Povežite se sa nama

MONITORING

Pista za predizborna uzlijetanja

Objavljeno prije

na

Ko bi rekao da beranski aerodrom ne radi? Proteklih dana izgledalo je kao da je stavljen u funkciju: slijetali su i uzlijetali helikopteri državnih zvaničnika koji su pred izbore opošljavali hitno i neodložno. Premijer Milo Đukanović otvarao je bolničke anekse, direktor policije dijelio kredite i ključeve od stanova, ministar poljoprivrede premije vrijednim farmerima, ministar kulture lijepe želje građanima, ministar prosvjete dopremao zamotuljke… Vazdušnim putem, najbrže. GRADONAČELNIKOVA OBEĆANJA: Bezmalo, od uvođenja višestranačja ni jedni izbori u Crnoj Gori nijesu prošli da vlast ne obeća da će aktivirati odavno zatvoreni i zaboravljeni aerodrom u Beranama, kao ,,veliki regionalni projekat i razvojnu šansu za čitav sjever”. Mada je sasvim jasno da zbog brojnih problema za taj aerodrom nema brzog rješenja, ni pred ovogodišnje lokalne izbore gradonačelnik Berana Vuka Golubović nije propustio da u vezi sa tim saopšti: ,,Samo što nije”.

,,Mogu vam sada slobodno reći da smo ušli u trku za aktiviranje aerodroma kod turskih investitora. Oni su zainteresovani i za aerodrom u Lađevcima, kod Kraljeva. Ja se nadam da ćemo mi biti brži” – rekao je Golubović nedavno na skupu u jednom selu gdje vlasti nijesu stigle pred izbore da zakrpe rupe na asfaltu.

Nije prošlo mnogo, procurilo je da se Turci baš i ne povode emocijama za Sandžakom, već ekonomskim parametrima. Nezvanično, ti parametri više idu u prilog aerodromu u Srbiji. Golubović je ipak u predizbornom predstavljanju na TV Vijesti otišao najdalje do sada.

,,Vjerujte, da je uslov da pomenem aerodrom da bi smo dobili izbore a da ga ne otvorimo nikada ga pomenuo ne bih. Kunem vam se… Izvjesno je da će vrlo brzo da se potpiše ugovor po kojem će Opština Berane dati investitoru aerodrom bez i jednog centa, a da to bude ulaganje onog menadžmenta koji želi da upravlja njime” – rekao je gradonačelnik Berana.

Na pitanje šta znači vrlo brzo, ,,jer to slušamo godinama”, on je odgovorio da će to biti ,,za koji dan”.

,,Ajde… neka bude poslije izbora, da ne bude politička priča” – ispravio se.

 

POTRAGA ZA PARTNERIMA: Dvije godine ranije, u susret parlamentarnim izborima, Golubović je putovao za Njemačku sa tzv. ,,opštinskom delegacijom koja radi na reaktiviranju beranskog aerodroma”, gdje je trebalo da se sretne sa potencijalnim partnerima u tom poslu.

,,To je jedna njemačka firma koja se bavi proizvodnjom opreme” – objasnio je.

On je tom prilikom kazao da postoji i druga, češko-engleska grupacija, zainteresovana za infrastrukturni dio aerodroma.

 

Kada je nedugo potom ,,neimenovani izvor iz Vlade” saopštio kako je upravo završena Studija razvoja vazdušnog saobraćaja na sjeveru Crne Gore, čiju je izradu finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju i razvoj”, negativna u vezi otvaranja aerodroma u Beranama, te da bi taj aerodrom bio profitabilan jedino da kroz njega godišnje prođe minimalno 600-700 hiljada putnika, Golubović je na beranskom aerodromu ,,otvorio” bescarinsku zonu.

,,Takva bescarinska zona ovdje na aerodromu bila bi generator razvoja za čitav sjever Crne Gore” – pohvalio se Golubović. Doduše, tada se nije zakleo.

Posao je bio gotov. Preostalo je bilo da se samo u opštoj navalici odabere strani partner, kojih nije falilo. Od Njemaca, Čeha, Engleza, Francuza, Rusa, i sada do Turaka. Svi su se dali u potragu za njima. Gradonačelnici sa sjevera, ministri i predsjednici države i Vlade.

VUJANOVIĆ JEDNO, LOMPAR DRUGO: Filip Vujanović je aerodrom u Beranama ,,otvarao” više puta, a najozbiljnije je to učinio u godini prije referenduma. On je tada saopštio kako je sa ministrom pomorstva i saobraćaja Andrijom Lomparom razgovarao o mogućnosti obnove ove vazdušne luke, samo da se prije toga riješe svojinski odnosi pa da se nakon toga traži ,,strateški partner”..

,,Meni su u Beranama rekli da je to razvojni prioritet i ja sam već razgovarao sa ministrom Lomparom. Konstatovali smo da je neophodno prije svega da se razjasne svojinski odnosi, i nakon toga, budući da nema novca u budžetu, da se pokuša naći partner koji bi kroz koncesioni ili neki drugi odnos, obezbijedio da se beranski aerodrom stavi u funkciju” – rekao je Vujanović.

On je dodao da je to važno ne samo za Berane, već za ukupni region, a posebno za valorizaciju projekta razvoja Bjelasice.

,,To je projekat koji objedinjuje pet opština i podržava ga Vlada Austrije” – kazao je Vujanović.

Predsjednik države je dodao da će se za brzo rješavanje ovog problema založiti i kao član Vrhovnog savjeta odbrane tadašnje državne zajednice SCG.

,,Ukoliko to bude svojina vojske, ja ću i kao član Vrhovnog savjeta odbrane učiniti sve da se kroz adekvatnu tendersku proceduru učini interesantnim za sve partnere, posebno iz inostranstva, koji bi omogućili čitavom sjeveru da se dobije dobra avio destinacija, što će uticati i na kvalitet saobraćaja” – rekao je Vujanović.

Ministar Lompar kao da je zaboravio o čemu je pričao sa predsjednikom države, pa je u avgustu prošle godine izjavio da je što se Vlade tiče to završena priča, ekonomski nerentabilna, i da se prepušta lokalnoj upravi da pokuša da nađe partnera za taj posao.

I PREMIJER OTVARAO AERODROM: Onda se, pred ove izbore, prije nekoliko mjeseci, u traženje partnera uključio ministar bez portfelja Rafet Husović koji je putovao za Tursku, a zatim obećao da će sljedeći put u Tursku povesti i ministra saobraćaja. Ovog što je kazao da od beranskog aerodroma nema posla.

Aerodrom u Beranama ,,otvarao” je i premijer. Kada su u predreferendumskoj godini sve državne pare otišle na rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, što uopšte nije bilo u saglasnosti sa proklamovanim ravnomjernim regionalnim razvojem, on je čvrsto obećao da neće biti zaboravljen ni beranski aerodrom i to svoje obećanje čak i vremenski oročio.

,,Planiramo i da aerodrom u Beranama počne sa radom, što bi moglo da se realizuje u naredne dvije godine” – rekao je Đukanović otvarajući aerodrom u Podgorici u maju 2006. Prije četiri godine.

Ono što je zajedničko i nije neistina u izjavama oko beranskog aerodroma je to da se radi o neiskorišćenom resursu sjevera države. Beranski aerodrom bio bi najbliži za desetak opština u Crnoj Gori ali i Srbiji, odnosno gravitirao bi području koje ima veliku i brojnu dijasporu. Upravo zbog toga, pored svih verbalnih zalaganja lokalnih i državnih zvaničnika, nije bez osnova ni priča da zapravo postoji vrlo jak lobi koji se protivi otvaranju aerodroma u Beranama, jer bi se na taj način znatno umanjio promet aerodromima u Podgorici i Tivtu.

Aerodrom za sve

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su sletjeli u vrijeme Drugog svjetskog rata. Tu je formiran i nadaleko čuveni Aero klub Berane, iz kojeg su izlazili školovani piloti koji su letjeli širom svijeta za najpoznatije svjetske kompanije. Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je i uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Desetak godina na liniji Berane – Podgorica -Berane i Berane – Beograd – Berane, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. Vojska tadašnje SFRJ uradila je 1974. godine kvalitetnu pistu dužine blizu dva kilometra i širine 45 metara, koja i poslije više od trideset godina odolijeva vremenu i nevremenu, bez bilo kakve brige i održavanja.

Posljednje dvije decenije, od kada ga ni vojska ne koristi, beranski aerodrom služi za sve, a najmanje za ono zbog čega je napravljen. Vozači automobila testiraju maksimum svojih mašina, rekreativci trčkaraju, čobani jure za govedima. Idila.

Osim malih školskih aviona i helikoptera državnih zvaničnika, uzleti i sleti po neka vrana, sa divljih deponija naokolo, dok Beranci čekaju ispunjenje obećanja. Gradonačelnik se ovoga puta zakleo.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo