Povežite se sa nama

MONITORING

Do gole kože

Objavljeno prije

na

Turistička prijestonica Crne Gore iz sezone u sezonu uživa status najpoželjnijeg mjesta na Jadranu za ljubitelje žestokog noćnog provoda. Raznovrsna ponuda koju pružaju brojne otvorene i zatvorene diskoteke, noćni klubovi i barovi duž promenade Lungo mare uz Slovensku plažu, otvoreni šankovi po ulicama i trgovima ispred Starog grada – pročulo se to nadaleko. Ova vrsta turističke ponude sa oznakom „made in Budva” poput cunamija širi se duž gradova Crnogorskog primorja, a prodrla je evo i do vrhova sjevera. Na Njegovuđi kod Žabljaka ovih su dana pred mladima i starima, pionirima i omladincima, zaigrale polugole go-go igračice. Oj, ha.

Prirodne ljepote Crne Gore nisu dovoljne da privuku potreban broj turista. Elita sa Zapada, dobrostojeći, slavni i bogati gosti, oni iz Vladine strategije turističkog razvoja Crne Gore, biraju neke druge turističke zemlje i uređenija mjesta za odmor, bez gužve, buke, jeftine ponude, uništenih prirodnih predjela i pejzaža.

Proklamovani visokokvalitetni turizam doživio je krah. Budva je zadržala poziciju meke masovnog turizma sa najvećim brojem ležajeva u privatnom smještaju i samo par hiljada u hotelima raznih kategorija.

U borbi za goste, kojih je sve manje, ne biraju se sredstva niti se ko osvrće na moralne i druge prepreke pa se mnogi okreću novim vidovima turističke ponude, takozvanom seks turizmu u kome Budva, po običaju, prednjači.

No ni mlade go-go igračice koje su godinama sinonim provoda u Budvi u barovima na gradskom šetalištu uz Slovensku obalu, koje uz jake svjetlosne efekte i zaglušujuću disko i folk muziku polugole i nauljene izvode erotski ples oko šipke, mameći lascivnim pokretima goste da sjednu i naruče piće, nisu više dovoljne da zadovolje narasle potrebe budvanske biznis elite. Prešlo se na viši nivo, na otvoreni striptiz „do gole kože” i stiglo do nove zvijezde budvanskog ljeta 2012, poznate beogradske striptizete Branke Blek Rouz, čija je „umjetnost” uzburkala političke strasti u gradu i zasjenila program posustalog pozorišnog festivala Grad teatar.

Zajedničko „prljavom plesu” na šetalištu, najposjećenijoj ulici u Budvi i striptizu čuvene madam Rouz je to što se ove aktivnosti odvijaju pod pokroviteljstvom vlasti, na lokacijama i u prostorijama kojima upravljaju javna preduzeća Vlade i Opštine, Morsko dobro i JP Mediteranski sportski centar.

Vlast nije gadljiva na novac stečen promovisanjem vulgarnosti najniže vrste, naprotiv, ona ove aktivnosti svojim činjenjem aktivno podstiče.

Vjerovatno nema takvog turističkog mjesta poput Budve, u kojem Opšina u svom objektu otvara striptiz lokal, a odbornici daju saglasnost na visinu mjesečne nadoknade.

Lokal površine 400 kvadrata izdat je pod zakup budvanskoj firmi L&L čiji su vlasnici Zoran Liješević i Marko Lazović, koji su angažovali poznatu striptizetu za izvođenje kabaretskog programa. Opštinski sportski centar, u kojem se odvija radnja, smješten je pored budvanske srednje škole, što je izazvalo burno negodovanje odbornika iz redova opozicionih stranaka.

„To je gola prostitucija, trgovina bijelim robljem i obavlja se u opštinskom objektu. To je nezapamćeno. Nedospustivo je da na 20 metara od škole radi kupleraj”, kazao je na sjednici SO Mijomir Pejović, šef odborničkog kluba SNP.

Direktor sportskog centra Ivan Ivanović za Monitor objašnjava kako nema moralne dileme zbog otvaranja noćnog bara sa navedenim sadržajima u prostorijama MSC. „Zakupac redovno izmiruje obaveze, održava lokal, djevojke koje izvode striptiz su uredno prijavljene. Mi nismo inspekcija da provjeravamo da li se tamo radi nešto što je nezakonito niti izdajemo dozvolu za rad. Što se digla tolika buka kada MSP treba da zaradi neki euro, a ne vide se drugi barovi po Budvi”, kazao je Ivanović.

Po mišljenju mnogih građana Budve lokalna je vlast ovim potezom dotakla samo dno u degradaciji grada bogate istorije, kulture i uzornog turističkog nasljeđa.

Striptiz u društvenom sportskom centru namijenjenom omladini, logičan je nastavak trenda uništavanja kulturnih, istorijskih, prirodnih i arhitektonskih vrijednosti Budve. Zemljište, na kojem su smješteni barovi sa go-go plesačicama, nalazi se u zoni morskog dobra, njime gazduje vladina Agencija Morsko dobro koja je u rukama SDP, koalicinog partnera vladajuće DPS.

Ni socijaldemokrate nemaju predrasuda prema eurima koji stižu iz kvarta budvanskih crvenih fenjera. Svuda u svijetu ovakva mjesta skrajnuta su daleko od očiju javnosti, samo se ovdje eksploatacija mladih žena na vulgaran i prostački način odvija na javnom prostoru u centru grada.

Morsko dobro godinama izdaje lokacije za bavljenje ovom vrstom djelatnosti uprkos protivljenju građana i lošoj reputaciji koju Budva dobija na međunarodnom turističkom tržištu. Na ime zakupa, na Slovenskoj plaži, za oko sedam objekata specijalne namjene, konstrukcije i dizajna, kojima dominiraju blještavi vještački Ajfelov toranj, Plavi i Crveni Trokadero, Ambijent, Majami, Rafael, Malteza i drugih, Morsko dobro naplati više od 200.000 eura godišnje.

Dozvole za rad ovih lokala izdaje opštinski Sekretarijat za privredu i svi se prema dokumentaciji vode kao kafe barovi u kojima se pružaju usluge pića i napitaka. Nema dozvole za izvođenje plesa oko šipki i sličnih aktivnosti po kojima su ovi lokali na glasu.

U lokalnoj upravi kažu da je za kontrolu njihovog rada nadležna turistička inspekcija Ministarstva turizma i održivog razvoja, a za sektor u kome se nalazi zona budvanskog seks turizma, zadužena je inspektorka Svetlana Šljivančanin.

Ona je za Monitor portvrdila da su svi kafe barovi, pa i noćni klub Mulen ruž, u prekršaju jer zakon ne poznaje termin – erotski ples oko šipke, pa nije ni mogla biti izdata dozvola za takvu vrstu rada. A zašto država ne reaguje, nije umjela baš da objasni.

O zabrani angažovanja go-go plesačica koje od 11 sati uveče pa do jedan sat iza ponoći neumornom i mučnom igrom uz nepodnošljivo bučnu muziku privlače veliki broj posjetilaca u lokalima u zoni Morskog dobra odlučuje, u konačnom, ministar Predrag Sekulić.

U opisu posla ministra turizma spada i obaveza donošenja Plana postavljanja objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra, pa kako da zabrani ono što je pažljivo isplanirao. Nova konkurentna grana crnogorskog turizma, seks turizam, sve prisutniji i u zemljama u regionu, startuje u mandatu ministra Sekulića koji nesumnjivo budno prati nove trendove, posjećuje turističke sajmove širom planete i dobro zna da plavo more, drevne zidine i spomenici nisu jedino što turisti žele. Prikriveni i suptilni seks je ono što turisti traže, čuje se od strane upućenih DPS turističkih talenata.

I vlasnici kafe barova imaju svoju priču. Objašnjavaju da slični lokali postoje u svim većim turističkim centrima. Plesačice stižu mahom iz Beograda i Novog Sada sa tamošnjih splavova i barova i naglašavaju kako imaju problem da lijepe djevojke zadrže jer odlaze za Hrvatsku gdje su mnogo bolje plaćene. U Budvi za noć zarađuju od 30-40 eura dok se u hrvatskim klubovima može zaraditi od 80-100 eura za noć.

Među go-go djevojkama ima onih sa visokim obrazovanjem ali ima i udatih žena koje rade taj posao uz muževljevu saglasnost jer nemaju drugog posla ni sredstava za život, tvrde vlasnici koji odbacuju svaku mogućnost prostitucije i prinude u svojim lokalima, o čemu se u medijima sve češće govori.

U želji da privuku veći broj posjetilaca pojedini barovi priređuju takozvane tematske večeri i performanse – Parti u bijeloj odjeći, ples robota ili Pjena parti, kada plesačice izvode erotske plesove u oblacima vještačke pjene gotovo na samoj ulici, što privlači pažnju turista koji se u grupama tiskaju i fotografišu za uspomenu.

Borba za klijentelu u gustoj konkurenciji barova obavlja se izborom pjevača narodne muzike i atraktivnih hostesa i zečica. Barovi zapošljavaju najmanje 150 ljudi, sa sve personalom, obezbjeđenjem i plesačicama. Vode ih mahom lica bliska DPS-u.

Ovakvi ugostiteljski objekti skupa sa brojnim štandovima, kisocima, montažnim trgovinama i restoranima na budvanskom vašarištu predstavljaju izduvni ventil koalicije DPSDP, nadoknadu vlasnicima i njihovim porodicama za dati glas na izborima, što nije zanemarljivo na oko 11.900 Budvana sa pravom glasa. Privremeni objekti dobijaju izbore, to vlast zna i ne odriče ih se uprkos svemu, pa i plaćanju visoke cijene sveukupnog ruženja grada i propasti zacrtanog visokog turizma.

Pelcer iz Budve prenio se za sada u Sutomore na čijoj obali u lokalu simboličnog naziva Teatro, djevojka u donjem vešu izvodi svoju pozorišnu numeru.

Elita je rezervisana za Tivat i marinu Porto Montenegro koja se sve češće u medijima pominje kao meka jahting prostitucije. Skupocjene jahte, poznata imena iz svijeta estrade, ruski i engleski bogataši, postali su pravi magnet za mlade djevojke, neuspješne pjevačice, TV voditeljice, bivše ili sadašnje manekenke iz Beograda, Zagreba i Podgorice koje gostuju na specijalnim zabavama organizovanim na morskoj pučini. Seksi zabave na preskupim plovećim hotelima odlikuje visok nivo organizacije i zagarantovana diskrecija. Neke od djevojaka smještene su u luksuznim apartmanima naselja Porto Montenegro. U Tivtu se govori i o gej prostituciji u atraktivnoj marini izgrađenoj u zalivu Boke.

Tivat ide stazama propasti Budve. Od početne sluđenosti likovima svjetskog džet seta, preko betoniranja obale, totalne urbanizacije tivatskih sela, ostrva i uvala, gradnje stambenih blokova za tržište, do kulturološkog posrnuća koje neminovno uslijedi.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo