevoljama za koje je i on, kao dugogodišnji predsjednik Borda, i te kako odgovoran.

Prilikom donošenja odluke da akcionarima isplati skoro 700 hiljada eura sa računa Plantaža, Vukotić i njegove kolege nijesu imale razumijevanja za argumente predstavnika najvećeg akcionara, Investiciono-razvojnog fonda. A oni su predložili da se taj novac zadrži na pozicijama neraspoređene rezerve, pozivajući na oprez zbog loših rezultata u ovoj godini, uz podsjećanje da Plantaže svom najvećem akcionaru još uvijek duguju 170 hiljada eura na ime dividende za 2010. i 2011. godinu. „Namjera nam je bila da se kroz odricanje isplate dividende za prethodnu godinu podrži napor menadžmenta da održi poslovanje preduzeća na zadovoljavajućem nivou u uslovima aktuelne krize”, navedeno je u saopštenju iz IRF, nakon Skupštine akcionara.

Predsjednik borda nije se oglašavao. Neobično je da nepokolebljivi borac za munjevitu privatizaciju državnih preduzeća godinama drži čelno mjesto u Plantažama, državnoj kompaniji koju je Vlada skinula sa popisa kompanija koje će se privatizovati.

Možda je prošlonedjeljna odluka Veselina Vukotića jedan vid osvete Vladi koja je odlučila da makar jednu profitabilnu kompaniju zadrži u državnom vlasništvu (kad to već nije urađeno sa Trebjesom, Pomorskim saobraćajem, Jugo-petrolom, Telekomom ili Elektroprivredom), mjesto da slijedi njegov nalog: privatizacija i samo privatizacija. Problemi lojalnosti i dosljednosti nijesu upitni kod čovjeka koji je postao vrli neoliberal nakon što je na posljednjem kongresu komunističke partije Crne Gore bio predsjednik njene Komisije za ideologiju. Preduzetnik koji je, nakon što su ga politički neistomišljenici uhapsili pod optužbom za privredne mahinacije, svoj ekonomski pr-ogram prinio na njihov oltar.

Interesantno, ministar poljoprivrede će iz ove diverzije izaći jači za 4.500 eura i akcije Plantaža nominalne vrijednosti oko 15 hiljada eura. Da je prošao Vladin naum, on ne bi dobio ni jedno ni drugo. Nije loša zarada za čovjeka koji je ubijeđen da krave više mlijeka daju ljeti nego zimi zato što je tako projektovano njegovim agrobudžteom.

I Vukotić i Ivanović imaju potpisane ostavke kod premijera i poslovnog partnera (UDG), odnosno šefa (Vlada). To što su još na funkcijama znači da Đukanović dijeli njihove nazore. Pod uslovom da, zapravo, oni nijesu ti koji postupaju po njegovim instrukcijama.

Verica Maraš odbija insinuacije da je sve ovo zapravo priprema (neki bi rekli – završno čerupanje) nenajavljene privatizacije Plantaža, koja bi se mogla obaviti pod firmom sprečavanja državnog bankrota. Ne bi bilo prvi put da se demanti pretvori u potvrdu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo