Povežite se sa nama

MONITORING

Kamionom na Šarićevog partnera

Objavljeno prije

na

Kada na rastojanju od 600 kilometara za manje od 24 sata dvije osobe izgube život zato što mogu da budu dovedene u vezu sa odbjeglim narko bosom je li to razlog za sumnju kriminalističkih službi ili paranoju po medijima? Pokazaće naredni dani.U saobraćajnoj nesreći kod Feketića na sjeverozapadu Vojvodine, nešto poslije ponoći u nedjelju, stradala su trojica srpskih žandarma koji su bili u obezbjeđenju Mileta Jerkovića, poslovnog partnera kontroverznog pljevaljskog biznismena Darka Šarića. Nepunih 12 sati kasnije u Kotoru je teško ranjen Dragan Dudić Fric, blizak prijatelj Darka Šarića, za kojim su srpske vlasti raspisale potjernicu zbog optužbe za šverc preko 2,4 tone kokaina tokom 2009. U nedjelju uveče Dudić je preminuo u podgoričkom Kliničkom centru.

SUMNJIVA SAOBRAĆAJNA NESREĆA: Kamion kojim je upravljao Mihajlo Radošević (64) iz Tomislavaca pored Bačke Topole učestvovao je u udesu u kome je poginuo žandarm Zoran Šuković, a njegove kolege Ivan Mihajlović i Rajko Vulin teško su povrijeđene. Policajci su bili u jednom od tri vozila iz kolone u kojoj se sa svadbe vraćao svat Jerković, za koga štampa piše da je svjedok saradnik u slučaju odbjeglog Šarića.

U razgovoru za Večernje novosti Radošević je kazao da nije zaspao za volanom i da je bio priseban i sposoban za vožnju. Kazao je i da nije znao da je u koloni Mile Jerković, koga inače poznaje još od 1980-tih.

Interesantno je i da je Radošević u izjavi za Blic kazao kako je i on sa suprugom trebalo da bude na svadbi na kojoj je bio Jerković, pošto je ona priređena u njegovom komšiluku.

Srpski ministar policije Ivica Dačić rekao je u ponedjeljak da se još istražuju okolnosti pod kojima je poginuo žandarm Šuković: ,,Imajući u vidu neka ranija iskustva, želimo da damo jasan odgovor da li je u pitanju saobraćajna nesreća ili možda ovaj slučaj ima elemenata krivičnog dela koji ima određenu namjenu.”

U Srbiji su 3. oktobra 1999. pripadnici Državne bezbjednosti kamionom punim pijeska pokušali da ubiju predsjednika Srpskog pokrata obnove Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali i tada su poginula četvorica funkcionera SPO. Za taj zločin su na po 40 godina robije osuđeni nekadašnji vođa Crvenih beretki Milorad Ulemek Legija i tadašnji šef Državne bezbjednosti Rade Marković.

Član „zemunskog klana” Dejan Milenković je 21. februara 2003. kamionom na autoputu kod beogradskog sportskog centra Arena pokušao da prepriječi put koloni premijera Zorana Đinđića. Đinđić je tri nedjelje kasnije ubijen na ulazu u vladu Srbije, a u procesu njegovim ubicama Milenković Bagzi je bio zaštićeni svjedok.

SVJEDOK ŠARIĆEVOG POSLOVANJA U VOJVODINI: Večernje novosti pišu da je Jerković dobio obezbijeđenje u februaru, kada je policiji prvi ispričao i predočio dokumentaciju o Šarićevom poslovanju u Vojvodini i kupovini preduzeća. Mediji su tada pisali da je Jerković za Šarića kupovao zemlju u Vojvodini.

Poslije informativnog razgovora u policiji 8. februara, Jerković je u početku, saznaju beogradski mediji, dobijao prijetnje, a bilo ih je i kasnije. Zato se u ,,konvoju” ispred i iza njegovog crnog džipa kretalo po jedno policijsko vozilo. Pod prismotrom šestorice žandarma je 24 sata. Jerković se „tretira kao ozbiljno ugroženo bezbjednosno lice”, naveo je izvor iz policije.

Jerković je, u nekoliko intervjua datih u to vrijeme, kazao da neće biti zaštićeni svjedok protiv Šarića, jer nema nikakve veze sa njim; da je od 2008. do kraja 2009. kod Šarića u Sremskoj Kamenici bio tri-četiri puta; da je smatrao pljevaljsku braću biznismenima i da im je nudio na prodaju neka svoja preduzeća, ali im cijena nije odgovarala…

Sada se beogradski mediji pitaju da li je Darko Šarić počeo da uklanja nezgodne svjedoke?

,,Ima dosta čudnih stvari u ovoj nesreći. Moramo da utvrdimo ko sat i po poslije ponoći na početku leta vozi kamion pun drva. Vidjećemo gdje su ta drva isječena, ko je naručio drva u junu,” navode u policiji.

MAFIJA HVALI ŠARIĆEV KOKAIN: Uporedo sa ovim događajem, Darko Šarić dobija zapaženo mjesto u medijima i povodom istrage u Sloveniji u okviru opsežne međunarodne akcije “Balkanski ratnik” protiv narko-mafije, na čijem je čelu bio Šarić. Policija je došla do čvrstih dokaza da je ovaj Pljevljak bio narkobos i u centru prebogate sjeverne Italije – Milanu!

Prema izvorima u Ljubljani, beogradske Večernje novosti pišu da je policija u saradnji sa Odjeljenjem za borbu protiv organizovanog kriminala Vrhovnog tužilaštva Slovenije, na 119 stranica podnijela krivičnu prijavu sa podacima o djelovanju grupe Darka Šarića u ovom dijelu Evrope. Odatle proizlazi da je Šarić odavno bio “kapo” za narkomanske poslove u Milanu i da je zajedno sa svojm saučesnicima bio u dobrim odnosima sa italijanskom mafijom.

Italijani smatraju da je Šarićev kokain najčistiji i najkvalitetniji na tržištu, zbog čega su bili njegovi česti kupci. Italijanskoj mafiji takođe se sviđalo i kako grupa sa Balkana pakuje kokain, a posebno kilogramski paketi u balonima.

Do imena Darka Šarića italijanska policija došla je tokom akcije Loptice, kad je uhapšen Dragan Gaćeša i kad je zapljenjeno 146 kilograma kokaina. Naime, krajem 2008. policiju Ljubljane kolege iz Milana obavijestile da su počeli akciju pod šifrom Loptica i da se pod istragom našla međunarodna kriminalna grupa u Italiji, a da su njeni članovi državljani nekadašnje SFRJ.

U izvještaju je navedeno da se na sjeveru Italije nalazi nekoliko lokacija gdje banda skladišti kokain, a prema informacijama policije narkotici stižu i u nekoliko italijanskih luka. Ipak, glavni centar kojim vlada grupa Darka Šarića je Milano. Dobar deo poslova u Italiji Šarić je organizovao preko ,,slovenačkog kraka” klana čijih je 17 članova prošle nedjelje našlo iza rešetaka, među kojima i ,,šef” Pljevljak Dragan Tošić.

Zadatak grupe bio je i da putuje u Južnu Ameriku, gdje su ugovarali i plaćali kokain, a potom ga prekookeanskim brodovima dopremali do Obale Slonovače, a zatim do luke Kopar. Tu je prepakivan i dalje distribuiran u Italiju i druge zemlje zapadne Evrope. Kokain se skladištio po stanovima na sjeveru Italije.

OPERACIJA ŠAH MAT: U stanu nedaleko od Pize 19. januara 2009. otkriveno je oko 230 kilograma kokaina. Tada su uhapšena trojica Šarićevih saradnika.

Nedelju dana kasnije u Milanu, Rimu i Riminiju izvršena je operacija Šah mat, koja je rezultirala hapšenjem 30 osoba, među kojima su bili Italijani, Srbi, Crnogorci, Albanci i jedan Kolumbijac. Italijanske vlasti tada su objavile da iza najnovije zaplijene stoji Darko Šarić, kao i to da se u Srbiji nalazi jedna od logističkih baza za dilovanje. Došlo se do podataka da su narkotici dopremljeni brodom iz Južne Amerike, a pronađeni su u jednoj vili u Toskani, sakriveni u dječje balone.

Blic tvrdi da će bliski saradnici Darka Šarića, za koje se pretpostavlja da su bili zaduženi za distribuciju kokaina u zemljama EU, uskoro biti uhapšeni u jednoj državi u zapadnoj Evropi. Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji podiglo je optužnicu protiv Darka Šarića (40) i još 19 osoba tereteći ih za krijumčarenje 2.174 kilograma kokaina iz Južne Amerike oktobra prošle godine i za švercovanje 235 kilograma kokaina januara 2009. kroz Italiju.

Protiv članova Šarićeve grupe u Srbiji se vodi istraga i za pranje novca i njome je obuhvaćeno 12 osoba, od kojih se sedmoro nalazi u pritvoru.

Od optuženih u Srbiji za krijumčarenje kokaina osim Darka Šarića u bjekstvu su još Goran Soković, optužen kao jedan od organizatora, Boško Nedić, Nenad Novaković, Draško Vuković, Darko Tošić i Marko Pandrc.

 

NARKO KARTEL SPREMA PROTIVUDAR: Blic piše da je širenje akcije Balkanski ratnik i na zemlje EU poslije hapšenja u Sloveniji izazvalo dodatno uznemirenje među pripadnicima klana Šarića koji su još na slobodi. Jer, sada je očigledno da se istraga širi na pripadnike klana koji do sada nisu bili obuhvaćeni postupcima u Srbiji, Urugvaju, Argentini. Osim istrage za krijumčarenje kokaina u zapadnoevropskim zemljama vode se paralelno i finansijske istrage, što takođe pogađa pripadnike narko-klana, navode mediji. Oni prenose da je na nedavnom sastanku predstavnika službi bezbjednosti, održanom u Italiji, o akciji Balkanski ratnik uperenoj protiv klana Šarića, zaključeno da ova grupa sprema protivudar, jer joj se znatno sužava prostor i blokiraju finansijski izvori.

,,Zaključci su da će Šarić sa svojim saradnicima pokušati preko medija pokretanje kampanja kompromitovanja ljudi koji vode istragu. Drugo je politička destabilizacija i treće fizička likvidacija osoba koje učestvuju u akciji Balkanski ratnik”.

Na pomenutom sastanku predstavnika bezbjednosnih službi zaključeno je da za protivudar narko-kartel ima dosta gotovog novca koji potiče direktno sa ulice od prodaje droge. No, problem je što je novac uglavnom u apoenima od 10 i 20 eura, tako da je teško transportovati veće količine i njime manipulisati.

 

Stanaj i Cane povezani sa Šarićem?

 

Mileta Jerković je 9. februara priveden u policiju, ali je poslije saslušanja i „pokazane volje za saradnjom”, pušten, objavio je beogradski Press. Navodno su njegove informacije veoma značajne za istragu o pranju novca koja se vodi protiv Šarića.

,,Štrbac, Jerković i još nekoliko ljudi sumnjiče se da su kupovali zemlju za Šarića. Preko njih bi trebalo da bude povezan i Antun Stanaj, duvanski bos koji je već tri godine u zatvoru, a zatim i Stanko Subotić Cane, koji je takođe pod istragom zbog sumnje da je prao novac za Šariće.

Optužnica se očekuje do avgusta i sigurno je da je Jerković mnogima trn u oku, naveli su sagovornici Pressa bliski istrazi.

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo