Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Namjesti posao bližnjem svom

Objavljeno prije

na

Ekomedika je prvi put regiosnovna 28. januara 2010. Dva mjeseca kasnije firma bez ikakvog poslovnog iskustva, u partnerstvu sa kompanijom OMP Eco iz Torina, prijavila se na tender za petnastogosdišnji posao prerade medicinskog otpada u Crnoj Gori. I dobila ga. Ko stoji iza?

Ministarstvo zdravlja, na čelu sa Miodragom Radunovićem, godinu nakon što je raspisalo međunarodni tender (poziv objavljen 01. 04. 2010), polovinom 2011. godine potpisalo je ugovor sa italijansko-crnogorskim konzorcijumom, koji će narednih 15 godina (toliko traje koncesija), izgraditi do sedam postrojenja za medicinski otpad širom Crne Gore (investitor dužan da uloži 2.9 miliona: postrojenja, nabavka opreme, edukacija kadra…). Tenderom je predviđeno, nije potpuno realizovano (vidi boks), da do kraja 2011. godine investitor izgradi i osposobi dva postrojenja – u Beranama i Podgorici.

Kako u našoj državi, a to je konstatovano i detaljnim Planom upravljanja otpadom 2008-2012, nema odgovarajućeg tretmana za medicinski otpad, očigledno je da je riječ, ne samo o unosnom, već, još važnije – o monopolskom poslu. Prema okončanom tenderu Ministarstva zdravlja, investitor će za svaki prerađeni kilogram opasnog medicinskog otpada, po sistemu „zagađivač plaća”, u skladu sa Zakonom o upravljanju čvrstim otpadom (član 72) ili centralizovano preko Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (direktor Kenan Hrapović), dobijati do dva eura. Fakturisanje će se vršiti mjesečno. To je rudnik novca.

Prema podacima dostupnim u tenderskoj dokumentaciji najveći proizvođač medicinskog otpada je Klinički centar koji proizvodi 722 tone medicinskog otpada od čega 182 tone opasnog medicinskog otpada. Ukupna količina opasnog medicinskog otpada na nivou države je – 654 tone godišnje. Pomnoženo sa dva to je 1.308.000 eura godišnje. Uz to, po riječima ljudi iz Ministarstva zdravlja, obaveza koncesionara će biti i da prihvati godišnje povećanje količine medicinskog otpada i do tri puta. U tom slučaju – 3.924.000 eura. Siguran novac, bez borbe na tržištu.

Nijesu samo datumi registracije, raspisivanja i dobijanja tendera – sumnjivi povodom Ekomedike. Osnivač firme, čija je izvršna direktorka i ovlašćena zastupnica Ilda Koljenović iz Podgorice (rođena 1985), je preduzeće IMO – RENT D.O.O iz Slovenije. Pun naziv: IMO-RENT Inženiring in konsalting Murska Sobota d.o.o. (inžinjering i konsalting). Ta se firma ne bavi preradom medicinskog otpada, već, kako stoji u opisu, posredovanjem u prodaji raznih proizvoda ( ,,nespecializirano posredništvo pri prodaji raznovrstnih izdelkov”).

Među brojnim podacima o kompaniji, naročito pada u oči rubrika ,,število zaposlenih”, tj. ,,broj zaposlenih”, gdje stoji da preduzeće ima jednog uposlenog radnika!

Osnivač IMO-RENT-a je Stane Polanič. Polanič je, ujedno, direktor slovenačke korporacije Intering Holding D.O.O. (sjedište: Bleiweisova cesta 30, SI-1000, Ljubljana) koja okuplja nekoliko kompanija: za građevinarstvo – SGP Pomgrad, IMO-REAL i HPV Hungary KFT; za poljoprivredu – Panvita grupacija; za trgovinu – Regal GH i HAKL.

Jedan od najprestižnijih projekata Holdinga, piše u brošuri firme, je izgradnja poslovne zgrade za izdavanje u Podgorici – Europoint. Ta inveticija je vrijedna šest miliona eura. Moderni, stakleni, višespratni objekat, koji se prostire na površini od 8.700m2, nalazi se na prestižnoj lokaciji, u blizini Hotela Podgorica.

Investitor Europointa je firma Proinvest, čija je djelatnost iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima. (Nek se zna: izvođač sistema suve gradnje na objektu je firma Atena Bohor D.O.O, čiji je ovlašćeni zastupnik Milovan Bajović, tast ministra spoljnih poslova Igora Lukšića, a jedan od dvojice vlasnika Lukšićev šura Predrag Bajović.)

Prema spisku privrednih subjekata, osnivač Proinvesta, osim pomenute slovenačke firme Intering Holding (vlasnički udio 50 odsto) je i crnogorska firma Industiaimport – Industriaimpex A.D. Podgorica (do 2007. godine bila 100 – procentni vlasnik), koja posjeduje drugu polovinu vlasničkog udjela. Predsjednik odbora direktora Industiaimport – Industriaimpex A.D. je Beranac Janko Radunović, koji je, ujedno, i izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Proinvesta.

Radunović i Polanič partneri su, indirektno, i u firmo Regal GH D.O.O, tačnije u njenoj podružnici u Crnoj Gori RGH-I D.O.O., koja je preko pomenute majke firme, dio Polaničevog Holdinga. RGH-I D.O.O bavi se nabavkom robe za duty-free šopove na graničnim prelazima u okviru aerodroma Podgorica i Tivat. Ta firma, koja se bavi nespecijalizovanom trgovinom na veliko, ima tri osnivača: Regal GH D.O.O (vlasnički udio 60 odsto), Industiaimport – Industriaimpex A.D Podgorica (30 odsto ) i Sreten Đikanović (10 odsto). Đikanović je predsjednik odbora direktora crnogorske firme Farmegra, koja se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima, i poslovni partner Janka Radunovića u Industiaimport – Industriaimpex.

Janko Radunović, takođe, stoji iza firme Farmegra D.O.O. Ona je po obimu posla, jedna od tri najzastupljenije kompanije (prema upućenim izvorima Monitora – jedna od malog broja privilegovanih) na tržištu ljekova Crne Gore, koje nadgleda ministar Miodrag Radunović. Janko Radunović član je odbora direktora i jedan od osnivača (lično 10 odsto, preko Industiaimport – Industriaimpex 80 odsto). On je, zajedno sa Đikanovićem, veza Ekomdike sa zdravstvom.

Upoređivanjem papira iz registra privrednih subjekata vidi se da i Proinvest Janka Radunovića, i Ekomedika, imaju identičnu i adresu sjedišta i adresu primanja pošte: Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/VII. Na toj adresi nalazi se Europoint. Međutim, na ulazu zgrade na spisku firmi koje koriste prostorije biznis centra, nema imena Ekomedika. Na pitanje novinara Monitora, portir je odgovorio da se Ekomedika nalazi na sedmom spratu u prostorijama koje koristi Industiaimport – Industriaimpex sa svojim slovenačkim, partnerskim firmama.

Šta se krije iza Ekomedike (na internetu nema sajt) slikovitio govori sljedeća scena: nakon što je novinar Monitora, tokom istraživanja, putem e-maila, uputio pitanja izvršnoj direktorici firme, Ildi Koljenović, ona je, uz odgovore, dodala: ,,Propratna dokumentacija će biti dostavljena na adresu redakcije.” To se i dogodilo. Na vrata našeg lista ušao je kurir sa dokumentacijom, i, na pitanje novinara ,,od koga je pošiljka”, odgovorio: ,,Od Sretena Đikanovića”. Zvanično – Đikanović nema direktne veze sa tom firmom.

Na koncu, imajući u vidu da se iza Ekomedike pojavljuje ime Janka Radunovića, ministrovog prezimenjaka i zemljaka (obojica su iz Berana), jasnija je odluka ministra Radunovića da monopolski posao dodijeli ovoj firmi.

A, ne, recimo, kompaniji Bondtech corporation. Ta firma, nakon što joj je ponuda odbačena na tenderu, uložila je prigovor, koji je odbijen od strane komisije Ministarstva. Rješenje o odbijanju prigovora potvrdila je i Komisija za koncesije Vlade. Bondtech corporation je pokrenula upravni spor. Upravni sud odbija žalbu. Ministarstvo je bilo jasno: ,,Konzorcijum Ekomedika-OMPeco jedini je ispunio uslove.”

Više Monitorovih izvora tvrde da su dvije renomirane svjestke firme iz oblasti prerade medicinskog otpada, koje su bile zaintresovane za tender Ministarstva zdravlja, odustale. Zbog toga što su shvatile da je tender namjenski pravljen za firme koje će ga i dobiti.

Kakav tender takvi rezultati

Zapaženu ulogu u priči imao je još jedan Beranac, Nebojša Todorović. Njega je ministar Radunović doveo u kabinet, za svog pomoćnika (Monitorovi izvori tvrde da je on ministrova desna ruka za delikatne poslove) nedugo pošto je počeo svoj prvi mandat (evo mu teče treći).

Todorović je bio koordinator radne grupe za izradu Nacionalne strategije upravljanja medicinskim otpadom usvojene 2008. godine, da bi posljednjih nekoliko godina, ispred Ministarstva, bio zadužen za tender, te javnost informisao o dinamici posla u vezi sa medicinskim otpadom.

Prvo nas je sredinom 2011. godine obavijestio da će prve dvije instalacije, kako je predviđeno tenderom, biti u 2011. Marta 2012. kazao je da će se medicinski otpad prvi put u Crnoj Gori obrađivati najkasnije do ljeta. Kašnjenje je objašnjavao administrativnim preprekama i uvjeravao nas da će planirano postrojenje u Beranama biti osposobljeno u toku ljeta, te da će nakon toga i KCCG imati isti tretman.

Tokom pomenutog ljeta, u medijima se pojavila informacija, ne o početku prerade medicinskog otpada u Beraname, već upozorenje iz tog grada da se u kontejnerima ispred Opšte bolnice Berene, odnosno Doma zdravlja, ponovo odlaže medicinski otpad koji nakon toga Komunalno preduzeće deponuje na neuređeno odlagalište Vasove vode.

Lani, u septembru, ministar zdravlja je obećao da će u Beranama ubrzo biti riješen problem medicinskog otpada. ,,Zgrada je pri kraju, vrijednosti nekih 50.000 eura i očekujem da konvertor u Beranama za efikasno rješavanje medicinskog otpada bude gotov oko 15. novembra.”

Sredinom decembra iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je objekat u Beranama završen i da se čeka instalacija opre¬me. Pomoćnik ministra Todorović, sada, za naš list kaže da je nakon dobijanja svih neophodnih dozvola koncesionar počeo sa sakupljanjem, transportom i obradom medicinskog otpada u izgrađenom objektu u okviru Opšte bolnice Berane. ,,Izgradnja postrojenja u okviru Kliničkog centra Crne Gore je u završnoj fazi. Očekujemo instaliranje, sertifikaciju i puštanje u rad.” Očekujemo godinama.

Kompetnetni i senizitivni

„Naš osnivač i član konzorcijuma su renomirane i referentne firme iz EU (Italija i Slovenija) i vrlo senzibilne na sva neosnovana negativna pisanja i komentare. Nije neuobičajeno da veliki sistemi kakav je Intering holding u čijem sistemu posluje kompanija Imo-Rent, osnivaju posebne firme za obavljanje pojedinih djelatnosti, tzv. projektne firme. Kao osnivači i članovi konzorcijuma na njih prenose sve svoje reference i kvalifikacije”, kaže se u odgovoru koji su Monitoru dostavili iz firme Ekomedika. „Napominjemo da je postupak koji je predmet vašeg interesovanja prošao sve žalbene postupke uključujući i Upravni sud Crne Gore. Zbog tih okolnosti i spore administracije početak realizacije ovog projekta je kasnio čitavu godinu. Ovom prilikom u potpunosti odbacujemo sve insinuacije koje se vrlo tendeciozno očitavaju u vašim pitanjima, da se radi o bilo kakvom „namještanju, monopolu” i slično.” I Ministarstvo zdravlja i Ekomedika u odgovorima Monitoru ignorisali su pitanje o činjenici da slovenačka firma, osnivač Ekomedike, ima samo jednog zaposlenog.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo