Povežite se sa nama

MONITORING

Pet ekoloških bombi

Objavljeno prije

na

Problemi sa ekologijom sve više isplivavaju na površinu kao onomad smeće iz Skadarskog jezera. Decenijama se ne rješava problem oticanja otpadnih voda u more, zagađenje u rijekama postalo je alarmantno, nekadašnje najveće mrestilište riba u južnom Jadranu – Port Milena postalo je smetlište, u NP Durmitor bespravno se gradi, siječe šuma i probija put dugačak 11 km da bi se lakše krčmilo šumsko blago, građani uzaludno protestuju na jednoj od mnogobrojnih divljih deponija u Crnoj Gori – izvorište u Beranselu gdje se nelegalno odlažu sve vrsta otpada, pa i medicinski otpad (infuzije, špricevi, kese pune krvi)… Pored novih naslijedili smo i pet ekoloških bombi koje su se crnile i kada je 1991. Crna Gora proglašena za ekološku državu. Kombinat aluminijuma Podgorica, Termoelektrana Pljevlja, Brodogradilište Bijela, Željezara Nikšić i flotacijsko jalovište olova i cinka Gradac (Rudnik Šuplja stijena) u Pjevljima su najkritičnije crne ekološke tačke na teritoriji prve ekološke države u svijetu. Na ovim lokacijama nalaze se ,,istorijska odlagališta industrijskog otpada”, kažu u Agenciji za zaštitu životne sredine.

Najdužu istoriju i najveći učinak u trovanju ljudi i prirode ima KAP. U okviru KAP-a postoji oko sedam miliona tona crvenog mulja (stacioniran u dva bazena) i 500.000 tona čvrstog industrijskog otpada. Računica Vlade i ruskih vlasnika KAP-a oko ulaganja u ekologiju nikako da se poklopi. A koliko su uspješna govori i podatak da je KAP bio i ostao najveći ekološki problem Crne Gore.

Zvaničnih analiza o štetnosti KAP-a po ljudsko zdravlje nema. Vlast je na nož dočekivala analize koje donose podatke o povećanju toksičnih materija u organizmu ljudi kao posljedice nedovoljnih mjera zaštite u KAP-u. Tek treba utvrditi vezu između učestalosti obolijevanja radnika KAP-a i stanovnika Zetske ravnice od kancera.

Glavni uzrok zagađenja u Nikšiću je Željezara, koja radi bez ekološke dozvole. Iako se često upozorava na porast broja oboljelih usljed zagađivanja, o tome nema validnih podataka.

Termoelektrana i Rudnik uglja u Pljevljima, poput KAP-a, zagadile su vodu, zemljište i vazduh. Pljevljaci, mještani Srpske u Zeti i Nikšićani udišu najzagađeniji vazduh u Crnoj Gori. U Pljevljima je u porastu broj oboljelih od bolesti respiratornih organa, posebno djece, raste i broj spontanih pobačaja i prijevremeno rođene djece.

Nadležni, ipak, skroz ne spavaju. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma je najavljeno da će im prioritet u ovoj godina biti sanacija crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, pa čak i valorizacija zaštićenih područja. Ministar Predrag Sekulić je najavio da će Crna Gora uzeti kredit od Svjetske banke – ukupno 60 miliona dolara za sanaciju kritičnih ekoloških tačaka: Kombinata aluminijuma Podgorica, Željezare Nikšić, Termoelektrane i Gradca u Pljevljima i Brodogradilišta u Bijeloj. Radni tim Svjetske banke će tek u septembru završiti izvještaj o procjeni projekata Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje, koji podrazumijeva sanaciju pet crnih ekoloških tačaka i izgradnju nacionalne deponije za odlaganje opasnog otpada. Ministar Sekulić se nada da će kredit postati efektivan već početkom 2013. godine.

Početkom ove godine Vlada je, radi veće efikasnosti, objedinila institucije koje se bave zaštitom životne sredine i stavila ih pod nadležnost Agencije za zaštitu životne sredine. U ovoj Agenciji kažu za Monitor da je ,,prema procjenama nezavisnih stranih konsultantskih kompanija, za sanaciju crnih ekoloških tačaka potrebno oko 50 miliona eura, s tim što smo sada u fazi dobijanja finalnih izvještaja u kojima ćemo imati detaljne proračune konačnih iznosa”. U Agenciji ne znaju da li će kredit od Svjetske banke biti dovoljan za sanaciju: ,,Do konačne cifre doći ćemo kada dobijemo finalne izvještaje koji su u pripremi. Svakako, postoji mogućnost dobijanja dodatnih šest miliona eura granta, koji bi bio iskorišten za sanaciju crnih ekoloških tačaka”.

Aleksandar Perović, izvršni direktor Ekološkog pokreta Ozon, koji je kao predstavnik NVO član Upravnog odbora projekta Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje, kaže da će za uspješnu sanaciju pet crnih tačaka biti potrebna veća ulaganja.

,,Da bi Crna Gora, koja je sebi dala epitet ekološka država, ispunila standarde EU, a što će se morati uraditi ukoliko želimo postići da budemo dio ove međunarodne zajednice, biće potrebno mnogo više od 60 miliona dolara. Po nekim projekcijama, koje su na našu molbu dale diplomate zemalja koje su uspješno završile proces EU integracija, riječ je o preko dvije milijarde eura”, kaže Perović za Monitor.

Koliko je sanacija industrijski zagađene prirode složen problem svjedoči slučaj jalovišta u Mojkovcu. Sanacija jalovišta trajala je šest godina, od 2005. do 2011. godine. Radovi su obavljeni u četiri faze. Za sanaciju jalovišta utrošeno je 10.600.000 dolara. Češka Vlada je za sanaciju donirala 905.000, holandska Vlada 1.195.000 dolara, ostatak od 8. 505.000 dolara izdvojila je Vlada Crne Gore. Sanirano rudničko jalovište, površine od oko 19 hektara, biće pretvoreno u sportsko-rekreativnu zonu.

Biolog Vasilije Bušković uočava da su dominantni oblici zagađivanja vode i vazduha iz industrijskih kompleksa potisnuli u drugi plan uticaje koje oni imaju na biodiverzitet i prirodne resurse uopšte.

,,Kao ekološki i istovremeno društveni problem, gubitak, siromašenje kvantiteta i kvaliteta prirodnih resursa, koje iskorišćavaju navedeni industrijski kompleksi, nije dobio odgovarajuću pažnju. To potvrđuje davno uočenu pojavu da naša ‘prirodna osnova’ slabi, iščezava ili gubi svoj kvalitet. Izgleda da je i reakcija crnogorskog društva na tu i njoj slične pojave tako slaba da se one čak i ‘ne vide”’, kaže Bušković za Monitor.

Stručnjaci su odavno primijetili da načinom na koji se u Crnoj Gori eksploatišu prirodni neobnovljivi resursi trajno gube pojedini privredni sektori, devastira se životna sredina, degradira prostor. S takvim krčmljenjem prirodnih resursa, održivi razvoj ostaće samo kovanica u nazivu nadležnog Ministarstva.

No, boljitak bi nam moglo donijeti približavanje EU i obaveza veće brige za životnu sredinu. Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Valdamer Figaj nedavno je poručio da će Crna Gora biti izmijenjena do neprepoznatljivosti kada u svoj sistem uvede evropsko zakonodavstvo iz oblasti životne sredine. On je kazao da će Crna Gora biti prinuđena da usvoji više od 200 novih propisa iz te oblasti.

Usvajanje propisa Crnoj Gori ni do sada nije bio problem. Škripi u primjeni. ,,Neefikasna i selektivna primjena zakona, ukoliko se suštinski posmatra, je najcrnja crna tačka u ekološkoj državi Crnoj Gori”, smatra Perović. ,,Zakoni koji se donose zbog puke forme a ne da ispune suštinu, nijesu potrebni nikome i veoma brzo će to shvatiti nadležne institucije, jer se više neće moći prikrivati neuspjesi”.

Crna Gora je već propustila brojne mogućnosti korišćenja bespovratnih evropskih fondova namijenjenih ekologiji, uglavnom zbog nedostatka kvalitetnih kadrova.

,,U oblasti zaštite prirode prisutna je pojava gubljenja institucionalnih kapaciteta (ukinut je Zavod za zaštitu prirode), posebno kadrova koji su u kapacitetu da rade na terenu i generišu relevantne ekološke informacije i podatke”, smatra Bušković.

Sa druge strane, uvećavaju se administrativni kapaciteti institucija u oblasti zaštite životne sredine, ali to ne prati izgradnja – osposobljavanje kompetentnih kadrova za učešće ne samo u pregovorima sa predstavnicima EU po raznim osnovama, već i za zastupanje Crne Gore u tijelima EU, kaže Bušković.

Postojeća praksa i njeno predstavljanje i zastupanje kod EU, prema njegovim riječima, ne obećavaju skoriji uspjeh i značajnije rezultate kojima bi bilo ko mogao izaći pred domaću i međunarodnu javnost.

I Perović smatra da će deficit stručnih kadrova biti jedan od problema u pregovorima, te da će od neprocjenjive vrijednosti biti pomoć zemalja regiona kao što su Hrvatska i Slovenija, čije iskustvo u pregovorima može biti putokaz za naše pregovaračke strukture.

Iskustvo Hrvatske govori da je ova država u fazi pregovora iz evropskih IPA fondova dobila 97 miliona eura za oblast životne sredine. Procjenjuje se da će do 2025. Hrvatsku primjena zakona iz ove oblasti koštati 10 milijardi eura.

Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović je na nedavnoj panel diskusiji o ekologiji upozorila da je Crna Gora daleko od evropske statistike koja predviđa izdvajanja od dva odsto iz budžeta države za oblast životne sredine. Posljednjim rebalansom država je za tu svrhu oprediljelila svega 0,13 odsto.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo