Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Namjesti posao bližnjem svom

Objavljeno prije

na

Ekomedika je prvi put regiosnovna 28. januara 2010. Dva mjeseca kasnije firma bez ikakvog poslovnog iskustva, u partnerstvu sa kompanijom OMP Eco iz Torina, prijavila se na tender za petnastogosdišnji posao prerade medicinskog otpada u Crnoj Gori. I dobila ga. Ko stoji iza?

Ministarstvo zdravlja, na čelu sa Miodragom Radunovićem, godinu nakon što je raspisalo međunarodni tender (poziv objavljen 01. 04. 2010), polovinom 2011. godine potpisalo je ugovor sa italijansko-crnogorskim konzorcijumom, koji će narednih 15 godina (toliko traje koncesija), izgraditi do sedam postrojenja za medicinski otpad širom Crne Gore (investitor dužan da uloži 2.9 miliona: postrojenja, nabavka opreme, edukacija kadra…). Tenderom je predviđeno, nije potpuno realizovano (vidi boks), da do kraja 2011. godine investitor izgradi i osposobi dva postrojenja – u Beranama i Podgorici.

Kako u našoj državi, a to je konstatovano i detaljnim Planom upravljanja otpadom 2008-2012, nema odgovarajućeg tretmana za medicinski otpad, očigledno je da je riječ, ne samo o unosnom, već, još važnije – o monopolskom poslu. Prema okončanom tenderu Ministarstva zdravlja, investitor će za svaki prerađeni kilogram opasnog medicinskog otpada, po sistemu „zagađivač plaća”, u skladu sa Zakonom o upravljanju čvrstim otpadom (član 72) ili centralizovano preko Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (direktor Kenan Hrapović), dobijati do dva eura. Fakturisanje će se vršiti mjesečno. To je rudnik novca.

Prema podacima dostupnim u tenderskoj dokumentaciji najveći proizvođač medicinskog otpada je Klinički centar koji proizvodi 722 tone medicinskog otpada od čega 182 tone opasnog medicinskog otpada. Ukupna količina opasnog medicinskog otpada na nivou države je – 654 tone godišnje. Pomnoženo sa dva to je 1.308.000 eura godišnje. Uz to, po riječima ljudi iz Ministarstva zdravlja, obaveza koncesionara će biti i da prihvati godišnje povećanje količine medicinskog otpada i do tri puta. U tom slučaju – 3.924.000 eura. Siguran novac, bez borbe na tržištu.

Nijesu samo datumi registracije, raspisivanja i dobijanja tendera – sumnjivi povodom Ekomedike. Osnivač firme, čija je izvršna direktorka i ovlašćena zastupnica Ilda Koljenović iz Podgorice (rođena 1985), je preduzeće IMO – RENT D.O.O iz Slovenije. Pun naziv: IMO-RENT Inženiring in konsalting Murska Sobota d.o.o. (inžinjering i konsalting). Ta se firma ne bavi preradom medicinskog otpada, već, kako stoji u opisu, posredovanjem u prodaji raznih proizvoda ( ,,nespecializirano posredništvo pri prodaji raznovrstnih izdelkov”).

Među brojnim podacima o kompaniji, naročito pada u oči rubrika ,,število zaposlenih”, tj. ,,broj zaposlenih”, gdje stoji da preduzeće ima jednog uposlenog radnika!

Osnivač IMO-RENT-a je Stane Polanič. Polanič je, ujedno, direktor slovenačke korporacije Intering Holding D.O.O. (sjedište: Bleiweisova cesta 30, SI-1000, Ljubljana) koja okuplja nekoliko kompanija: za građevinarstvo – SGP Pomgrad, IMO-REAL i HPV Hungary KFT; za poljoprivredu – Panvita grupacija; za trgovinu – Regal GH i HAKL.

Jedan od najprestižnijih projekata Holdinga, piše u brošuri firme, je izgradnja poslovne zgrade za izdavanje u Podgorici – Europoint. Ta inveticija je vrijedna šest miliona eura. Moderni, stakleni, višespratni objekat, koji se prostire na površini od 8.700m2, nalazi se na prestižnoj lokaciji, u blizini Hotela Podgorica.

Investitor Europointa je firma Proinvest, čija je djelatnost iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima. (Nek se zna: izvođač sistema suve gradnje na objektu je firma Atena Bohor D.O.O, čiji je ovlašćeni zastupnik Milovan Bajović, tast ministra spoljnih poslova Igora Lukšića, a jedan od dvojice vlasnika Lukšićev šura Predrag Bajović.)

Prema spisku privrednih subjekata, osnivač Proinvesta, osim pomenute slovenačke firme Intering Holding (vlasnički udio 50 odsto) je i crnogorska firma Industiaimport – Industriaimpex A.D. Podgorica (do 2007. godine bila 100 – procentni vlasnik), koja posjeduje drugu polovinu vlasničkog udjela. Predsjednik odbora direktora Industiaimport – Industriaimpex A.D. je Beranac Janko Radunović, koji je, ujedno, i izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Proinvesta.

Radunović i Polanič partneri su, indirektno, i u firmo Regal GH D.O.O, tačnije u njenoj podružnici u Crnoj Gori RGH-I D.O.O., koja je preko pomenute majke firme, dio Polaničevog Holdinga. RGH-I D.O.O bavi se nabavkom robe za duty-free šopove na graničnim prelazima u okviru aerodroma Podgorica i Tivat. Ta firma, koja se bavi nespecijalizovanom trgovinom na veliko, ima tri osnivača: Regal GH D.O.O (vlasnički udio 60 odsto), Industiaimport – Industriaimpex A.D Podgorica (30 odsto ) i Sreten Đikanović (10 odsto). Đikanović je predsjednik odbora direktora crnogorske firme Farmegra, koja se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima, i poslovni partner Janka Radunovića u Industiaimport – Industriaimpex.

Janko Radunović, takođe, stoji iza firme Farmegra D.O.O. Ona je po obimu posla, jedna od tri najzastupljenije kompanije (prema upućenim izvorima Monitora – jedna od malog broja privilegovanih) na tržištu ljekova Crne Gore, koje nadgleda ministar Miodrag Radunović. Janko Radunović član je odbora direktora i jedan od osnivača (lično 10 odsto, preko Industiaimport – Industriaimpex 80 odsto). On je, zajedno sa Đikanovićem, veza Ekomdike sa zdravstvom.

Upoređivanjem papira iz registra privrednih subjekata vidi se da i Proinvest Janka Radunovića, i Ekomedika, imaju identičnu i adresu sjedišta i adresu primanja pošte: Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/VII. Na toj adresi nalazi se Europoint. Međutim, na ulazu zgrade na spisku firmi koje koriste prostorije biznis centra, nema imena Ekomedika. Na pitanje novinara Monitora, portir je odgovorio da se Ekomedika nalazi na sedmom spratu u prostorijama koje koristi Industiaimport – Industriaimpex sa svojim slovenačkim, partnerskim firmama.

Šta se krije iza Ekomedike (na internetu nema sajt) slikovitio govori sljedeća scena: nakon što je novinar Monitora, tokom istraživanja, putem e-maila, uputio pitanja izvršnoj direktorici firme, Ildi Koljenović, ona je, uz odgovore, dodala: ,,Propratna dokumentacija će biti dostavljena na adresu redakcije.” To se i dogodilo. Na vrata našeg lista ušao je kurir sa dokumentacijom, i, na pitanje novinara ,,od koga je pošiljka”, odgovorio: ,,Od Sretena Đikanovića”. Zvanično – Đikanović nema direktne veze sa tom firmom.

Na koncu, imajući u vidu da se iza Ekomedike pojavljuje ime Janka Radunovića, ministrovog prezimenjaka i zemljaka (obojica su iz Berana), jasnija je odluka ministra Radunovića da monopolski posao dodijeli ovoj firmi.

A, ne, recimo, kompaniji Bondtech corporation. Ta firma, nakon što joj je ponuda odbačena na tenderu, uložila je prigovor, koji je odbijen od strane komisije Ministarstva. Rješenje o odbijanju prigovora potvrdila je i Komisija za koncesije Vlade. Bondtech corporation je pokrenula upravni spor. Upravni sud odbija žalbu. Ministarstvo je bilo jasno: ,,Konzorcijum Ekomedika-OMPeco jedini je ispunio uslove.”

Više Monitorovih izvora tvrde da su dvije renomirane svjestke firme iz oblasti prerade medicinskog otpada, koje su bile zaintresovane za tender Ministarstva zdravlja, odustale. Zbog toga što su shvatile da je tender namjenski pravljen za firme koje će ga i dobiti.

Kakav tender takvi rezultati

Zapaženu ulogu u priči imao je još jedan Beranac, Nebojša Todorović. Njega je ministar Radunović doveo u kabinet, za svog pomoćnika (Monitorovi izvori tvrde da je on ministrova desna ruka za delikatne poslove) nedugo pošto je počeo svoj prvi mandat (evo mu teče treći).

Todorović je bio koordinator radne grupe za izradu Nacionalne strategije upravljanja medicinskim otpadom usvojene 2008. godine, da bi posljednjih nekoliko godina, ispred Ministarstva, bio zadužen za tender, te javnost informisao o dinamici posla u vezi sa medicinskim otpadom.

Prvo nas je sredinom 2011. godine obavijestio da će prve dvije instalacije, kako je predviđeno tenderom, biti u 2011. Marta 2012. kazao je da će se medicinski otpad prvi put u Crnoj Gori obrađivati najkasnije do ljeta. Kašnjenje je objašnjavao administrativnim preprekama i uvjeravao nas da će planirano postrojenje u Beranama biti osposobljeno u toku ljeta, te da će nakon toga i KCCG imati isti tretman.

Tokom pomenutog ljeta, u medijima se pojavila informacija, ne o početku prerade medicinskog otpada u Beraname, već upozorenje iz tog grada da se u kontejnerima ispred Opšte bolnice Berene, odnosno Doma zdravlja, ponovo odlaže medicinski otpad koji nakon toga Komunalno preduzeće deponuje na neuređeno odlagalište Vasove vode.

Lani, u septembru, ministar zdravlja je obećao da će u Beranama ubrzo biti riješen problem medicinskog otpada. ,,Zgrada je pri kraju, vrijednosti nekih 50.000 eura i očekujem da konvertor u Beranama za efikasno rješavanje medicinskog otpada bude gotov oko 15. novembra.”

Sredinom decembra iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je objekat u Beranama završen i da se čeka instalacija opre¬me. Pomoćnik ministra Todorović, sada, za naš list kaže da je nakon dobijanja svih neophodnih dozvola koncesionar počeo sa sakupljanjem, transportom i obradom medicinskog otpada u izgrađenom objektu u okviru Opšte bolnice Berane. ,,Izgradnja postrojenja u okviru Kliničkog centra Crne Gore je u završnoj fazi. Očekujemo instaliranje, sertifikaciju i puštanje u rad.” Očekujemo godinama.

Kompetnetni i senizitivni

„Naš osnivač i član konzorcijuma su renomirane i referentne firme iz EU (Italija i Slovenija) i vrlo senzibilne na sva neosnovana negativna pisanja i komentare. Nije neuobičajeno da veliki sistemi kakav je Intering holding u čijem sistemu posluje kompanija Imo-Rent, osnivaju posebne firme za obavljanje pojedinih djelatnosti, tzv. projektne firme. Kao osnivači i članovi konzorcijuma na njih prenose sve svoje reference i kvalifikacije”, kaže se u odgovoru koji su Monitoru dostavili iz firme Ekomedika. „Napominjemo da je postupak koji je predmet vašeg interesovanja prošao sve žalbene postupke uključujući i Upravni sud Crne Gore. Zbog tih okolnosti i spore administracije početak realizacije ovog projekta je kasnio čitavu godinu. Ovom prilikom u potpunosti odbacujemo sve insinuacije koje se vrlo tendeciozno očitavaju u vašim pitanjima, da se radi o bilo kakvom „namještanju, monopolu” i slično.” I Ministarstvo zdravlja i Ekomedika u odgovorima Monitoru ignorisali su pitanje o činjenici da slovenačka firma, osnivač Ekomedike, ima samo jednog zaposlenog.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo