Povežite se sa nama

MONITORING

Može li bolje

Objavljeno prije

na

Paljba iz svih oruđa obilježila je završnicu kampanje za lokalne izbore. Sva brda i doline pozlaćeni su obećanjima, svaki politički protivnik obilježen je kao krvni neprijatelj. Da je ujedinjavanje opozicije značilo šansu za ugrožavanje režima, najbolje se vidi po silnoj energiji koju je vlast uložila u, ipak, samo lokalne izbore u 14 opština. Šta se sa šansom desilo – znaćemo u nedjelju. Otkad su izbori raspisani, opozicioni prvaci govore da je ključ za smjenu vlasti u visokoj izlaznosti. Govorili su da bi bilo poželjno stvoriti ,,predreferendumsku” atmosferu u kojoj bi što više građana izašlo na izbore. Predreferendumsku atmosferu, međutim, stvorila je vlast.

Prvo je precizno odabrano da izbori budu dva dana nakon Dana nezavisnosti. Sad su partijski i državni skupovi, koncerti, proslave, zastave, slike, muzike pomiješani i zbrkani kao da smo u pokvarenom vremeplovu. Za svaki pomen da vlast zloupotrebljava i praznik i državnu kasu spreman je žig: napad na Crnu Goru. Okapaše braneći je.

Premijer Milo Đukanović optužio je opoziciju da je, kako se suptilno izrazio, ,,sklepana” u kabinetu jednog savjetnika predsjednika Srbije s ciljem da dovede do preispitivanja crnogorske nezavisnosti. Svakom poštenom građaninu Crne Gore prosto dođe da se lično zaputi u Beograd i spali više taj kanabe.

Iz Tadićevog kabineta su rekli da je to ,,potpuna neistina”. Premijera je, sva prilika, žacnuo nivo sa kojeg je odgovor stigao. ,,Pošto su se iz Beograda javili portparoli da kažu kako nije tačno ono što sam izjavio, odmah da im kažem da je riječ o Mlađanu Đorđeviću.” Đukanović tvrdi da dokaze ima i da će ih dobiti ,,onaj ko pokaže interesovanje”.

Predsjednik SNP-a Srđan Milić ,,s prezirom” je odbacio Đukanovićeve tvrdnje. Predsjednik NOVE Andrija Mandić kazao je da niko, niti iz Srbije, ni sa bilo koje adrese nije organizovao crnogorsku opoziciju. ,,Ona se ujedinila zato što se ujedinio narod.”

Odbrana Crne Gore od udružene opozicije bila je jedan od stubova DPS-ove kampanje za ove izbore. U opoziciji to smatraju znakom njihove slabosti. ,,Time što je formirala jednu listu i pokazala se spremnom da preuzme odgovornost za promjene, opozicija uspijeva da motiviše apstinente što je pretpostavka za visok stepen izlaznosti. Đukanović je svjestan toga i, kao posljednju liniju odbrane, pokušava da mobiliše svoje biračko tijelo time da je ugrožena crnogorska nezavisnost”, kaže za Monitor funkcioner SNP-a Predrag Bulatović.

Ako nije, a valjda nije, kloniran, premijer Đukanović je u ovu kampanju uložio nadljudske napore. U roku od jednog sata nicao je đah u Pljevljima, đah u Tivtu. Pod njegovim koracima cvjeta diljem Crne Gore, ima ko i da to opjeva. Recimo, Ferhat Dinoša, predsjednik DUA: ,,Neka neko dođe da podigne mikrofon jedno pola metra, jer ću ga ustupiti najvišem i najvećem sinu nove Crne Gore, g. Milu Đukanoviću”.

Najviši i najveći sin je objasnio kako nema ništa protiv osnivanja opštine Tuzi. Samo mora da bude održiva. Ista stvar je sa Zetom, Petnjicom, Gusinjem – sve po zakonu i po spisku.

„DPS je za hiljade novih opština koje ispunjavaju uslove u skladu sa zakonom”, pritvrdio je u Plavu potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović. Ne no milion.

Nove opštine zainteresovanima obećava i koalicija Bolja Crna Gora. Neizvjesno je koliko će se opozicija izboriti za glasove manjinskih naroda, ali su zabilježene nove, makar i predizborne, ponude. ,,Mi, Srbi hoćemo da živimo zajedno sa Bošnjacima i pružamo im ruku. Tražimo od Bošnjaka da se bore za svoja prava kao što se mi Srbi borimo za naša”, kazao je Andrija Mandić.

Tokom kampanje opozicija je uložila trud da razmotri probleme i predloži rješenja pojedinačno za svaku opštinu i svako mjesto do kojeg su stigli. Hvale je vrijedno njihovo izostavljanje ,,visoke politike”, međutim, uz medije kakvi su u Crnoj Gori, pitanje je do koliko ljudi su doprle njihove poruke. Na primjer: barabar sa informacijom o nekom od skupova opozicione koalicije, većina medija javi kako će ,,liberali” u Beranama podržati koaliciju Za evropsku Crnu Goru. “Liberali” su u koaliciji sa Demokratskim centrom na lanjskim izborima u Beranama osvojili cijelih 105 glasova, ali – ko te pita.

Naravno, opozicija je dužnu pažnju posvetila i priči o kriminalu. Ocijenili su da premijer ne govori u ime svoje partije i svoga članstva nego u ime ,,šefova organizovanih kriminalnih bandi koji su njegovi prijatelji”. Obećali su da će kriminalcima oduzeti nezakonito stečenu imovinu.

Socijaldemokratska partija je u kampanji uglavnom govorila stvari sa kojima se lako saglasiti. Razvoj periferije, ne samo centra Podgorice, posvećivanje proizvodnji i tako dalje. Oko toga postoji li teorijska šansa da nakon izbora ne budu u koaliciji sa DPS-om pokušavali su da vrludaju, pretežno neuspješno. Glas za SDP ostao je glas za njihovo odborničko ili kakvogod drugo udobno mjesto.

Ove izbore, zna se, ne prate nikakvi posmatrači, te stručnih ocjena nema, ali se golim okom vidi da korektnost i učtivost nijesu krasile kampanju. Da je za dlaku, prednjačila je vlast. Već tradicionalno, najteže riječi vrha DPS-a rezervisane su za predsjednika PZP-a Nebojšu Medojevića. Đukanović ga je nazvao ,,seoskim laprdalom”, ovaj je uzvratio tvrdnjom da Đukanović koristi ,,uličarski rječnik jer je uličar”.

Đukanović je na raznim mjestima evocirao uspomene na Sedmi bataljon, prethodne bataljone je, uobičajeno, zaboravio. Primijetio je da se Srđan Milić nije izvinio što su njegov politički lider i njegova stranka 1997. organizovali pohod ka Tuzima. Nosilac liste Bolja Malesija-bolja Crna Gora, Kolja Ljuljđuraj rekao je da se Đukanović nije izvinio za torturu nad djecom, starim i iznemoglim u policijskoj akciji Orlov let.

Vlast su do kraja inspirisale opozicione bijele košulje pa su otkrili da ih je prvi koristio Musolini. Kad se o košuljama izjasnio i gradonačelnik Podgorice kandidat opozicije Milan Knežević je rekao da kada bi birali boju naspram lika i djela ,,Mugoša do kraja života ne bi skidao crnu košulju i prugasto odijelo”. Voli narod kad se zagalami. Osnovna mana pripisivana nosiocu opozicione liste u Podgorici Nevenu Gošoviću je da je – previše pristojan.

Ministar policije Ivan Brajović poručio je da je tajnost glasanja garantovana zakonom. Na biračkom mjestu. ,,Niko ne može utvrditi kako je ko glasao, niti građanin može biti pozvan na odgovornost zbog slobodno izražene volje”. Znamo.

 

Adio Mugi

 

Najozbiljnije obećanje DPS-a na izborima u Podgorici dao je SDP: Socijaldemokratska partija neće podržati aktuelnog gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu ukoliko ponovo bude kandidat Demokratske partije socijalista za prvog čovjeka Glavnog grada. Mugoši mandat ističe za godinu i po. “Naš odgovor je proizvod programskih principa SDP-a i nije veliko iznenađenje “, kazao je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić. SDP smatra da treba imati drugačiji način upravljanja Podgoricom, više baziran na timskom radu. U DPS-u su, zvanično, bili iznenađeni i uvrijeđen. U opozicionoj koaliciji smatraju da je riječ o dogovoru doskorašnjih partnera na vlasti.

 

IZVODI IZ OBEĆANJA

Obnova i izgradnja

Kolike god da su, za mjesec pred izbore državni su službenici svoje plate pošteno zaradili. Sve je zabilježeno uz bokore ministara i kandidata vlasti: počeci radova, krajevi radova, sredine radova, ideje, najave, konkursi… Dva doma zdravlja otorena su u Podgorici. Nema veze je li renoviran do pola ili je već počeo da radi. Otvorene su renovirane prostorije Hitne pomoći i novi dio Kliničkog centra, najavljena nova psihijatrijska klinika. Gradonačelnik dr Miomir Mugoša, neizostavan dekor svakog otvaranja, obećao je da će glavni grad Kliničkom centru kupiti dva mamografa. Bio je i na Draču gdje je otvorena škola koja će početi da radi, logično, u septembru. Lično je otvorio sajam zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Sve mu basta: istoga dana teklo je suđenje u sporu gradonačelnika i slabovide Marijane Mugoše, kojoj je zabranio da na posao dolazi u pratnji psa vodiča. Slučajno se dogodilo da nam je baš sad javljeno da će savremena kuglana biti otvorena početkom jeseni i da će Hotel Crna Gora postati Hilton. Rekonstrukcija i adaptacija ulaza zgrade KIC-a Budo Tomović, kao i velike sale, predstavljena je na prezentaciji. Jednom će biti i urađena. Vlada je najavila da će uskoro, po povoljnim uslovima, riješiti stambeno pitanje za po 36 zaposlenih u zdravstvu i prosvjeti. Krajem maja i početkom juna u obnovljene kuće vratiće se Bukovičani koji su rodni kraj napustili u toku 1992. i 1993. godine, javila je Vlada. Podignuta je optužnica za zločin u Bukovici. Radovi na rekonstrukciji Doma kulture u Pljevljima biće završeni do 20. novembra. Precizno. Regionalni vodovod biće završen prije početka turističke sezone. Očekuju u Ministarstvu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Predstavnici Ministarstva za informaciono društvo i ICT kompanije OŠ Vuk Knežević iz Njegovuđe uručili su donaciju – tri računara, isto toliko udžbenika za tu oblast i štampač. Bašča i Bać dobili su šest računara. Uprava policije primila je u radni odnos jedan broj Roma. Direktor Direkcije Javnih radova Žarko Živković obišao je vaskoliku Crnu Goru i obećao tone lokalnih puteva. Ministar poljoprivrede Milutin Simović lično je uručivao premije, njegovo ministarstvo raspisalo je konkurs za dodjelu pomoći poljoprivrednicima. Ministarstvo odbrane planira da tokom maja raspiše oglas za raspodjelu oko 100 stambenih jedinica, ministar obišao gradilište. Mojkovački dom zdravlja dobio službu hitne pomoći. Remont pruge na dionici Bijelo Polje-Kruševo-Mijatovo kolo teče po planu, uvjerili se na licu mjesta predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Zarija Franović i gradonačelnik Bijelog Polja Tarzan Milošević. Privrednici italijanske regije Friuli Venecija zainteresovani su za investiranje i pokretanje proizvodnje u pogonu Lamelirnice, jednoj od fabrika Gornjeg Ibra. Javio ministar. Predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević sa ministrom ekonomije Brankom Vujovićem i direktorom Uprave za vode Zoranom Jankovićem obišao crmnička sela. Očekuje da će uskoro u crmničkim selima Komarnu i Trnovu poteći voda sa seoskih vodovoda. Socijaldemokratska omladina Podgorice prikupljala je potpise za besplatan vajerles internet na području čitavog grada. Podijelili su obuću i odjeću stanovnicima izbjegličkog kampa Vrela Ribnička. Biće put Murino-Čakor-Peć i Gusinje-Podgorica. Krak autoputa od Andrijevice prema Peći posmatraće se kao dio autoputa. Virtuelno.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo