Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Namjesti posao bližnjem svom

Objavljeno prije

12 godina

na

radunovic

Ekomedika je prvi put regiosnovna 28. januara 2010. Dva mjeseca kasnije firma bez ikakvog poslovnog iskustva, u partnerstvu sa kompanijom OMP Eco iz Torina, prijavila se na tender za petnastogosdišnji posao prerade medicinskog otpada u Crnoj Gori. I dobila ga. Ko stoji iza?

Ministarstvo zdravlja, na čelu sa Miodragom Radunovićem, godinu nakon što je raspisalo međunarodni tender (poziv objavljen 01. 04. 2010), polovinom 2011. godine potpisalo je ugovor sa italijansko-crnogorskim konzorcijumom, koji će narednih 15 godina (toliko traje koncesija), izgraditi do sedam postrojenja za medicinski otpad širom Crne Gore (investitor dužan da uloži 2.9 miliona: postrojenja, nabavka opreme, edukacija kadra…). Tenderom je predviđeno, nije potpuno realizovano (vidi boks), da do kraja 2011. godine investitor izgradi i osposobi dva postrojenja – u Beranama i Podgorici.

Kako u našoj državi, a to je konstatovano i detaljnim Planom upravljanja otpadom 2008-2012, nema odgovarajućeg tretmana za medicinski otpad, očigledno je da je riječ, ne samo o unosnom, već, još važnije – o monopolskom poslu. Prema okončanom tenderu Ministarstva zdravlja, investitor će za svaki prerađeni kilogram opasnog medicinskog otpada, po sistemu „zagađivač plaća”, u skladu sa Zakonom o upravljanju čvrstim otpadom (član 72) ili centralizovano preko Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (direktor Kenan Hrapović), dobijati do dva eura. Fakturisanje će se vršiti mjesečno. To je rudnik novca.

Prema podacima dostupnim u tenderskoj dokumentaciji najveći proizvođač medicinskog otpada je Klinički centar koji proizvodi 722 tone medicinskog otpada od čega 182 tone opasnog medicinskog otpada. Ukupna količina opasnog medicinskog otpada na nivou države je – 654 tone godišnje. Pomnoženo sa dva to je 1.308.000 eura godišnje. Uz to, po riječima ljudi iz Ministarstva zdravlja, obaveza koncesionara će biti i da prihvati godišnje povećanje količine medicinskog otpada i do tri puta. U tom slučaju – 3.924.000 eura. Siguran novac, bez borbe na tržištu.

Nijesu samo datumi registracije, raspisivanja i dobijanja tendera – sumnjivi povodom Ekomedike. Osnivač firme, čija je izvršna direktorka i ovlašćena zastupnica Ilda Koljenović iz Podgorice (rođena 1985), je preduzeće IMO – RENT D.O.O iz Slovenije. Pun naziv: IMO-RENT Inženiring in konsalting Murska Sobota d.o.o. (inžinjering i konsalting). Ta se firma ne bavi preradom medicinskog otpada, već, kako stoji u opisu, posredovanjem u prodaji raznih proizvoda ( ,,nespecializirano posredništvo pri prodaji raznovrstnih izdelkov”).

Među brojnim podacima o kompaniji, naročito pada u oči rubrika ,,število zaposlenih”, tj. ,,broj zaposlenih”, gdje stoji da preduzeće ima jednog uposlenog radnika!

Osnivač IMO-RENT-a je Stane Polanič. Polanič je, ujedno, direktor slovenačke korporacije Intering Holding D.O.O. (sjedište: Bleiweisova cesta 30, SI-1000, Ljubljana) koja okuplja nekoliko kompanija: za građevinarstvo – SGP Pomgrad, IMO-REAL i HPV Hungary KFT; za poljoprivredu – Panvita grupacija; za trgovinu – Regal GH i HAKL.

Jedan od najprestižnijih projekata Holdinga, piše u brošuri firme, je izgradnja poslovne zgrade za izdavanje u Podgorici – Europoint. Ta inveticija je vrijedna šest miliona eura. Moderni, stakleni, višespratni objekat, koji se prostire na površini od 8.700m2, nalazi se na prestižnoj lokaciji, u blizini Hotela Podgorica.

Investitor Europointa je firma Proinvest, čija je djelatnost iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima. (Nek se zna: izvođač sistema suve gradnje na objektu je firma Atena Bohor D.O.O, čiji je ovlašćeni zastupnik Milovan Bajović, tast ministra spoljnih poslova Igora Lukšića, a jedan od dvojice vlasnika Lukšićev šura Predrag Bajović.)

Prema spisku privrednih subjekata, osnivač Proinvesta, osim pomenute slovenačke firme Intering Holding (vlasnički udio 50 odsto) je i crnogorska firma Industiaimport – Industriaimpex A.D. Podgorica (do 2007. godine bila 100 – procentni vlasnik), koja posjeduje drugu polovinu vlasničkog udjela. Predsjednik odbora direktora Industiaimport – Industriaimpex A.D. je Beranac Janko Radunović, koji je, ujedno, i izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Proinvesta.

Radunović i Polanič partneri su, indirektno, i u firmo Regal GH D.O.O, tačnije u njenoj podružnici u Crnoj Gori RGH-I D.O.O., koja je preko pomenute majke firme, dio Polaničevog Holdinga. RGH-I D.O.O bavi se nabavkom robe za duty-free šopove na graničnim prelazima u okviru aerodroma Podgorica i Tivat. Ta firma, koja se bavi nespecijalizovanom trgovinom na veliko, ima tri osnivača: Regal GH D.O.O (vlasnički udio 60 odsto), Industiaimport – Industriaimpex A.D Podgorica (30 odsto ) i Sreten Đikanović (10 odsto). Đikanović je predsjednik odbora direktora crnogorske firme Farmegra, koja se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima, i poslovni partner Janka Radunovića u Industiaimport – Industriaimpex.

Janko Radunović, takođe, stoji iza firme Farmegra D.O.O. Ona je po obimu posla, jedna od tri najzastupljenije kompanije (prema upućenim izvorima Monitora – jedna od malog broja privilegovanih) na tržištu ljekova Crne Gore, koje nadgleda ministar Miodrag Radunović. Janko Radunović član je odbora direktora i jedan od osnivača (lično 10 odsto, preko Industiaimport – Industriaimpex 80 odsto). On je, zajedno sa Đikanovićem, veza Ekomdike sa zdravstvom.

Upoređivanjem papira iz registra privrednih subjekata vidi se da i Proinvest Janka Radunovića, i Ekomedika, imaju identičnu i adresu sjedišta i adresu primanja pošte: Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 1A/VII. Na toj adresi nalazi se Europoint. Međutim, na ulazu zgrade na spisku firmi koje koriste prostorije biznis centra, nema imena Ekomedika. Na pitanje novinara Monitora, portir je odgovorio da se Ekomedika nalazi na sedmom spratu u prostorijama koje koristi Industiaimport – Industriaimpex sa svojim slovenačkim, partnerskim firmama.

Šta se krije iza Ekomedike (na internetu nema sajt) slikovitio govori sljedeća scena: nakon što je novinar Monitora, tokom istraživanja, putem e-maila, uputio pitanja izvršnoj direktorici firme, Ildi Koljenović, ona je, uz odgovore, dodala: ,,Propratna dokumentacija će biti dostavljena na adresu redakcije.” To se i dogodilo. Na vrata našeg lista ušao je kurir sa dokumentacijom, i, na pitanje novinara ,,od koga je pošiljka”, odgovorio: ,,Od Sretena Đikanovića”. Zvanično – Đikanović nema direktne veze sa tom firmom.

Na koncu, imajući u vidu da se iza Ekomedike pojavljuje ime Janka Radunovića, ministrovog prezimenjaka i zemljaka (obojica su iz Berana), jasnija je odluka ministra Radunovića da monopolski posao dodijeli ovoj firmi.

A, ne, recimo, kompaniji Bondtech corporation. Ta firma, nakon što joj je ponuda odbačena na tenderu, uložila je prigovor, koji je odbijen od strane komisije Ministarstva. Rješenje o odbijanju prigovora potvrdila je i Komisija za koncesije Vlade. Bondtech corporation je pokrenula upravni spor. Upravni sud odbija žalbu. Ministarstvo je bilo jasno: ,,Konzorcijum Ekomedika-OMPeco jedini je ispunio uslove.”

Više Monitorovih izvora tvrde da su dvije renomirane svjestke firme iz oblasti prerade medicinskog otpada, koje su bile zaintresovane za tender Ministarstva zdravlja, odustale. Zbog toga što su shvatile da je tender namjenski pravljen za firme koje će ga i dobiti.

Kakav tender takvi rezultati

Zapaženu ulogu u priči imao je još jedan Beranac, Nebojša Todorović. Njega je ministar Radunović doveo u kabinet, za svog pomoćnika (Monitorovi izvori tvrde da je on ministrova desna ruka za delikatne poslove) nedugo pošto je počeo svoj prvi mandat (evo mu teče treći).

Todorović je bio koordinator radne grupe za izradu Nacionalne strategije upravljanja medicinskim otpadom usvojene 2008. godine, da bi posljednjih nekoliko godina, ispred Ministarstva, bio zadužen za tender, te javnost informisao o dinamici posla u vezi sa medicinskim otpadom.

Prvo nas je sredinom 2011. godine obavijestio da će prve dvije instalacije, kako je predviđeno tenderom, biti u 2011. Marta 2012. kazao je da će se medicinski otpad prvi put u Crnoj Gori obrađivati najkasnije do ljeta. Kašnjenje je objašnjavao administrativnim preprekama i uvjeravao nas da će planirano postrojenje u Beranama biti osposobljeno u toku ljeta, te da će nakon toga i KCCG imati isti tretman.

Tokom pomenutog ljeta, u medijima se pojavila informacija, ne o početku prerade medicinskog otpada u Beraname, već upozorenje iz tog grada da se u kontejnerima ispred Opšte bolnice Berene, odnosno Doma zdravlja, ponovo odlaže medicinski otpad koji nakon toga Komunalno preduzeće deponuje na neuređeno odlagalište Vasove vode.

Lani, u septembru, ministar zdravlja je obećao da će u Beranama ubrzo biti riješen problem medicinskog otpada. ,,Zgrada je pri kraju, vrijednosti nekih 50.000 eura i očekujem da konvertor u Beranama za efikasno rješavanje medicinskog otpada bude gotov oko 15. novembra.”

Sredinom decembra iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je objekat u Beranama završen i da se čeka instalacija opre¬me. Pomoćnik ministra Todorović, sada, za naš list kaže da je nakon dobijanja svih neophodnih dozvola koncesionar počeo sa sakupljanjem, transportom i obradom medicinskog otpada u izgrađenom objektu u okviru Opšte bolnice Berane. ,,Izgradnja postrojenja u okviru Kliničkog centra Crne Gore je u završnoj fazi. Očekujemo instaliranje, sertifikaciju i puštanje u rad.” Očekujemo godinama.

Kompetnetni i senizitivni

„Naš osnivač i član konzorcijuma su renomirane i referentne firme iz EU (Italija i Slovenija) i vrlo senzibilne na sva neosnovana negativna pisanja i komentare. Nije neuobičajeno da veliki sistemi kakav je Intering holding u čijem sistemu posluje kompanija Imo-Rent, osnivaju posebne firme za obavljanje pojedinih djelatnosti, tzv. projektne firme. Kao osnivači i članovi konzorcijuma na njih prenose sve svoje reference i kvalifikacije”, kaže se u odgovoru koji su Monitoru dostavili iz firme Ekomedika. „Napominjemo da je postupak koji je predmet vašeg interesovanja prošao sve žalbene postupke uključujući i Upravni sud Crne Gore. Zbog tih okolnosti i spore administracije početak realizacije ovog projekta je kasnio čitavu godinu. Ovom prilikom u potpunosti odbacujemo sve insinuacije koje se vrlo tendeciozno očitavaju u vašim pitanjima, da se radi o bilo kakvom „namještanju, monopolu” i slično.” I Ministarstvo zdravlja i Ekomedika u odgovorima Monitoru ignorisali su pitanje o činjenici da slovenačka firma, osnivač Ekomedike, ima samo jednog zaposlenog.

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo