MONITORING
Do gole kože

Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Turistička prijestonica Crne Gore iz sezone u sezonu uživa status najpoželjnijeg mjesta na Jadranu za ljubitelje žestokog noćnog provoda. Raznovrsna ponuda koju pružaju brojne otvorene i zatvorene diskoteke, noćni klubovi i barovi duž promenade Lungo mare uz Slovensku plažu, otvoreni šankovi po ulicama i trgovima ispred Starog grada – pročulo se to nadaleko. Ova vrsta turističke ponude sa oznakom „made in Budva” poput cunamija širi se duž gradova Crnogorskog primorja, a prodrla je evo i do vrhova sjevera. Na Njegovuđi kod Žabljaka ovih su dana pred mladima i starima, pionirima i omladincima, zaigrale polugole go-go igračice. Oj, ha.
Prirodne ljepote Crne Gore nisu dovoljne da privuku potreban broj turista. Elita sa Zapada, dobrostojeći, slavni i bogati gosti, oni iz Vladine strategije turističkog razvoja Crne Gore, biraju neke druge turističke zemlje i uređenija mjesta za odmor, bez gužve, buke, jeftine ponude, uništenih prirodnih predjela i pejzaža.
Proklamovani visokokvalitetni turizam doživio je krah. Budva je zadržala poziciju meke masovnog turizma sa najvećim brojem ležajeva u privatnom smještaju i samo par hiljada u hotelima raznih kategorija.
U borbi za goste, kojih je sve manje, ne biraju se sredstva niti se ko osvrće na moralne i druge prepreke pa se mnogi okreću novim vidovima turističke ponude, takozvanom seks turizmu u kome Budva, po običaju, prednjači.
No ni mlade go-go igračice koje su godinama sinonim provoda u Budvi u barovima na gradskom šetalištu uz Slovensku obalu, koje uz jake svjetlosne efekte i zaglušujuću disko i folk muziku polugole i nauljene izvode erotski ples oko šipke, mameći lascivnim pokretima goste da sjednu i naruče piće, nisu više dovoljne da zadovolje narasle potrebe budvanske biznis elite. Prešlo se na viši nivo, na otvoreni striptiz „do gole kože” i stiglo do nove zvijezde budvanskog ljeta 2012, poznate beogradske striptizete Branke Blek Rouz, čija je „umjetnost” uzburkala političke strasti u gradu i zasjenila program posustalog pozorišnog festivala Grad teatar.
Zajedničko „prljavom plesu” na šetalištu, najposjećenijoj ulici u Budvi i striptizu čuvene madam Rouz je to što se ove aktivnosti odvijaju pod pokroviteljstvom vlasti, na lokacijama i u prostorijama kojima upravljaju javna preduzeća Vlade i Opštine, Morsko dobro i JP Mediteranski sportski centar.
Vlast nije gadljiva na novac stečen promovisanjem vulgarnosti najniže vrste, naprotiv, ona ove aktivnosti svojim činjenjem aktivno podstiče.
Vjerovatno nema takvog turističkog mjesta poput Budve, u kojem Opšina u svom objektu otvara striptiz lokal, a odbornici daju saglasnost na visinu mjesečne nadoknade.
Lokal površine 400 kvadrata izdat je pod zakup budvanskoj firmi L&L čiji su vlasnici Zoran Liješević i Marko Lazović, koji su angažovali poznatu striptizetu za izvođenje kabaretskog programa. Opštinski sportski centar, u kojem se odvija radnja, smješten je pored budvanske srednje škole, što je izazvalo burno negodovanje odbornika iz redova opozicionih stranaka.
„To je gola prostitucija, trgovina bijelim robljem i obavlja se u opštinskom objektu. To je nezapamćeno. Nedospustivo je da na 20 metara od škole radi kupleraj”, kazao je na sjednici SO Mijomir Pejović, šef odborničkog kluba SNP.
Direktor sportskog centra Ivan Ivanović za Monitor objašnjava kako nema moralne dileme zbog otvaranja noćnog bara sa navedenim sadržajima u prostorijama MSC. „Zakupac redovno izmiruje obaveze, održava lokal, djevojke koje izvode striptiz su uredno prijavljene. Mi nismo inspekcija da provjeravamo da li se tamo radi nešto što je nezakonito niti izdajemo dozvolu za rad. Što se digla tolika buka kada MSP treba da zaradi neki euro, a ne vide se drugi barovi po Budvi”, kazao je Ivanović.
Po mišljenju mnogih građana Budve lokalna je vlast ovim potezom dotakla samo dno u degradaciji grada bogate istorije, kulture i uzornog turističkog nasljeđa.
Striptiz u društvenom sportskom centru namijenjenom omladini, logičan je nastavak trenda uništavanja kulturnih, istorijskih, prirodnih i arhitektonskih vrijednosti Budve. Zemljište, na kojem su smješteni barovi sa go-go plesačicama, nalazi se u zoni morskog dobra, njime gazduje vladina Agencija Morsko dobro koja je u rukama SDP, koalicinog partnera vladajuće DPS.
Ni socijaldemokrate nemaju predrasuda prema eurima koji stižu iz kvarta budvanskih crvenih fenjera. Svuda u svijetu ovakva mjesta skrajnuta su daleko od očiju javnosti, samo se ovdje eksploatacija mladih žena na vulgaran i prostački način odvija na javnom prostoru u centru grada.
Morsko dobro godinama izdaje lokacije za bavljenje ovom vrstom djelatnosti uprkos protivljenju građana i lošoj reputaciji koju Budva dobija na međunarodnom turističkom tržištu. Na ime zakupa, na Slovenskoj plaži, za oko sedam objekata specijalne namjene, konstrukcije i dizajna, kojima dominiraju blještavi vještački Ajfelov toranj, Plavi i Crveni Trokadero, Ambijent, Majami, Rafael, Malteza i drugih, Morsko dobro naplati više od 200.000 eura godišnje.
Dozvole za rad ovih lokala izdaje opštinski Sekretarijat za privredu i svi se prema dokumentaciji vode kao kafe barovi u kojima se pružaju usluge pića i napitaka. Nema dozvole za izvođenje plesa oko šipki i sličnih aktivnosti po kojima su ovi lokali na glasu.
U lokalnoj upravi kažu da je za kontrolu njihovog rada nadležna turistička inspekcija Ministarstva turizma i održivog razvoja, a za sektor u kome se nalazi zona budvanskog seks turizma, zadužena je inspektorka Svetlana Šljivančanin.
Ona je za Monitor portvrdila da su svi kafe barovi, pa i noćni klub Mulen ruž, u prekršaju jer zakon ne poznaje termin – erotski ples oko šipke, pa nije ni mogla biti izdata dozvola za takvu vrstu rada. A zašto država ne reaguje, nije umjela baš da objasni.
O zabrani angažovanja go-go plesačica koje od 11 sati uveče pa do jedan sat iza ponoći neumornom i mučnom igrom uz nepodnošljivo bučnu muziku privlače veliki broj posjetilaca u lokalima u zoni Morskog dobra odlučuje, u konačnom, ministar Predrag Sekulić.
U opisu posla ministra turizma spada i obaveza donošenja Plana postavljanja objekata privremenog karaktera u zoni Morskog dobra, pa kako da zabrani ono što je pažljivo isplanirao. Nova konkurentna grana crnogorskog turizma, seks turizam, sve prisutniji i u zemljama u regionu, startuje u mandatu ministra Sekulića koji nesumnjivo budno prati nove trendove, posjećuje turističke sajmove širom planete i dobro zna da plavo more, drevne zidine i spomenici nisu jedino što turisti žele. Prikriveni i suptilni seks je ono što turisti traže, čuje se od strane upućenih DPS turističkih talenata.
I vlasnici kafe barova imaju svoju priču. Objašnjavaju da slični lokali postoje u svim većim turističkim centrima. Plesačice stižu mahom iz Beograda i Novog Sada sa tamošnjih splavova i barova i naglašavaju kako imaju problem da lijepe djevojke zadrže jer odlaze za Hrvatsku gdje su mnogo bolje plaćene. U Budvi za noć zarađuju od 30-40 eura dok se u hrvatskim klubovima može zaraditi od 80-100 eura za noć.
Među go-go djevojkama ima onih sa visokim obrazovanjem ali ima i udatih žena koje rade taj posao uz muževljevu saglasnost jer nemaju drugog posla ni sredstava za život, tvrde vlasnici koji odbacuju svaku mogućnost prostitucije i prinude u svojim lokalima, o čemu se u medijima sve češće govori.
U želji da privuku veći broj posjetilaca pojedini barovi priređuju takozvane tematske večeri i performanse – Parti u bijeloj odjeći, ples robota ili Pjena parti, kada plesačice izvode erotske plesove u oblacima vještačke pjene gotovo na samoj ulici, što privlači pažnju turista koji se u grupama tiskaju i fotografišu za uspomenu.
Borba za klijentelu u gustoj konkurenciji barova obavlja se izborom pjevača narodne muzike i atraktivnih hostesa i zečica. Barovi zapošljavaju najmanje 150 ljudi, sa sve personalom, obezbjeđenjem i plesačicama. Vode ih mahom lica bliska DPS-u.
Ovakvi ugostiteljski objekti skupa sa brojnim štandovima, kisocima, montažnim trgovinama i restoranima na budvanskom vašarištu predstavljaju izduvni ventil koalicije DPSDP, nadoknadu vlasnicima i njihovim porodicama za dati glas na izborima, što nije zanemarljivo na oko 11.900 Budvana sa pravom glasa. Privremeni objekti dobijaju izbore, to vlast zna i ne odriče ih se uprkos svemu, pa i plaćanju visoke cijene sveukupnog ruženja grada i propasti zacrtanog visokog turizma.
Pelcer iz Budve prenio se za sada u Sutomore na čijoj obali u lokalu simboličnog naziva Teatro, djevojka u donjem vešu izvodi svoju pozorišnu numeru.
Elita je rezervisana za Tivat i marinu Porto Montenegro koja se sve češće u medijima pominje kao meka jahting prostitucije. Skupocjene jahte, poznata imena iz svijeta estrade, ruski i engleski bogataši, postali su pravi magnet za mlade djevojke, neuspješne pjevačice, TV voditeljice, bivše ili sadašnje manekenke iz Beograda, Zagreba i Podgorice koje gostuju na specijalnim zabavama organizovanim na morskoj pučini. Seksi zabave na preskupim plovećim hotelima odlikuje visok nivo organizacije i zagarantovana diskrecija. Neke od djevojaka smještene su u luksuznim apartmanima naselja Porto Montenegro. U Tivtu se govori i o gej prostituciji u atraktivnoj marini izgrađenoj u zalivu Boke.
Tivat ide stazama propasti Budve. Od početne sluđenosti likovima svjetskog džet seta, preko betoniranja obale, totalne urbanizacije tivatskih sela, ostrva i uvala, gradnje stambenih blokova za tržište, do kulturološkog posrnuća koje neminovno uslijedi.
Branka PLAMENAC
ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
JULSKI ŠPIC SEZONE 2025.: Turisti dolaze – nevolje ostaju

Objavljeno prije
1 danna
18 Jula, 2025
Prema posljednjim podacima u Crnoj Gori boravi oko 115 hiljada turista, što turistički eksperti ocjenjuju zabrinjavajućim u odnosu na broj kreveta kojim se raspolaže, koji je bar četiri puta veći. U odnosu na prethodne godine procjenjuje se da će 2025. postići ili premašiti rezultate iz 2024. godine
Građevinski radovi, buka, nered, komunalna (ne)higijena, nedostatak parkinga, loša dostupnost turističkih mjesta i kilometarske kolone zbog radova na izgradnji auto puta Tivat-Jaz, visoke cijene usluga u hotelima, privatnom smještaju, u restoranima, kafićima i na plažama, glavne su odrednice ovogodišnje turističke sezone u Crnoj Gori koja se približava svom vrhuncu.
I pored navedenih nedostataka, turisti i dalje dolaze, ali u osjetno manjem broju nego ranijih godina. Manja posjećenost bilježi se kako u privatnom smještaju tako i u hotelima. Julske rupe primjetne su i na plažama, koje su goste dočekale prenatrpane skupim plažnim kompletima od kojih se ne vidi pijesak, ali se vide redovi praznih ležaljki koji najupečatljivije upozoravaju da ljeto nije onakvo kakvim se očekivalo.
Prema posljednjim podacima u Crnoj Gori trenutno boravi oko 115 hiljada turista, što turistički eksperti ocjenjuju zabrinjavajućim u odnosu na broj kreveta kojim se raspolaže, koji je bar četiri puta veći. U odnosu na prethodne godine procjenjuje se da će 2025. postići ili premašiti rezultate iz 2024. godine.
Zabilježeno je oko 5,5 odsto više dolazaka ali i pad noćenja u istom periodu. Crna Gora postaje usputna destinacija u kojoj se gosti sve kraće zadržavaju. Ovakav trend tumači se manjim brojem ruskih i ukrajinskih turista, koji ne posjećuju Crnogorsko primorje i turistička mjesta na sjeveru zemlje, kao što su to činili ranijih godina.
Međutim, tačnih, pouzdanih podataka o broju turista koji na dnevnoj bazi borave u Crnoj Gori nema. Ne postoji jednistven sistem evidencije jer svaka lokalna turistička organizacija i druge institucije koje vode evidenciju, imaju podatke za sebe. Ne zna se pouzdano ni koliko ima gostiju ni gdje su smješteni. Uglavnom se radi o paušalnim podacima.
Gostujući u Bojama jutra na Tv Vijesti, profesor turizma Rade Ratković, kazao je da je „za razliku od drugih zemalja Mediterana, poslednjih godina u Crnoj Gori nivo popunjenosti kapaciteta između 32 i 35 odsto. Sve zemlje bilježe porast turista, samo je Crna Gora u regresu“.
Crna Gora, poručuje istaknuti turizmolog , mora krenuti na organizovani umjesto kvaziturizma. “Turisti sad traže uređenu infrastrukturu. Oni neće da dolaze u destinaciju gdje voze po prašini, gdje su radovi na putu, gdje vozite u prosjeku 10 ili 8 km na sat, slomite aute itd. Drugo, ogromna je gužva, mi smo napravili jednu vrstu neodrživog turizma ili kvaziturizma, naši najjači kapaciteti, najbrojniji kapaciteti su sekundarni stanovi. Znači sekundarno stanovanje, to je u strukturi smještaja blizu 80%, što je katastrofalno”, kazao je Ratković.
Budva je glavni barometar uspješnosti turističke sezone. Za ljetovanje na budvanskoj rivijeri ovoga ljeta odlučilo se za oko tri odsto više turista nego lani.
U Hotelskoj grupi Budvanska rivijera sveli su šestomjesečne podatke o broju posjetilaca. Predsjednik Odbora direktora najveće hotelske kuće u budvanskoj opštini, Miomir Pejović, ističe da su zadovoljni dosadašnjom posjetom koja je na nivou rekordne sezone 2019. godine. Međutim, slaže se da je moglo i bolje.
„Imamo 3.400 kreveta u hotelima Budvanske rivijere i više od 2.000 gostiju. Planirani rast broja gostiju, prema najavama, očekujemo oko 20 jula, kao i svake godine, kada dolazi do pojačanog bukinga, koji se nastavlja i tokom avgusta“, kazao je Pejović.
Kao jedan od razloga za manju posjećenost Budve i drugih djelova poznate rivijere, Pejović ukazuje na nestabilnu političku situaciju u Srbiji odakle dolazi većina njihovih gostiju. Danak su odnijele i prošlogodišnje mučne scene komunalnog nereda na području opštine, zatim gužva u saobraćaju i mnogi stari neriješeni problemi.
HG Budvanska rivijera uskoro stavlja u funkciju svoj dio kupališta na Slovenskoj plaži. Riječ je o javnom kupalištu na kojem će 50 odsto prostora ostaviti slobodnim za posjetioce koji ne žele da plaćaju plažne komplete.
Hotel Aleksandar koji posluje u sastavu hotelske grupe, dobio je svoju plažu na drugom dijelu Slovenske plaže. Na ovaj način HGBR prvi put svojim gostima obezbjeđuje sopstveno kupalište, prema ugovoru sa Javnim preduzećem Morsko dobro.
Međutim, turisti su bili neprijatno iznenađenji kada je plaža hotela Aleksandar osvanula ograđena metalnom ogradom od šetališta. Ograđivanje plaža metalnim, drvenim ili bilo kakvim ogradama ili postavljanje prepreka, nije dozvoljeno prema Zakonu o morskom dobru. U hotelskom preduzeću kazali su kako su to učinili da bi zaštitili novi plažni mobilijar od devastacije neodgovornih korisnika obližnjih noćnih barova smještenih u zaleđu plaže.
U pitanju su barovi koji nude neobične vrste zabave, dnevne i noćne žurke sa bazenima u centru kluba, u kojima se đuska, uz gostovanja poznatih estradnih umjetnika. Primjera radi u klubu Teatro na Slovenskoj obali, poznati muzičar Dragomir Despić, poznatiji pod imenom Desingerica, u specifičnom scenskom nastupu poliva publiku pivom, renda sir po glavama i korama za pitu i jajima hrani oduševljenu publiku.
Budva se vraća nekadašnjim raskalašnim vidovima zabave. Glavno šetalište pored mora ponovo zaslužuje epitet vašarišta u kome caruje ulična prodaja robe, hrane i pića, na tezgama postavljenim nasred ulice, koje prolaznici moraju da zaobilaze. Vratili se mirisi roštilja, ćevapa i pljeskavica, kuvanog kukuruza i šećerne vune duž Slovenske obale. Postavljene su na šetalištu i takozvane kruške, odnosno aparati za udaranje, koje drži lokalni komunalni policajac.
Kao da nikome nije stalo do imidža najposjećenijeg turističkog grada kao uređene kulturne turističke destinacije, sa brižljivo osmišljenom ponudom koja će privući strane goste da da duže ostanu i uživaju u bogatstvu kulturnih i prirodnih vrijednosti rivijere.
Budva, kakvu je vide lokalni ugostitelji i preduzetnici, kojima je jedini interes brza zarada dok traje sezona, postaje neprivlačna bogatijim turistima. Iako učestvuje sa gotovo polovinom ukupnog turističkog prometa zemlje i raspolaže sa najljepšim plažama na Crnogorskom primorju, ova vodeća destinacija masovnog turizma više nije u trendu.
Masovni turizam sa smještajem u preizgrađenim naseljima i soliterima nove Budve, ne gubitku je. Bogati odlaze prema Tivtu, Boki, Luštici, Perastu ili Herceg Novom, manjim mjestima koje nude drugačije uslove odmora, sa popularnim marinama, luksuznim vilama, manjim prirodnim plažama, otmjenim restoranima i bogatom kulturnom baštinom.
Branka PLAMENAC
Komentari
Izdvojeno
JAVNA UPRAVA I PLATE: Sve je stalo, samo one rastu

Objavljeno prije
1 sedmicana
11 Jula, 2025
Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Novica Vuković, je planiralo povećanje plata od 30 odsto.To bi građane na godišnjem nivou koštalo – 8,5 miliona eura
Iako je sve bilo spremno, Vlada je odustala od ideje da se kroz izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru funkcionerima plate povećaju 30 odsto.
Ovu informaciju objavila je TV Vijesti, ali za nju još nema potvrde iz Vlade. Dolazi u trenutku kada se prosvjetarima, koji su ove sedmice protestovali, plate, zbog novog načina obračuna, smanjuju i do 60 eura. Istovremeno, pojedinim funkcionerima su trebale da se povećaju za prosječno – 600 eura.
Cijela priča oko povećanja plata, jedne od najgolemijih administracija u Evropi, počela je u novembru prošle godine. Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Novica Vuković, je planiralo povećanje plata od 30 odsto. To bi građane na godišnjem nivou koštalo – 8,5 miliona eura.
Povećanje se odnosi za zaposlene na državnom nivou, kao i lokalnim samoupravama, zatim sudstvu, Skupštini, službama predsjednika Crne Gore, nezavisnim i regulatornim tijelima, kao i privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, odnosno lokalne samouprave.
Obrazloženje za povećanje plate resor ministra Novice Vukovića pravda time što ,,sada u sistemu zarada pojedini službenici imaju veće plate od nadređenih rukovodilaca”. Istu odbranu ovog predloga javnosti su ponudili i poslanici vlasti.
Namjera za veće plate se pravdala i time ,,da su prethodnih par godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija”.
Iz Unija slobodnih sindikata i civilnog sektora kritikovali su ovu namjeru vlasti da za svoje potrebe još dublje zavuče ruku u budžet. Naveli su da je plan Vlade o povećanju plata javnim funkcionerima prevršio svaku mjeru, te da očekuju da će reakcija javnosti biti oštra. Reakcije javnosti, usljed ,,aktuelenijih” političkih, nacionalnih i vjerskih tema, uglavnom i nije bilo.
U martu ove godine ministar pravde Bojan Božović najavio je da će Vlada razmatrati povećanje plata sudijama i tužiocima za 30 odsto. Cilj je sačuvati postojeći kadar i motivisati novi za rad u pravosuđu.
Nije navedeno, ali javne funkcionere posebno boli što su se doktorima i profesorima zarade uvećale oko 50 odsto stupanjem na snagu izmjena zakona iz 2022. godine.
U dokumentu koji je Ministarstvo finansija objavilo u februaru ove godine a u kome su prikazane najveće plate iz budžeta za januar prvih deset najvećih plata primaju ljekari od 3.900 do 4.000 eura. Plate veće od 3.000 eura, pored doktora, obezbijeđene su za univerzitetske profesore, tužioce i sudije.
Premijer Milojko Spajić u maju je primio 2.048 eura, njemu bi povećanje iznosilo 614 eura. Među potpredsjednicima Vlade, najveću platu imao je Ervin Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova (2.062 eura), dok je najnižu platu među njima imao Filip Ivanović, zadužen za vanjske i evropske poslove (1.781 eura).
Nik Gjeloshaj, potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, primio je 1.977 eura. Momo Koprivica, potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju- 1.860 eura. Aleksa Bečić, potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku-1.848 eura. Budimir Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama- 2.055 eura. Milun Zogović, potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj- 1.805 eura. Milutin Butorović, ministar bez portfelja, zadužen za odnose sa Skupštinom, primio je 1.737 eura. Predrag Burić, specijalni kontrolor za nacionalnu bezbjednost, imao je platu od 2.076 eura.
Šef Kabineta premijera, Branko Krvavac, primio je 1.502 eura, dok je generalni sekretar Vlade, Dragoljub Nikolić, imao 1.715 eura. Savjetnici premijera i potpredsjednika Vlade imali su neto zarade koje su se uglavnom kretale između 1.200 i 1.600 eura, u zavisnosti od resora i zaduženja.
Prema zvaničnim podacima za maj najveću zaradu za taj mjesec od 3.812 eura primila je predstavnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarina Peković. U slučaju povećanje plate od 30 odsto njena plata bi iznosila blizu 5.000 eura. Najnižu platu je primio savjetnik potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose Mazo Crnovršanin, svega 369 eura, u slučaju povećanja on bi premašio minimalnu zaradu od 450 eura.
Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore njih 30 je u junu primilo preko 2000 eura, najavljenim povećanjem svima njima bi se plate povećale za preko 600 eura. Najveću junsku zaradu imao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić – 2.860 eura, a sa povećanjem plata bi mu skočila na 3.700 eura.
Više od dvije hiljade eura u junu primili su sljedeći poslanici: Jelenka Andrić, Boris Bogdanović, Zoja Bojanić Lalović, Dragan Bojović, Vladislav Bojović, Bogdan Božović, Jelena Božović , Nikola Camaj, Vasilije Čarapić, Radinka Ćinćur, Artan Čobi, Velimir Đoković, Dejan Đurović, Jevto Eraković, Milan Knežević, Miloš Konatar, Branka Marković, Boris Mugoša, Jelena Nedović, Andrija Nikolić, Mirsad Nurković, Boris Pejović, Jevrosima Pejović, Dražen Petrić, Zdenka Popović, Amer Smailović, Jovan Vučurović, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Veće plate od ministara i poslanika primaju uglavnom partijski kadrovi zapošljeni u državnim preduzećima. Tako direktor Plantaža 13. jul Igor Čađenović ima platu od 3.900 eura, Jovan Gregović, direktor Budvanske rivijere 3.700, Nemanja Laković, direktor Rudnika uglja Pljevlja tri i po hiljade, Mladen Mikelj, direktor Morskog dobra – 3.200 eura…
S druge strane oko 140.000 ili 74 odsto crnogorskih radnika prima platu ispod visine prosječne zarade od 1.000 eura, podaci su Poreske uprave. Podaci iz decembra govore da svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori, odnosno njih 47.600, radi za minimalnu ili nižu neto zaradu od 600 eura.
Kada statistika uzme platu lokalnog fukcionera od blizu 4.000 eura i njegovog radnika od 500, dobija se prosječna plata od hiljadu eura. Da bi se statistika popravila iz Vlade su i ovako obrazlagali neophodnost povećanja funkcionerskih plata: ,,Neadekvatan raspon u visini zarada i relativno niske zarade u odnosu na složenost i odgovornost određenih poslova utiče na odliv kadrova i slabo interesovanje i deficit stručnog kadra za pojedine poslove, posebno u oblasti pravosuđa i tužilaštva”.
U Vladinom izvještaju o sprovedenoj analizu uticaja propisa navodi se i da je Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ,,od 2016. godine kada je prvi put donesen, mijenjan čak 14 puta od čega su odlukama Ustavnog suda Crne Gore u dva navrata ukinute pojedine odredbe kao neustavne”.
Što se desilo sa najnovijom, 15. izmjenom, i da li će se Vlada osmjeliti na drastično povećanje funkcionerske plata, ostaje da se vidi. Jasna je namjera da se jaz u zaradama dodatno poveća i da se ogromne privilegije rada u državnoj službi još više utvrde.
Protest prosvjetara
Sindikat prosvjete Crne Gore je u utorak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija organizovao protest. Sindikalci se bune zbog smanjenja julskih plata i traže da im se objasni zašto će im plate od jula biti smanjenje i do 60 eura. Oni su izračunali da će to smanjenje pogoditi između sedam i osam hiljada nastavnika.
Poručili su da će nakon što bude isplaćena umanjena plata prosvjetarima za jul, podnijeti krivičnu prijavu protiv odgovornih u Ministarstvu finansija zbog, kako su rekli, kršenja Zakona o zaradama u javnom sektoru i Granskog kolektivnog ugovora. Pozvali su nadležne da ne dođe do toga i da nastave socijalni dogovor radi postizanja kompromisa.
Najavili su da će, ukoliko ne dođe do dogovora, novi skup organizovati u avgustu ispred Vlade, kada više ne planiraju da traže razgovore, već će tražiti ostavke. Dalje su najavili da će organizovati i štrajk od septembra, što će podrazumijevati obustavu nastave.
Iz Ministarstva finansija oglasili su se saopštenjem u kojem su ponovo istakli da se kroz centralizovani obračun zarada samo poštuje zakon. ,, Cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno poštovanje zakona i uvođenje principa jednaka zarada za jednak rad”, naveli su iz Ministarstva.
Dodali su da je Sindikat još u pripremnoj fazi bio upoznat s neujednačenom praksom obračuna u školama, te je bilo očekivano da su i sami prepoznali potrebu za standardizacijom i zakonitošću.
Iz Ministarstva finansija su istakli da podržavaju sindikalnu borbu za radnička prava, ali ,,ne i manipulacije i pogrešne interpretacije koje obmanjuju upravo one koje sindikat treba da zastupa“.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
JOŠ NEMA ODLUKE O SUDBINI AERODROMA U PODGORICI I TIVTU: Samo vrijeme leti

Objavljeno prije
1 sedmicana
11 Jula, 2025
Izgubili smo šest dragocjenih godina za modernizaciju i razvoj naših aerodroma. Imamo u najavi i dva sudska postupka (međunarodne arbitraže), bez naznaka da bi tender za zakup aerodroma konačno mogao biti završen na prihvatljiv i zakonit način
Prošao je još jedan rok za donošenje odluke o ishodu davno raspisanog tendera za višedecenijski zakup oba crnogorska aerodorma. Nije se desilo ništa. Zapravo, jeste svašta.
Imamo novi (nezvanični) krajnji rok za okončanje šestogodišnjeg posla -28. jul. I najavu da će se Vada Milojka Spajića naredne nedjelje (u četvrtak) izjasniti o izboru budućeg koncesionara. Ili odustati od posla koji je započela Vlada Duška Markovića 2018. (javna rasprava o valorizaciji aerodroma u Podgorici,sada Zeti i Tivtu), odnosno, raspisivanjem međunarodnog tendera 2019. godine.
Neophodan uslov, ne i jedini, za najavljeno izjašnjavanje Vlade je da joj do tada Tenderska komisija dostavi zapisnik sa rezultatima vrjednovanja dvije pristigle ponude i “još nekim stvarima” zbog kojih nije usvojen pripremljeni zapisnik sa prošlonedjeljne sjednice. Pokušaće ponovo u petak.
U međuvremenu, smjenjivale su se loše vijesti.
Nakon što je Spajićeva Vlada odlučila da okonča tender koji po dužini trajanja može konkurisati za Ginisovu knjigu rekorda, formirana je nova Tenderska komisija na čelu sa potpredsjednikom vlade Nikom Đeljošajem. Tamo su, na početku mandata, odlučili da malo modifikuju i izmjene ranije utvrđena pravila i procedure. To je bio razlog da se iz daljeg nadmetanja povuče francusko-turski konzorcijum Aeroports de Paris TAV koji je , među dobro upućenima, važio za favorita za dobijanje posla.
Predstavnici ADP-TAV su svoju odluku obrazložili izmjenama ključnih odredbi u finalnoj verziji Ugovora o koncesiji, a posebno u vezi sa jednokratnom koncesionom naknadom. “Nova formulacija predviđa obavezu uplate značajnog i nepovratnog iznosa od strane budućeg SPV-a u roku od 30 dana od potpisivanja Ugovora o koncesiji čak i u slučaju da Ugovor ne stupi na snagu…”, naveli su u obrazloženju najavljujući mogućnost pokretanja sudskog postpupka kada tender bude konačno završen. “Tokom cijelog procesa dosljedno smo ukazivali na naše zabrinutosti putem formalne komunikacije, te izričito zadržavamo sva svoja prava u tom pogledu”.
U Vladi i Tenderskoj komisiji odlučili su da prećute povlačenje ADP—TAV i njihovo obrazloženje, pa su pažnju skoncentrisali na dva preostala kandidata. I na način na koji će podijeliti novac od jednokratne koncesije (očekivano makar 100 miliona) između države i opština na čijoj se teritoriji nalaze aerodromi. Vlada je imala naum da izmjenama zakona o koncesijama smanji procenat koncesione naknade koji pripada opštinama sa važećih 70 na 30 odsto ugovorenog iznosa. Suočili su se sa neslaganjem nekih partnera u vladajućoj koaliciji u čemu je prednjačila DNP Milana Kneževića ali i sa prijetnjom da bi se posao mogao odužiti u nedogled ukoliki predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović napusti Tendersku komisiju, kao što je zaprijetio. Pa su odustali i povukli zahtjev za izmjenu Zakona iz skupštinske procedure.
Da li je to bila ispravna odluka? Ili je, ipak, trebalo razmisliti može li se koncesija na neko prirodno dobro (šume, rudnici, kamenolomi…) tretirati na isti način kao davanje u zakup nečega što nije bogom dato nego je izgrađeno novcem građana Crne Gore i, makar dijelom, nekadašnje SFR Jugoslavije.
Uglavnom, posao je nastavljen po prethodnom planu, pa se Tenderska komisija prihvatila ocjenjivanja tehničke ispravnosti ponuda. Prije nego smo dobili zvaničnu informaciju da je, prema obavljenom bodovanju, prag za prolazak u poslednji krug “kvalifikacija” prešla Corporación América Airports S.A. iz Luksemburga, dok je Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje ostala ispod crte za 0,3 boda (od potrebnih 80) do javnosti su stigle vijesti o svađi u Komisiji. Podijeljeni na dva tabora, optuživali su one druge da favorizuju jednog od ponuđača. Prijetilo se i policijom, tužilaštvom, ostavkama…
Dok se u Podgorici špekulisalo ko za koga navija, oglasila se Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Svjetske banke i konsultant Vlade Crne Gore u ovom procesu. Oni su iskazali duboku zabrinutost zbog načina na koji je Tenderska komisija vrjednovala detalje tehničkih ponuda – po njima kršeći pravila – i zaprijetili povlačenjem iz daljeg postupka.
Sporna je bila diskvalifikacija južnokoreanaca koji su, po ocjenama konsultanta, ponudom zadovoljili traženi minimum tehničkih uslova. “Odbijanje komisije da pojasni ovu odluku direktno je suprotno očekivanjima IFC-a kada je riječ o transparentnosti, što ugrožava reputaciju ne samo IFC-a kao savjetnika, već i Vlade Crne Gore kao odgovornog partnera u međunarodnim infrastrukturnim projektima”, navodi se u pismu IFC koje je upućeno Vladi.
Premijer je bio prinuđen da interveniše. “Obraćanje Svjetske banke – IFC ozbiljno je upozorenje da bi dovođenje u pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma CG, moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 – Javne nabavke, za koje smo ispunili sve uslove”, obratio se Spajić preko društvene mreže X. “Pozivam Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC, kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore”.
Sugestija je prihvaćena, ali se kraj ne nazire. Prvo je Đeljošaj, kao predsjednik Komsiije, priznao grešku i najavio ponovno izjašnjavanje o ponudama: “Nakon što smo dobili dopunjenu evaluaciju od konsultanta IFC-a kao i pravno mišljenje da prethodno bodovanje ponuda oba ponuđača ocjenom ‘0’ nije pravno valjano, sazvao sam nastavak sjednice Tenderske komisije kako bi se u skladu sa navedenim pristupilo analizi i bodovanju ponuda iz tehničkog dijela.” Pri drugom glasanju oba kandidata su preskočila zacrtani minimum.
Oglasili su se, potom, predstavnici luksemburške kompanije. Oni tvrde da je ocjena “0” predviđena javnim pozivom, a da je drugo glasanje Tenderske komisije o istim ponudama suprotno važećim crnogorskim i međunarodnim propisima. Najavili su i moguću tužbu. “Zadržavamo pravo, jednom kada se donese konačna odluka, da uložimo žalbu i pristupimo tenderskoj dokumentaciji u skladu sa članom 31 Zakona o koncesijama”, stoji u njihovom pismu upućenom Đeljošaju. “CAAP će u potpunosti zaštititi svoj pravni položaj i prava, kako u Crnoj Gori, tako i pred međunarodnim sudovima”.
Sada Đeljošaj piše IFC-u, tražeći od njih da potpišu i kod notara ovjere izjavu kojom preuzimaju “punu odgovornost za posljedice do kojih mogu dovesti njihova tumačenja”, kojima su uticali na tenderski postupak. Pojednostavljeno: predsjednik Tenderske komisije traži od svog /vladinog konsultanta da preuzme odgovornost za posljedice njihovih odluka!? Ako ništa drugo, ovo pokazuje koliko su Tenderska komisija i Vlada nedorasle poslu.
“Želim da saopštim da je IFC tokom sjednice odbio da odgovori na moja pitanja i preuzme odgovornost, što smo konstatovali u zapisniku. O daljem procesu i odlukama koje će Tenderska komisija donijeti u utorak, blagovremeno ćemo informisati javnost”, kazao je Đeljošaj 4. jula. Od tada – ništa.
Izgubili smo šest godina dragocjenih za modernizaciju i razvoj aerodroma, imamo u najavi dva sudska postupka (međunarodne arbitraže), bez naznaka da bi tender za zakup aerodroma konačno mogao biti završen na prihvatljiv i zakonit način. Usput, odustali smo od razgovora o svrsishodnosti tog posla, iako bi to trebalo biti najvažnije pitanje kada se govori o sudbini crnogorskih aerodroma.
Makar smo dobili odgovor na dilemu da li je Vlada Milojka Spajića sposobna da odgovori preuzetim obavezama iz Poglavlja 5 – javne nabavke. Nije. A vrijeme leti.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


RAMIZ HADŽIBEGOVIĆ – SALAŠ (VII): Svjedok sudbine življenja

MILOŠ VUKANOVIĆ, ISTORIČAR: Manipulisanje istinom je isto što i laž

Ni kriva ni tužna
Izdvajamo
-
FOKUS3 sedmice
SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS
-
Izdvojeno2 sedmice
TRINAESTOJULSKA NAGRADA, DOBITNICI I OSPORAVANJA: Po formuli vlasti, opet
-
Izdvojeno3 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040.: Crnogorsko primorje kao turistički potencijal
-
FOKUS2 sedmice
DISCIPLINOVANJE VRHA POLICIJE: Tajne gluve sobe
-
DRUŠTVO4 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja
-
Izdvojeno3 sedmice
UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Kuća nam vonja na mnogo šta što ne valja
-
DRUŠTVO4 sedmice
KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao