Povežite se sa nama

MONITORING

Kupi bližnjega svoga

Objavljeno prije

na

milo

O parama je riječ. Vlada Igora Lukšića nalazi se pred velikim izazovima. Izvrše li ono što očekuju mentori, premijer i njegovi saradnici rizikuju društveni ugled i političku budućnost. Ne izvrši li postavljene zadatke, Lukšić rizikuje naklonost moćnih i političku budućnost. Predosjećajući sve rizike izbora koje treba napraviti, u SDP-u Ranka Krivokapića ponovo su, gradeći politički alibi, zaigrali na kartu ,,mi ne bi tako, ali nas iz DPS-a ne pitaju”. Najvažnije je, ipak, ne zaboraviti – o parama je riječ.

Kao što su nas obavijestili italijanski mediji, A2A i moćnici koji stoje iza nje (sa obje strana Jadrana) očekuju skoro ispunjenje svojih zahtjeva. Treba povećati njihov vlasnički udio u Elektroprivredi Crne Gore, iz nje izmjestiti ogromne dugove Kombinata aluminijuma i omogućiti da se na adekvatan način naplati interes vezan za desetine miliona eura kojima su Italijani obezbijedili preživljavanje Prvoj banci braće Đukanović. Vlasnici KAP-a, istovremeno, zahtijevaju da se i njima ispuni davno obećano i obezbijedi izvor jeftine električne energije. Oni kao dokaz dobre volje od Lukšićeve Vlade očekuju da preuzme dobar dio dugova koje su firme Olega Deripaske navodno investirale u Kombinat aluminijuma. Navodno, pošto stotine miliona o kojima govore Deripaskini glasnogovornici iz Rusije i Crne Gore vide samo Sergej Šojgu, Milan Roćen i Milo Đukanović. Postoji osnovana sumnja da je makar jedan od trojice i interesno vezan za CEAC, kako se sada zove vlasnik KAP-a.

Na drugoj strani, Lukšićeva Vlada skoro šest mjeseci parlamentu duguje sprovođenje odluke o raskidu saradnje sa Deripaskom i njegovima. Kako vrijeme odmiče sve je jasnije da Vlada ne smije da uradi ono na šta je, na njen zahtjev, obavezala Skupština Crne Gore. Nepoznanica je samo da li se premijer i njegovi saradnici plaše zlih čudovišta iz Moskve ili Podgorice. Da to ne bude jedini problem, bliže se izbori pa je glasačima neophodno ponuditi koliko – toliko valjano obrazloženje za, sve je očiglednije, već ugovoreno rasparčavanje EPCG.

U najkraćem: Vlada i A2A će podijeliti EPCG na dva dijela. Jedan – Termoelektrana u Pljevljima i potraživanja prema KAP-u (oko 40 miliona eura) pripašće državi. Vlada će potom od A2A i Aca Đukanovića kupiti većinski paket akcija Rudnika uglja, jer bez njega nema posla u Pljevljima. Potom bi, sve to mogla unijeti kao svoj udio u novoj operaciji spašavanja Kombinata aluminijuma. Ne treba da čudi ukoliko i taj posao bude vođen po pricipima po kojima su Kombinat već spašavali: Vektra, Glenkor i CEAC. Jer, ne treba biti ekonomski genije pa shvatiti da je struja iz Pljevalja nepodnošljivo skupa za ovakav Kombinat.

„Ako želimo da zadržimo KAP, onda moramo obezbijediti održivu cijenu struje”, saopštio nam je Lukšić otkriće zbog koga bi mogao dobiti Nobelovu nagradu. A treba li nam Kombinat? Argumentovan odgovor na to pitanje još nijesmo čuli ni od premijera koji je u crnogorskim vladama ima desetak godina staža, ni od vladajuće partije. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović saopštava da bi Vlada stručan odgovor na pitanje šta je korist a šta šteta od KAP-a mogla imati do kraja godine. Moglo bi se ispostaviti da je to suviše kasno i za KAP i za EPCG a, možda, i za Crnu Goru. Naravno, sve to pod uslovom da se konačno obistini ono što najavljuje ministar Lazović.

Italijani će u ovoj ,,kompenzaciji” povećati svoj udio u EPCG na blizu 48 odsto akcijskog kapitala. U firmi će, nakon izdvajanja Termoelektrane, ostati HE Perućica i Piva. Postoje pretpostavke da bi ,,zeleno preduzeće”, kako je u trenucima pjesničke inspiracije premijer nazvao EPCG, a kojim bi mimo ekonomske logike upravljao A2A kao manjinski vlasnik, dobilo i ekskluzivno pravo gradnje budućih hidroelektrana. To bi mogla biti kolateralna šteta spašavanja Prve banke.

Računica čelnika A2A je jasna. Podjelom EPCG njima će pripasti udio u profitabilnijem dijelu kompanije. Jednako je važno što će upravljati crnogorskim hidropotencijalima i strujom dobijenom iz obnovljivih izvora. Baš to je ono što treba italijanskoj privredi.

Interes crnogorskih potrošača tu je, očigledno, u drugom planu. Nije problem što o nama brigu ne vode A2A. Problem je što i naša Vlada pokušava trgovati energetskom nezavisnošću Crne Gore za rad privatnih interesa grupice domaćih i stranih moćnika.

EPCG bez skupe struje iz Termoelektrane i obaveze da snabdijeva KAP i ostale neplatiše može biti jako profitabilno preduzeće. Međutim, bez Termoelektrane EPCG ne može svojim potrošačima garantovati uredno snabdijevanje. Računica je prosta – TE Pljevlja daje oko 40 odsto električne energije koja se proizvede pod okriljem EPCG. Za razliku od hidroelektrana ta proizvodnja, uglavnom, nije podložna velikim oscilacijama zbog spoljnih uticaja (suša). Na sajtu EPCG stoji: ,,Za elektroenergetski sistem Crne Gore, čijem stabilnom radu u znatnoj mjeri doprinosi, Termoelektrana Pljevlja predstavlja baznu elektranu koja najveći značaj ima u pokrivanju konstantnog dijagrama opterećenja”.

Sa termoelektranom u sistemu, EPCG je prinuđena da uveze 30 do 50 odsto struje koja se tokom godine potroši u Crnoj Gori. Bez nje, taj će procenat biti još veći, a deficit električne energije najizraženiji u vrijeme kada je struja na tržištu najskuplja. Zato i uvjeravanja koja se ovih dana čuju iz Regulatrone egencije za energetiku da podjela EPCG ne bi uticala na cijene i kvalitete snabdijevanja treba shvatiti samo kao dio predizborne kampanje.

U istom kontekstu i SDP se, navodno, suprotstavlja naumu sopstvene Vlade. Tako je manja članica vladajuće koalicije Skupštini dostavila Predlog zakona o zaštiti državnih interesa u Elektroprivredi. Zakonom bi se, kažu njegovi predlagači, garantovalo državno vlasništvo u EPCG od 55 odsto i spriječila podjela kompanije. Vlada taj Predlog ne prihvata pošto bi, po njihovom sudu, on mogao da ima ,,nesagledive štetne posljedice ne samo po ovu kompaniju nego i po državu Crnu Goru”. Već viđeno. Tako je SDP već branio KAP i Telekom (bezuspješno) odnosno odbranio Taru i Termoelektranu (za sada). I tada se, kao i sada, partija koja je u vladi 15 godina pretvarala u opozicionara nakon što bi javno mnjenje jasno stavilo do znanja da se ne slaže sa ekonomskom politikom vođenom za interese Mila Đukanovića i njegovih poslovnih partnera, prijatelja i rođaka.

SDP je, međutim, uvijek znala da povuče granicu preko koje ne treba ići. Tako su, u tišini, odustali od šest godina starog prijedloga da se Rudnik uglja u Pljevljima i Termoelektrana objedine pod okriljem EPCG. Milo je bio protiv. Tačka.

Sad, ako sjećanje dobro služi, Vujica Lazović je sa A2A potpisao ugovor prema kome ta kompanija ima pravo da za tri godine postane većinski vlasnik Elektroprivrede, ukoliko ispuni definisane kriterijume. Sada njegova partija predlaže zakon koji bi izigrao taj sporazum. Umjesto da ga raskine pošto A2A nije ostvarila ništa od obećanog. Ali, opet se ispriječila viša sila, odnosno Milo. Vlada zato traži novi set olakšica za partnera koji je zadužio cijelu Crnu Goru investirajući novac u propala bankarska posla braće Đukanović. I sva sporenja između DPS i SDP tiču se samo obima novih benefita za A2A. Suština – nepoštovanje ugovora i posljedice takvog ponašanja – ne dotiču se ni jednih ni drugih. Jer, o parama je riječ.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo