Povežite se sa nama

MONITORING

Može li bolje

Objavljeno prije

na

Paljba iz svih oruđa obilježila je završnicu kampanje za lokalne izbore. Sva brda i doline pozlaćeni su obećanjima, svaki politički protivnik obilježen je kao krvni neprijatelj. Da je ujedinjavanje opozicije značilo šansu za ugrožavanje režima, najbolje se vidi po silnoj energiji koju je vlast uložila u, ipak, samo lokalne izbore u 14 opština. Šta se sa šansom desilo – znaćemo u nedjelju. Otkad su izbori raspisani, opozicioni prvaci govore da je ključ za smjenu vlasti u visokoj izlaznosti. Govorili su da bi bilo poželjno stvoriti ,,predreferendumsku” atmosferu u kojoj bi što više građana izašlo na izbore. Predreferendumsku atmosferu, međutim, stvorila je vlast.

Prvo je precizno odabrano da izbori budu dva dana nakon Dana nezavisnosti. Sad su partijski i državni skupovi, koncerti, proslave, zastave, slike, muzike pomiješani i zbrkani kao da smo u pokvarenom vremeplovu. Za svaki pomen da vlast zloupotrebljava i praznik i državnu kasu spreman je žig: napad na Crnu Goru. Okapaše braneći je.

Premijer Milo Đukanović optužio je opoziciju da je, kako se suptilno izrazio, ,,sklepana” u kabinetu jednog savjetnika predsjednika Srbije s ciljem da dovede do preispitivanja crnogorske nezavisnosti. Svakom poštenom građaninu Crne Gore prosto dođe da se lično zaputi u Beograd i spali više taj kanabe.

Iz Tadićevog kabineta su rekli da je to ,,potpuna neistina”. Premijera je, sva prilika, žacnuo nivo sa kojeg je odgovor stigao. ,,Pošto su se iz Beograda javili portparoli da kažu kako nije tačno ono što sam izjavio, odmah da im kažem da je riječ o Mlađanu Đorđeviću.” Đukanović tvrdi da dokaze ima i da će ih dobiti ,,onaj ko pokaže interesovanje”.

Predsjednik SNP-a Srđan Milić ,,s prezirom” je odbacio Đukanovićeve tvrdnje. Predsjednik NOVE Andrija Mandić kazao je da niko, niti iz Srbije, ni sa bilo koje adrese nije organizovao crnogorsku opoziciju. ,,Ona se ujedinila zato što se ujedinio narod.”

Odbrana Crne Gore od udružene opozicije bila je jedan od stubova DPS-ove kampanje za ove izbore. U opoziciji to smatraju znakom njihove slabosti. ,,Time što je formirala jednu listu i pokazala se spremnom da preuzme odgovornost za promjene, opozicija uspijeva da motiviše apstinente što je pretpostavka za visok stepen izlaznosti. Đukanović je svjestan toga i, kao posljednju liniju odbrane, pokušava da mobiliše svoje biračko tijelo time da je ugrožena crnogorska nezavisnost”, kaže za Monitor funkcioner SNP-a Predrag Bulatović.

Ako nije, a valjda nije, kloniran, premijer Đukanović je u ovu kampanju uložio nadljudske napore. U roku od jednog sata nicao je đah u Pljevljima, đah u Tivtu. Pod njegovim koracima cvjeta diljem Crne Gore, ima ko i da to opjeva. Recimo, Ferhat Dinoša, predsjednik DUA: ,,Neka neko dođe da podigne mikrofon jedno pola metra, jer ću ga ustupiti najvišem i najvećem sinu nove Crne Gore, g. Milu Đukanoviću”.

Najviši i najveći sin je objasnio kako nema ništa protiv osnivanja opštine Tuzi. Samo mora da bude održiva. Ista stvar je sa Zetom, Petnjicom, Gusinjem – sve po zakonu i po spisku.

„DPS je za hiljade novih opština koje ispunjavaju uslove u skladu sa zakonom”, pritvrdio je u Plavu potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Ne no milion.

Nove opštine zainteresovanima obećava i koalicija Bolja Crna Gora. Neizvjesno je koliko će se opozicija izboriti za glasove manjinskih naroda, ali su zabilježene nove, makar i predizborne, ponude. ,,Mi, Srbi hoćemo da živimo zajedno sa Bošnjacima i pružamo im ruku. Tražimo od Bošnjaka da se bore za svoja prava kao što se mi Srbi borimo za naša”, kazao je Andrija Mandić.

Tokom kampanje opozicija je uložila trud da razmotri probleme i predloži rješenja pojedinačno za svaku opštinu i svako mjesto do kojeg su stigli. Hvale je vrijedno njihovo izostavljanje ,,visoke politike”, međutim, uz medije kakvi su u Crnoj Gori, pitanje je do koliko ljudi su doprle njihove poruke. Na primjer: barabar sa informacijom o nekom od skupova opozicione koalicije, većina medija javi kako će ,,liberali” u Beranama podržati koaliciju Za evropsku Crnu Goru. “Liberali” su u koaliciji sa Demokratskim centrom na lanjskim izborima u Beranama osvojili cijelih 105 glasova, ali – ko te pita.

Naravno, opozicija je dužnu pažnju posvetila i priči o kriminalu. Ocijenili su da premijer ne govori u ime svoje partije i svoga članstva nego u ime ,,šefova organizovanih kriminalnih bandi koji su njegovi prijatelji”. Obećali su da će kriminalcima oduzeti nezakonito stečenu imovinu.

Socijaldemokratska partija je u kampanji uglavnom govorila stvari sa kojima se lako saglasiti. Razvoj periferije, ne samo centra Podgorice, posvećivanje proizvodnji i tako dalje. Oko toga postoji li teorijska šansa da nakon izbora ne budu u koaliciji sa DPS-om pokušavali su da vrludaju, pretežno neuspješno. Glas za SDP ostao je glas za njihovo odborničko ili kakvogod drugo udobno mjesto.

Ove izbore, zna se, ne prate nikakvi posmatrači, te stručnih ocjena nema, ali se golim okom vidi da korektnost i učtivost nijesu krasile kampanju. Da je za dlaku, prednjačila je vlast. Već tradicionalno, najteže riječi vrha DPS-a rezervisane su za predsjednika PZP-a Nebojšu Medojevića. Đukanović ga je nazvao ,,seoskim laprdalom”, ovaj je uzvratio tvrdnjom da Đukanović koristi ,,uličarski rječnik jer je uličar”.

Đukanović je na raznim mjestima evocirao uspomene na Sedmi bataljon, prethodne bataljone je, uobičajeno, zaboravio. Primijetio je da se Srđan Milić nije izvinio što su njegov politički lider i njegova stranka 1997. organizovali pohod ka Tuzima. Nosilac liste Bolja Malesija-bolja Crna Gora, Kolja Ljuljđuraj rekao je da se Đukanović nije izvinio za torturu nad djecom, starim i iznemoglim u policijskoj akciji Orlov let.

Vlast su do kraja inspirisale opozicione bijele košulje pa su otkrili da ih je prvi koristio Musolini. Kad se o košuljama izjasnio i gradonačelnik Podgorice kandidat opozicije Milan Knežević je rekao da kada bi birali boju naspram lika i djela ,,Mugoša do kraja života ne bi skidao crnu košulju i prugasto odijelo”. Voli narod kad se zagalami. Osnovna mana pripisivana nosiocu opozicione liste u Podgorici Nevenu Gošoviću je da je – previše pristojan.

Ministar policije Ivan Brajović poručio je da je tajnost glasanja garantovana zakonom. Na biračkom mjestu. ,,Niko ne može utvrditi kako je ko glasao, niti građanin može biti pozvan na odgovornost zbog slobodno izražene volje”. Znamo.

 

Adio Mugi

 

Najozbiljnije obećanje DPS-a na izborima u Podgorici dao je SDP: Socijaldemokratska partija neće podržati aktuelnog gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu ukoliko ponovo bude kandidat Demokratske partije socijalista za prvog čovjeka Glavnog grada. Mugoši mandat ističe za godinu i po. “Naš odgovor je proizvod programskih principa SDP-a i nije veliko iznenađenje “, kazao je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. SDP smatra da treba imati drugačiji način upravljanja Podgoricom, više baziran na timskom radu. U DPS-u su, zvanično, bili iznenađeni i uvrijeđen. U opozicionoj koaliciji smatraju da je riječ o dogovoru doskorašnjih partnera na vlasti.

 

IZVODI IZ OBEĆANJA

Obnova i izgradnja

Kolike god da su, za mjesec pred izbore državni su službenici svoje plate pošteno zaradili. Sve je zabilježeno uz bokore ministara i kandidata vlasti: počeci radova, krajevi radova, sredine radova, ideje, najave, konkursi… Dva doma zdravlja otorena su u Podgorici. Nema veze je li renoviran do pola ili je već počeo da radi. Otvorene su renovirane prostorije Hitne pomoći i novi dio Kliničkog centra, najavljena nova psihijatrijska klinika. Gradonačelnik dr Miomir Mugoša, neizostavan dekor svakog otvaranja, obećao je da će glavni grad Kliničkom centru kupiti dva mamografa. Bio je i na Draču gdje je otvorena škola koja će početi da radi, logično, u septembru. Lično je otvorio sajam zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Sve mu basta: istoga dana teklo je suđenje u sporu gradonačelnika i slabovide Marijane Mugoše, kojoj je zabranio da na posao dolazi u pratnji psa vodiča. Slučajno se dogodilo da nam je baš sad javljeno da će savremena kuglana biti otvorena početkom jeseni i da će Hotel Crna Gora postati Hilton. Rekonstrukcija i adaptacija ulaza zgrade KIC-a Budo Tomović, kao i velike sale, predstavljena je na prezentaciji. Jednom će biti i urađena. Vlada je najavila da će uskoro, po povoljnim uslovima, riješiti stambeno pitanje za po 36 zaposlenih u zdravstvu i prosvjeti. Krajem maja i početkom juna u obnovljene kuće vratiće se Bukovičani koji su rodni kraj napustili u toku 1992. i 1993. godine, javila je Vlada. Podignuta je optužnica za zločin u Bukovici. Radovi na rekonstrukciji Doma kulture u Pljevljima biće završeni do 20. novembra. Precizno. Regionalni vodovod biće završen prije početka turističke sezone. Očekuju u Ministarstvu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Predstavnici Ministarstva za informaciono društvo i ICT kompanije OŠ Vuk Knežević iz Njegovuđe uručili su donaciju – tri računara, isto toliko udžbenika za tu oblast i štampač. Bašča i Bać dobili su šest računara. Uprava policije primila je u radni odnos jedan broj Roma. Direktor Direkcije Javnih radova Žarko Živković obišao je vaskoliku Crnu Goru i obećao tone lokalnih puteva. Ministar poljoprivrede Milutin Simović lično je uručivao premije, njegovo ministarstvo raspisalo je konkurs za dodjelu pomoći poljoprivrednicima. Ministarstvo odbrane planira da tokom maja raspiše oglas za raspodjelu oko 100 stambenih jedinica, ministar obišao gradilište. Mojkovački dom zdravlja dobio službu hitne pomoći. Remont pruge na dionici Bijelo Polje-Kruševo-Mijatovo kolo teče po planu, uvjerili se na licu mjesta predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Zarija Franović i gradonačelnik Bijelog Polja Tarzan Milošević. Privrednici italijanske regije Friuli Venecija zainteresovani su za investiranje i pokretanje proizvodnje u pogonu Lamelirnice, jednoj od fabrika Gornjeg Ibra. Javio ministar. Predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević sa ministrom ekonomije Brankom Vujovićem i direktorom Uprave za vode Zoranom Jankovićem obišao crmnička sela. Očekuje da će uskoro u crmničkim selima Komarnu i Trnovu poteći voda sa seoskih vodovoda. Socijaldemokratska omladina Podgorice prikupljala je potpise za besplatan vajerles internet na području čitavog grada. Podijelili su obuću i odjeću stanovnicima izbjegličkog kampa Vrela Ribnička. Biće put Murino-Čakor-Peć i Gusinje-Podgorica. Krak autoputa od Andrijevice prema Peći posmatraće se kao dio autoputa. Virtuelno.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo