Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mile i družina

Objavljeno prije

na

Šta je, osim ljubavi prema Milu Đukanoviću, zajedničko predsjedniku SO Kolašin Miletu Šukoviću, advokatici Ani Kolarević i tajkunu Stanku Subotiću? Nervoza prema istini koju o njima objavljuje nedjeljnik Monitor. Matrica je ista, generisana na istoj adresi. Različita je samo izvedba: prijetnja pesnicama ili tužbama. Svejedno. Kako ko voli.

Kolašinski politički kameleon Šuković, koji na vlasti, u ovom ili onom stranačkom dresu, figurira dvije decenije, bijes zbog objavljenih činjenica o njemu i njegovoj porodici artikuliše ovako: ,,Nabijem vas na kurac! Doći ću u Podgoricu, jebaću vam majku svima, Ustaše! Jebaću majku cijeloj redakciji…” Srećom, nije došao u redakciju. Nije ni demantovao podatke iz teksta Ide Mile DPS prugom, Milene Perović Korać.

Nakon prijave koju su zbog ugrožavanja bezbjednosti, odnosno zbog prijetnji i psovki koje im je uputio, protiv njega podnijeli novinari našeg lista, Šuković je saslušan u kolašinskoj policiji. Tim povodom, prema njegovim riječima, objasnio je razloge (kaže: u pisanoj izjavi na šest strana) takvog postupka zbog, navodno, netačnih optužbi novinara Monitora. U kolašinskoj policiji dok je saslušavan, Mile se morao osjećati lagodno: načelnik tamošnje ispostave je Bajo Šuković njegov brat.

Njegov sin, Miletov bratanić, Vuk Šuković, pomenimo i to, nedavno je dospio u javnost, neposredno nakon tragedije autobusa sa rumunskim turistima na mostu Grlo, u Platijama. Poslije incidenta, prenijele su Vijesti, policajac B. K. ispričao je da ga je Vuk Šuković bez razloga udario u lice, dok je sin načelnika kolašinske policije kazao da je to uradio zato što ga je policajac hvatao za ruke i lice.

Popslije svega, naročito je bilo dirljivo reagovanje predsjednika Opštine Kolašin Darka Brajuškovića. On ne podržava Šukovićevu stilistiku, ali nikako ne bi mogao podržati Šukovićevo razrješenje. ,,Bio bi to presedan”. Pošteno. Mugi nije prijetio. On je djelovao. Pa ništa.

Sestra i advokatica Ana Kolarević to radi suptilnije. Dan prije Šukovićeve akcije, Monitor je imao zakazan susret sa njom u – sudnici. Nije se pojavila. Ne žuri joj se. Vidimo se u septembru. Ona je prošlog decembra, nezadovoljna načinom na koji Monitor prikazuje njen lik i djelo, tužila izdavača našeg lista od koga traži obeštećenje od 100.000 eura!

U tužbi Kolarevićka navodi da Monitor duži period objavljuje njene fotografije propraćane senzacionalističkim naslovima, koji ne odgovaraju objavljenom sadržaju, u cilju diskreditacije. ,,Tuženi i dalje svakodnevno nastavlja ovu negativnu kampanju, a može se reći i pravu harangu u pomenutom nedjeljniku”.

U tužbenom dokumentu stoji da u tekstu sve vrvi od tendencioznih i neistinitih navoda: ,,Sa očiglednim ciljem da se tužilja prikazuje javnosti kao ‘moćna sestra’ ‘velikog brata’, koja o svemu odlučuje i koja je van zakona ove države, što je notorna neistina”.

Imajući u vidu visinu tražene naknade, jasan je naum Prve sestre: ugasiti Monitor.

Stanko Subotić Cane ima drugu taktiku. Đukanovićev osvjedočeni prijatelj još iz posla sa cigaretama, ljeta 2011. godine podnio je Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Milke Tadić-Mijović, Milene Perović-Korać i Monitora, „zbog niza neistinitih i uvredljivih navoda objavljenih 18. marta ove godine u nedjeljniku Monitor, u tekstu pod naslovom U mreži, kojima se teško vrijeđa čast i ugled Subotića”.

I on, kao i Kolarevićka, ima tananu dušu, pa je podnio tužbu u kojoj je zahtijevao naknadu štete za duševne bolove zbog povrijeđene časti i ugleda. Za razliku od advokatice, Subotić je bio skroman – tražio je odštetu od jedan euro, uz obavezu objavljivanja presude u Monitoru.

U tužbi stoji: ,,U označenom tekstu, Subotić je lažno predstavljen kao lice koje se bavi raznim nelegalnim aktivnostima, koji je preko svojih kompanija, a zahvaljujući vezama sa crnogorskim političkim funkcionerima i drugim licima, nelegalno stekao ogromnu imovinu, kao prikriveni vlasnik velikog broja kompanija u Crnoj Gori, koji je omogućavao prebacivanje i legalizaciju nelegalno stečenog novca nizu drugih lica u Crnoj Gori i vršio niz drugih kriminalnih aktivnosti”. Dobrica.

Presuđeno je u Subotićevu korist, ali, i to je za rubriku ,,Vjerovali ili ne”, za nešto što u tužbi nije tražio niti Cane Subotić, niti njegov advokat.

Kad može Cane, što ne bi mogao i Safet Kalić. I Saja duša boli zbog toga što je Monitor pisao o njegovim plemenitim poslovima. Sud stvar o našoj krivici još detaljno razmatra. Da se ne uspavamo.

Trebalo bi posebno izadnje da pobrojimo o sve tužbe i presude – osvete Monitoru za svjedočenje o njihovim zločinima, nasilju i pljački. Šta god da urade, kako god da presude, u našem slučaju samo će dokazati jedno – bespomoćnost sile.

MANS na udaru

Za kritičare režima lovostaja nema. Najsvježiji primjer je slučaj brutalnog kršenja zakona prilikom hapšenja aktivista MANS-a. Policija je, krajem juna, privela izvršnu direktoricu te nevladine organizacije Vanju Ćalović i još pet aktivista, nakon performansa koji su organizovali ispred Skupštine Crne Gore, zbog povećanja poreza na dodatnu vrijednost (PDV). Oni su uhapšeni nakon što su tokom performansa prosuli crvenu farbu ispred ulaza u crnogorski Parlament. Aktivisti MANS-a, nakon privođenja, dovedeni su u podgorički Prekršajni sud. Samo nekoliko dana nakon hapšenja podgorička Komunalna policija kaznila je Ćalovićevu sa 150 eura, a njenu NVO sa 1.500 eura zbog, kako je navedeno u prekršajnom nalogu, kršenja Zakona o putevima. Advokat Veselin Radulović povodom najnovijih pritisaka na MANS kazao je da brojni postupci protiv te NVO, koje Vlada pokreće preko policije i vodi putem sudija za prekršaje, pokazuju da su policija i Vlada odlučni da zaštite one koji su davno trebali da odgovaraju pred sudom, a o čijoj korupciji i kriminalu govore oni koje Vlada hapsi.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo