Povežite se sa nama

MONITORING

Može li bolje

Objavljeno prije

na

Paljba iz svih oruđa obilježila je završnicu kampanje za lokalne izbore. Sva brda i doline pozlaćeni su obećanjima, svaki politički protivnik obilježen je kao krvni neprijatelj. Da je ujedinjavanje opozicije značilo šansu za ugrožavanje režima, najbolje se vidi po silnoj energiji koju je vlast uložila u, ipak, samo lokalne izbore u 14 opština. Šta se sa šansom desilo – znaćemo u nedjelju. Otkad su izbori raspisani, opozicioni prvaci govore da je ključ za smjenu vlasti u visokoj izlaznosti. Govorili su da bi bilo poželjno stvoriti ,,predreferendumsku” atmosferu u kojoj bi što više građana izašlo na izbore. Predreferendumsku atmosferu, međutim, stvorila je vlast.

Prvo je precizno odabrano da izbori budu dva dana nakon Dana nezavisnosti. Sad su partijski i državni skupovi, koncerti, proslave, zastave, slike, muzike pomiješani i zbrkani kao da smo u pokvarenom vremeplovu. Za svaki pomen da vlast zloupotrebljava i praznik i državnu kasu spreman je žig: napad na Crnu Goru. Okapaše braneći je.

Premijer Milo Đukanović optužio je opoziciju da je, kako se suptilno izrazio, ,,sklepana” u kabinetu jednog savjetnika predsjednika Srbije s ciljem da dovede do preispitivanja crnogorske nezavisnosti. Svakom poštenom građaninu Crne Gore prosto dođe da se lično zaputi u Beograd i spali više taj kanabe.

Iz Tadićevog kabineta su rekli da je to ,,potpuna neistina”. Premijera je, sva prilika, žacnuo nivo sa kojeg je odgovor stigao. ,,Pošto su se iz Beograda javili portparoli da kažu kako nije tačno ono što sam izjavio, odmah da im kažem da je riječ o Mlađanu Đorđeviću.” Đukanović tvrdi da dokaze ima i da će ih dobiti ,,onaj ko pokaže interesovanje”.

Predsjednik SNP-a Srđan Milić ,,s prezirom” je odbacio Đukanovićeve tvrdnje. Predsjednik NOVE Andrija Mandić kazao je da niko, niti iz Srbije, ni sa bilo koje adrese nije organizovao crnogorsku opoziciju. ,,Ona se ujedinila zato što se ujedinio narod.”

Odbrana Crne Gore od udružene opozicije bila je jedan od stubova DPS-ove kampanje za ove izbore. U opoziciji to smatraju znakom njihove slabosti. ,,Time što je formirala jednu listu i pokazala se spremnom da preuzme odgovornost za promjene, opozicija uspijeva da motiviše apstinente što je pretpostavka za visok stepen izlaznosti. Đukanović je svjestan toga i, kao posljednju liniju odbrane, pokušava da mobiliše svoje biračko tijelo time da je ugrožena crnogorska nezavisnost”, kaže za Monitor funkcioner SNP-a Predrag Bulatović.

Ako nije, a valjda nije, kloniran, premijer Đukanović je u ovu kampanju uložio nadljudske napore. U roku od jednog sata nicao je đah u Pljevljima, đah u Tivtu. Pod njegovim koracima cvjeta diljem Crne Gore, ima ko i da to opjeva. Recimo, Ferhat Dinoša, predsjednik DUA: ,,Neka neko dođe da podigne mikrofon jedno pola metra, jer ću ga ustupiti najvišem i najvećem sinu nove Crne Gore, g. Milu Đukanoviću”.

Najviši i najveći sin je objasnio kako nema ništa protiv osnivanja opštine Tuzi. Samo mora da bude održiva. Ista stvar je sa Zetom, Petnjicom, Gusinjem – sve po zakonu i po spisku.

„DPS je za hiljade novih opština koje ispunjavaju uslove u skladu sa zakonom”, pritvrdio je u Plavu potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Ne no milion.

Nove opštine zainteresovanima obećava i koalicija Bolja Crna Gora. Neizvjesno je koliko će se opozicija izboriti za glasove manjinskih naroda, ali su zabilježene nove, makar i predizborne, ponude. ,,Mi, Srbi hoćemo da živimo zajedno sa Bošnjacima i pružamo im ruku. Tražimo od Bošnjaka da se bore za svoja prava kao što se mi Srbi borimo za naša”, kazao je Andrija Mandić.

Tokom kampanje opozicija je uložila trud da razmotri probleme i predloži rješenja pojedinačno za svaku opštinu i svako mjesto do kojeg su stigli. Hvale je vrijedno njihovo izostavljanje ,,visoke politike”, međutim, uz medije kakvi su u Crnoj Gori, pitanje je do koliko ljudi su doprle njihove poruke. Na primjer: barabar sa informacijom o nekom od skupova opozicione koalicije, većina medija javi kako će ,,liberali” u Beranama podržati koaliciju Za evropsku Crnu Goru. “Liberali” su u koaliciji sa Demokratskim centrom na lanjskim izborima u Beranama osvojili cijelih 105 glasova, ali – ko te pita.

Naravno, opozicija je dužnu pažnju posvetila i priči o kriminalu. Ocijenili su da premijer ne govori u ime svoje partije i svoga članstva nego u ime ,,šefova organizovanih kriminalnih bandi koji su njegovi prijatelji”. Obećali su da će kriminalcima oduzeti nezakonito stečenu imovinu.

Socijaldemokratska partija je u kampanji uglavnom govorila stvari sa kojima se lako saglasiti. Razvoj periferije, ne samo centra Podgorice, posvećivanje proizvodnji i tako dalje. Oko toga postoji li teorijska šansa da nakon izbora ne budu u koaliciji sa DPS-om pokušavali su da vrludaju, pretežno neuspješno. Glas za SDP ostao je glas za njihovo odborničko ili kakvogod drugo udobno mjesto.

Ove izbore, zna se, ne prate nikakvi posmatrači, te stručnih ocjena nema, ali se golim okom vidi da korektnost i učtivost nijesu krasile kampanju. Da je za dlaku, prednjačila je vlast. Već tradicionalno, najteže riječi vrha DPS-a rezervisane su za predsjednika PZP-a Nebojšu Medojevića. Đukanović ga je nazvao ,,seoskim laprdalom”, ovaj je uzvratio tvrdnjom da Đukanović koristi ,,uličarski rječnik jer je uličar”.

Đukanović je na raznim mjestima evocirao uspomene na Sedmi bataljon, prethodne bataljone je, uobičajeno, zaboravio. Primijetio je da se Srđan Milić nije izvinio što su njegov politički lider i njegova stranka 1997. organizovali pohod ka Tuzima. Nosilac liste Bolja Malesija-bolja Crna Gora, Kolja Ljuljđuraj rekao je da se Đukanović nije izvinio za torturu nad djecom, starim i iznemoglim u policijskoj akciji Orlov let.

Vlast su do kraja inspirisale opozicione bijele košulje pa su otkrili da ih je prvi koristio Musolini. Kad se o košuljama izjasnio i gradonačelnik Podgorice kandidat opozicije Milan Knežević je rekao da kada bi birali boju naspram lika i djela ,,Mugoša do kraja života ne bi skidao crnu košulju i prugasto odijelo”. Voli narod kad se zagalami. Osnovna mana pripisivana nosiocu opozicione liste u Podgorici Nevenu Gošoviću je da je – previše pristojan.

Ministar policije Ivan Brajović poručio je da je tajnost glasanja garantovana zakonom. Na biračkom mjestu. ,,Niko ne može utvrditi kako je ko glasao, niti građanin može biti pozvan na odgovornost zbog slobodno izražene volje”. Znamo.

 

Adio Mugi

 

Najozbiljnije obećanje DPS-a na izborima u Podgorici dao je SDP: Socijaldemokratska partija neće podržati aktuelnog gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu ukoliko ponovo bude kandidat Demokratske partije socijalista za prvog čovjeka Glavnog grada. Mugoši mandat ističe za godinu i po. “Naš odgovor je proizvod programskih principa SDP-a i nije veliko iznenađenje “, kazao je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. SDP smatra da treba imati drugačiji način upravljanja Podgoricom, više baziran na timskom radu. U DPS-u su, zvanično, bili iznenađeni i uvrijeđen. U opozicionoj koaliciji smatraju da je riječ o dogovoru doskorašnjih partnera na vlasti.

 

IZVODI IZ OBEĆANJA

Obnova i izgradnja

Kolike god da su, za mjesec pred izbore državni su službenici svoje plate pošteno zaradili. Sve je zabilježeno uz bokore ministara i kandidata vlasti: počeci radova, krajevi radova, sredine radova, ideje, najave, konkursi… Dva doma zdravlja otorena su u Podgorici. Nema veze je li renoviran do pola ili je već počeo da radi. Otvorene su renovirane prostorije Hitne pomoći i novi dio Kliničkog centra, najavljena nova psihijatrijska klinika. Gradonačelnik dr Miomir Mugoša, neizostavan dekor svakog otvaranja, obećao je da će glavni grad Kliničkom centru kupiti dva mamografa. Bio je i na Draču gdje je otvorena škola koja će početi da radi, logično, u septembru. Lično je otvorio sajam zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Sve mu basta: istoga dana teklo je suđenje u sporu gradonačelnika i slabovide Marijane Mugoše, kojoj je zabranio da na posao dolazi u pratnji psa vodiča. Slučajno se dogodilo da nam je baš sad javljeno da će savremena kuglana biti otvorena početkom jeseni i da će Hotel Crna Gora postati Hilton. Rekonstrukcija i adaptacija ulaza zgrade KIC-a Budo Tomović, kao i velike sale, predstavljena je na prezentaciji. Jednom će biti i urađena. Vlada je najavila da će uskoro, po povoljnim uslovima, riješiti stambeno pitanje za po 36 zaposlenih u zdravstvu i prosvjeti. Krajem maja i početkom juna u obnovljene kuće vratiće se Bukovičani koji su rodni kraj napustili u toku 1992. i 1993. godine, javila je Vlada. Podignuta je optužnica za zločin u Bukovici. Radovi na rekonstrukciji Doma kulture u Pljevljima biće završeni do 20. novembra. Precizno. Regionalni vodovod biće završen prije početka turističke sezone. Očekuju u Ministarstvu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Predstavnici Ministarstva za informaciono društvo i ICT kompanije OŠ Vuk Knežević iz Njegovuđe uručili su donaciju – tri računara, isto toliko udžbenika za tu oblast i štampač. Bašča i Bać dobili su šest računara. Uprava policije primila je u radni odnos jedan broj Roma. Direktor Direkcije Javnih radova Žarko Živković obišao je vaskoliku Crnu Goru i obećao tone lokalnih puteva. Ministar poljoprivrede Milutin Simović lično je uručivao premije, njegovo ministarstvo raspisalo je konkurs za dodjelu pomoći poljoprivrednicima. Ministarstvo odbrane planira da tokom maja raspiše oglas za raspodjelu oko 100 stambenih jedinica, ministar obišao gradilište. Mojkovački dom zdravlja dobio službu hitne pomoći. Remont pruge na dionici Bijelo Polje-Kruševo-Mijatovo kolo teče po planu, uvjerili se na licu mjesta predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Zarija Franović i gradonačelnik Bijelog Polja Tarzan Milošević. Privrednici italijanske regije Friuli Venecija zainteresovani su za investiranje i pokretanje proizvodnje u pogonu Lamelirnice, jednoj od fabrika Gornjeg Ibra. Javio ministar. Predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević sa ministrom ekonomije Brankom Vujovićem i direktorom Uprave za vode Zoranom Jankovićem obišao crmnička sela. Očekuje da će uskoro u crmničkim selima Komarnu i Trnovu poteći voda sa seoskih vodovoda. Socijaldemokratska omladina Podgorice prikupljala je potpise za besplatan vajerles internet na području čitavog grada. Podijelili su obuću i odjeću stanovnicima izbjegličkog kampa Vrela Ribnička. Biće put Murino-Čakor-Peć i Gusinje-Podgorica. Krak autoputa od Andrijevice prema Peći posmatraće se kao dio autoputa. Virtuelno.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo