MONITORING
Kamionom na Šarićevog partnera

Objavljeno prije
15 godinana
Objavio:
Monitor online
Kada na rastojanju od 600 kilometara za manje od 24 sata dvije osobe izgube život zato što mogu da budu dovedene u vezu sa odbjeglim narko bosom je li to razlog za sumnju kriminalističkih službi ili paranoju po medijima? Pokazaće naredni dani.U saobraćajnoj nesreći kod Feketića na sjeverozapadu Vojvodine, nešto poslije ponoći u nedjelju, stradala su trojica srpskih žandarma koji su bili u obezbjeđenju Mileta Jerkovića, poslovnog partnera kontroverznog pljevaljskog biznismena Darka Šarića. Nepunih 12 sati kasnije u Kotoru je teško ranjen Dragan Dudić Fric, blizak prijatelj Darka Šarića, za kojim su srpske vlasti raspisale potjernicu zbog optužbe za šverc preko 2,4 tone kokaina tokom 2009. U nedjelju uveče Dudić je preminuo u podgoričkom Kliničkom centru.
SUMNJIVA SAOBRAĆAJNA NESREĆA: Kamion kojim je upravljao Mihajlo Radošević (64) iz Tomislavaca pored Bačke Topole učestvovao je u udesu u kome je poginuo žandarm Zoran Šuković, a njegove kolege Ivan Mihajlović i Rajko Vulin teško su povrijeđene. Policajci su bili u jednom od tri vozila iz kolone u kojoj se sa svadbe vraćao svat Jerković, za koga štampa piše da je svjedok saradnik u slučaju odbjeglog Šarića.
U razgovoru za Večernje novosti Radošević je kazao da nije zaspao za volanom i da je bio priseban i sposoban za vožnju. Kazao je i da nije znao da je u koloni Mile Jerković, koga inače poznaje još od 1980-tih.
Interesantno je i da je Radošević u izjavi za Blic kazao kako je i on sa suprugom trebalo da bude na svadbi na kojoj je bio Jerković, pošto je ona priređena u njegovom komšiluku.
Srpski ministar policije Ivica Dačić rekao je u ponedjeljak da se još istražuju okolnosti pod kojima je poginuo žandarm Šuković: ,,Imajući u vidu neka ranija iskustva, želimo da damo jasan odgovor da li je u pitanju saobraćajna nesreća ili možda ovaj slučaj ima elemenata krivičnog dela koji ima određenu namjenu.”
U Srbiji su 3. oktobra 1999. pripadnici Državne bezbjednosti kamionom punim pijeska pokušali da ubiju predsjednika Srpskog pokrata obnove Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali i tada su poginula četvorica funkcionera SPO. Za taj zločin su na po 40 godina robije osuđeni nekadašnji vođa Crvenih beretki Milorad Ulemek Legija i tadašnji šef Državne bezbjednosti Rade Marković.
Član „zemunskog klana” Dejan Milenković je 21. februara 2003. kamionom na autoputu kod beogradskog sportskog centra Arena pokušao da prepriječi put koloni premijera Zorana Đinđića. Đinđić je tri nedjelje kasnije ubijen na ulazu u vladu Srbije, a u procesu njegovim ubicama Milenković Bagzi je bio zaštićeni svjedok.
SVJEDOK ŠARIĆEVOG POSLOVANJA U VOJVODINI: Večernje novosti pišu da je Jerković dobio obezbijeđenje u februaru, kada je policiji prvi ispričao i predočio dokumentaciju o Šarićevom poslovanju u Vojvodini i kupovini preduzeća. Mediji su tada pisali da je Jerković za Šarića kupovao zemlju u Vojvodini.
Poslije informativnog razgovora u policiji 8. februara, Jerković je u početku, saznaju beogradski mediji, dobijao prijetnje, a bilo ih je i kasnije. Zato se u ,,konvoju” ispred i iza njegovog crnog džipa kretalo po jedno policijsko vozilo. Pod prismotrom šestorice žandarma je 24 sata. Jerković se „tretira kao ozbiljno ugroženo bezbjednosno lice”, naveo je izvor iz policije.
Jerković je, u nekoliko intervjua datih u to vrijeme, kazao da neće biti zaštićeni svjedok protiv Šarića, jer nema nikakve veze sa njim; da je od 2008. do kraja 2009. kod Šarića u Sremskoj Kamenici bio tri-četiri puta; da je smatrao pljevaljsku braću biznismenima i da im je nudio na prodaju neka svoja preduzeća, ali im cijena nije odgovarala…
Sada se beogradski mediji pitaju da li je Darko Šarić počeo da uklanja nezgodne svjedoke?
,,Ima dosta čudnih stvari u ovoj nesreći. Moramo da utvrdimo ko sat i po poslije ponoći na početku leta vozi kamion pun drva. Vidjećemo gdje su ta drva isječena, ko je naručio drva u junu,” navode u policiji.
MAFIJA HVALI ŠARIĆEV KOKAIN: Uporedo sa ovim događajem, Darko Šarić dobija zapaženo mjesto u medijima i povodom istrage u Sloveniji u okviru opsežne međunarodne akcije “Balkanski ratnik” protiv narko-mafije, na čijem je čelu bio Šarić. Policija je došla do čvrstih dokaza da je ovaj Pljevljak bio narkobos i u centru prebogate sjeverne Italije – Milanu!
Prema izvorima u Ljubljani, beogradske Večernje novosti pišu da je policija u saradnji sa Odjeljenjem za borbu protiv organizovanog kriminala Vrhovnog tužilaštva Slovenije, na 119 stranica podnijela krivičnu prijavu sa podacima o djelovanju grupe Darka Šarića u ovom dijelu Evrope. Odatle proizlazi da je Šarić odavno bio “kapo” za narkomanske poslove u Milanu i da je zajedno sa svojm saučesnicima bio u dobrim odnosima sa italijanskom mafijom.
Italijani smatraju da je Šarićev kokain najčistiji i najkvalitetniji na tržištu, zbog čega su bili njegovi česti kupci. Italijanskoj mafiji takođe se sviđalo i kako grupa sa Balkana pakuje kokain, a posebno kilogramski paketi u balonima.
Do imena Darka Šarića italijanska policija došla je tokom akcije Loptice, kad je uhapšen Dragan Gaćeša i kad je zapljenjeno 146 kilograma kokaina. Naime, krajem 2008. policiju Ljubljane kolege iz Milana obavijestile da su počeli akciju pod šifrom Loptica i da se pod istragom našla međunarodna kriminalna grupa u Italiji, a da su njeni članovi državljani nekadašnje SFRJ.
U izvještaju je navedeno da se na sjeveru Italije nalazi nekoliko lokacija gdje banda skladišti kokain, a prema informacijama policije narkotici stižu i u nekoliko italijanskih luka. Ipak, glavni centar kojim vlada grupa Darka Šarića je Milano. Dobar deo poslova u Italiji Šarić je organizovao preko ,,slovenačkog kraka” klana čijih je 17 članova prošle nedjelje našlo iza rešetaka, među kojima i ,,šef” Pljevljak Dragan Tošić.
Zadatak grupe bio je i da putuje u Južnu Ameriku, gdje su ugovarali i plaćali kokain, a potom ga prekookeanskim brodovima dopremali do Obale Slonovače, a zatim do luke Kopar. Tu je prepakivan i dalje distribuiran u Italiju i druge zemlje zapadne Evrope. Kokain se skladištio po stanovima na sjeveru Italije.
OPERACIJA ŠAH MAT: U stanu nedaleko od Pize 19. januara 2009. otkriveno je oko 230 kilograma kokaina. Tada su uhapšena trojica Šarićevih saradnika.
Nedelju dana kasnije u Milanu, Rimu i Riminiju izvršena je operacija Šah mat, koja je rezultirala hapšenjem 30 osoba, među kojima su bili Italijani, Srbi, Crnogorci, Albanci i jedan Kolumbijac. Italijanske vlasti tada su objavile da iza najnovije zaplijene stoji Darko Šarić, kao i to da se u Srbiji nalazi jedna od logističkih baza za dilovanje. Došlo se do podataka da su narkotici dopremljeni brodom iz Južne Amerike, a pronađeni su u jednoj vili u Toskani, sakriveni u dječje balone.
Blic tvrdi da će bliski saradnici Darka Šarića, za koje se pretpostavlja da su bili zaduženi za distribuciju kokaina u zemljama EU, uskoro biti uhapšeni u jednoj državi u zapadnoj Evropi. Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal u Srbiji podiglo je optužnicu protiv Darka Šarića (40) i još 19 osoba tereteći ih za krijumčarenje 2.174 kilograma kokaina iz Južne Amerike oktobra prošle godine i za švercovanje 235 kilograma kokaina januara 2009. kroz Italiju.
Protiv članova Šarićeve grupe u Srbiji se vodi istraga i za pranje novca i njome je obuhvaćeno 12 osoba, od kojih se sedmoro nalazi u pritvoru.
Od optuženih u Srbiji za krijumčarenje kokaina osim Darka Šarića u bjekstvu su još Goran Soković, optužen kao jedan od organizatora, Boško Nedić, Nenad Novaković, Draško Vuković, Darko Tošić i Marko Pandrc.
NARKO KARTEL SPREMA PROTIVUDAR: Blic piše da je širenje akcije Balkanski ratnik i na zemlje EU poslije hapšenja u Sloveniji izazvalo dodatno uznemirenje među pripadnicima klana Šarića koji su još na slobodi. Jer, sada je očigledno da se istraga širi na pripadnike klana koji do sada nisu bili obuhvaćeni postupcima u Srbiji, Urugvaju, Argentini. Osim istrage za krijumčarenje kokaina u zapadnoevropskim zemljama vode se paralelno i finansijske istrage, što takođe pogađa pripadnike narko-klana, navode mediji. Oni prenose da je na nedavnom sastanku predstavnika službi bezbjednosti, održanom u Italiji, o akciji Balkanski ratnik uperenoj protiv klana Šarića, zaključeno da ova grupa sprema protivudar, jer joj se znatno sužava prostor i blokiraju finansijski izvori.
,,Zaključci su da će Šarić sa svojim saradnicima pokušati preko medija pokretanje kampanja kompromitovanja ljudi koji vode istragu. Drugo je politička destabilizacija i treće fizička likvidacija osoba koje učestvuju u akciji Balkanski ratnik”.
Na pomenutom sastanku predstavnika bezbjednosnih službi zaključeno je da za protivudar narko-kartel ima dosta gotovog novca koji potiče direktno sa ulice od prodaje droge. No, problem je što je novac uglavnom u apoenima od 10 i 20 eura, tako da je teško transportovati veće količine i njime manipulisati.
Stanaj i Cane povezani sa Šarićem?
Mileta Jerković je 9. februara priveden u policiju, ali je poslije saslušanja i „pokazane volje za saradnjom”, pušten, objavio je beogradski Press. Navodno su njegove informacije veoma značajne za istragu o pranju novca koja se vodi protiv Šarića.
,,Štrbac, Jerković i još nekoliko ljudi sumnjiče se da su kupovali zemlju za Šarića. Preko njih bi trebalo da bude povezan i Antun Stanaj, duvanski bos koji je već tri godine u zatvoru, a zatim i Stanko Subotić Cane, koji je takođe pod istragom zbog sumnje da je prao novac za Šariće.
Optužnica se očekuje do avgusta i sigurno je da je Jerković mnogima trn u oku, naveli su sagovornici Pressa bliski istrazi.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
JULSKI ŠPIC SEZONE 2025.: Turisti dolaze – nevolje ostaju

Objavljeno prije
1 danna
18 Jula, 2025
Prema posljednjim podacima u Crnoj Gori boravi oko 115 hiljada turista, što turistički eksperti ocjenjuju zabrinjavajućim u odnosu na broj kreveta kojim se raspolaže, koji je bar četiri puta veći. U odnosu na prethodne godine procjenjuje se da će 2025. postići ili premašiti rezultate iz 2024. godine
Građevinski radovi, buka, nered, komunalna (ne)higijena, nedostatak parkinga, loša dostupnost turističkih mjesta i kilometarske kolone zbog radova na izgradnji auto puta Tivat-Jaz, visoke cijene usluga u hotelima, privatnom smještaju, u restoranima, kafićima i na plažama, glavne su odrednice ovogodišnje turističke sezone u Crnoj Gori koja se približava svom vrhuncu.
I pored navedenih nedostataka, turisti i dalje dolaze, ali u osjetno manjem broju nego ranijih godina. Manja posjećenost bilježi se kako u privatnom smještaju tako i u hotelima. Julske rupe primjetne su i na plažama, koje su goste dočekale prenatrpane skupim plažnim kompletima od kojih se ne vidi pijesak, ali se vide redovi praznih ležaljki koji najupečatljivije upozoravaju da ljeto nije onakvo kakvim se očekivalo.
Prema posljednjim podacima u Crnoj Gori trenutno boravi oko 115 hiljada turista, što turistički eksperti ocjenjuju zabrinjavajućim u odnosu na broj kreveta kojim se raspolaže, koji je bar četiri puta veći. U odnosu na prethodne godine procjenjuje se da će 2025. postići ili premašiti rezultate iz 2024. godine.
Zabilježeno je oko 5,5 odsto više dolazaka ali i pad noćenja u istom periodu. Crna Gora postaje usputna destinacija u kojoj se gosti sve kraće zadržavaju. Ovakav trend tumači se manjim brojem ruskih i ukrajinskih turista, koji ne posjećuju Crnogorsko primorje i turistička mjesta na sjeveru zemlje, kao što su to činili ranijih godina.
Međutim, tačnih, pouzdanih podataka o broju turista koji na dnevnoj bazi borave u Crnoj Gori nema. Ne postoji jednistven sistem evidencije jer svaka lokalna turistička organizacija i druge institucije koje vode evidenciju, imaju podatke za sebe. Ne zna se pouzdano ni koliko ima gostiju ni gdje su smješteni. Uglavnom se radi o paušalnim podacima.
Gostujući u Bojama jutra na Tv Vijesti, profesor turizma Rade Ratković, kazao je da je „za razliku od drugih zemalja Mediterana, poslednjih godina u Crnoj Gori nivo popunjenosti kapaciteta između 32 i 35 odsto. Sve zemlje bilježe porast turista, samo je Crna Gora u regresu“.
Crna Gora, poručuje istaknuti turizmolog , mora krenuti na organizovani umjesto kvaziturizma. “Turisti sad traže uređenu infrastrukturu. Oni neće da dolaze u destinaciju gdje voze po prašini, gdje su radovi na putu, gdje vozite u prosjeku 10 ili 8 km na sat, slomite aute itd. Drugo, ogromna je gužva, mi smo napravili jednu vrstu neodrživog turizma ili kvaziturizma, naši najjači kapaciteti, najbrojniji kapaciteti su sekundarni stanovi. Znači sekundarno stanovanje, to je u strukturi smještaja blizu 80%, što je katastrofalno”, kazao je Ratković.
Budva je glavni barometar uspješnosti turističke sezone. Za ljetovanje na budvanskoj rivijeri ovoga ljeta odlučilo se za oko tri odsto više turista nego lani.
U Hotelskoj grupi Budvanska rivijera sveli su šestomjesečne podatke o broju posjetilaca. Predsjednik Odbora direktora najveće hotelske kuće u budvanskoj opštini, Miomir Pejović, ističe da su zadovoljni dosadašnjom posjetom koja je na nivou rekordne sezone 2019. godine. Međutim, slaže se da je moglo i bolje.
„Imamo 3.400 kreveta u hotelima Budvanske rivijere i više od 2.000 gostiju. Planirani rast broja gostiju, prema najavama, očekujemo oko 20 jula, kao i svake godine, kada dolazi do pojačanog bukinga, koji se nastavlja i tokom avgusta“, kazao je Pejović.
Kao jedan od razloga za manju posjećenost Budve i drugih djelova poznate rivijere, Pejović ukazuje na nestabilnu političku situaciju u Srbiji odakle dolazi većina njihovih gostiju. Danak su odnijele i prošlogodišnje mučne scene komunalnog nereda na području opštine, zatim gužva u saobraćaju i mnogi stari neriješeni problemi.
HG Budvanska rivijera uskoro stavlja u funkciju svoj dio kupališta na Slovenskoj plaži. Riječ je o javnom kupalištu na kojem će 50 odsto prostora ostaviti slobodnim za posjetioce koji ne žele da plaćaju plažne komplete.
Hotel Aleksandar koji posluje u sastavu hotelske grupe, dobio je svoju plažu na drugom dijelu Slovenske plaže. Na ovaj način HGBR prvi put svojim gostima obezbjeđuje sopstveno kupalište, prema ugovoru sa Javnim preduzećem Morsko dobro.
Međutim, turisti su bili neprijatno iznenađenji kada je plaža hotela Aleksandar osvanula ograđena metalnom ogradom od šetališta. Ograđivanje plaža metalnim, drvenim ili bilo kakvim ogradama ili postavljanje prepreka, nije dozvoljeno prema Zakonu o morskom dobru. U hotelskom preduzeću kazali su kako su to učinili da bi zaštitili novi plažni mobilijar od devastacije neodgovornih korisnika obližnjih noćnih barova smještenih u zaleđu plaže.
U pitanju su barovi koji nude neobične vrste zabave, dnevne i noćne žurke sa bazenima u centru kluba, u kojima se đuska, uz gostovanja poznatih estradnih umjetnika. Primjera radi u klubu Teatro na Slovenskoj obali, poznati muzičar Dragomir Despić, poznatiji pod imenom Desingerica, u specifičnom scenskom nastupu poliva publiku pivom, renda sir po glavama i korama za pitu i jajima hrani oduševljenu publiku.
Budva se vraća nekadašnjim raskalašnim vidovima zabave. Glavno šetalište pored mora ponovo zaslužuje epitet vašarišta u kome caruje ulična prodaja robe, hrane i pića, na tezgama postavljenim nasred ulice, koje prolaznici moraju da zaobilaze. Vratili se mirisi roštilja, ćevapa i pljeskavica, kuvanog kukuruza i šećerne vune duž Slovenske obale. Postavljene su na šetalištu i takozvane kruške, odnosno aparati za udaranje, koje drži lokalni komunalni policajac.
Kao da nikome nije stalo do imidža najposjećenijeg turističkog grada kao uređene kulturne turističke destinacije, sa brižljivo osmišljenom ponudom koja će privući strane goste da da duže ostanu i uživaju u bogatstvu kulturnih i prirodnih vrijednosti rivijere.
Budva, kakvu je vide lokalni ugostitelji i preduzetnici, kojima je jedini interes brza zarada dok traje sezona, postaje neprivlačna bogatijim turistima. Iako učestvuje sa gotovo polovinom ukupnog turističkog prometa zemlje i raspolaže sa najljepšim plažama na Crnogorskom primorju, ova vodeća destinacija masovnog turizma više nije u trendu.
Masovni turizam sa smještajem u preizgrađenim naseljima i soliterima nove Budve, ne gubitku je. Bogati odlaze prema Tivtu, Boki, Luštici, Perastu ili Herceg Novom, manjim mjestima koje nude drugačije uslove odmora, sa popularnim marinama, luksuznim vilama, manjim prirodnim plažama, otmjenim restoranima i bogatom kulturnom baštinom.
Branka PLAMENAC
Komentari
Izdvojeno
JAVNA UPRAVA I PLATE: Sve je stalo, samo one rastu

Objavljeno prije
1 sedmicana
11 Jula, 2025
Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Novica Vuković, je planiralo povećanje plata od 30 odsto.To bi građane na godišnjem nivou koštalo – 8,5 miliona eura
Iako je sve bilo spremno, Vlada je odustala od ideje da se kroz izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru funkcionerima plate povećaju 30 odsto.
Ovu informaciju objavila je TV Vijesti, ali za nju još nema potvrde iz Vlade. Dolazi u trenutku kada se prosvjetarima, koji su ove sedmice protestovali, plate, zbog novog načina obračuna, smanjuju i do 60 eura. Istovremeno, pojedinim funkcionerima su trebale da se povećaju za prosječno – 600 eura.
Cijela priča oko povećanja plata, jedne od najgolemijih administracija u Evropi, počela je u novembru prošle godine. Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Novica Vuković, je planiralo povećanje plata od 30 odsto. To bi građane na godišnjem nivou koštalo – 8,5 miliona eura.
Povećanje se odnosi za zaposlene na državnom nivou, kao i lokalnim samoupravama, zatim sudstvu, Skupštini, službama predsjednika Crne Gore, nezavisnim i regulatornim tijelima, kao i privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, odnosno lokalne samouprave.
Obrazloženje za povećanje plate resor ministra Novice Vukovića pravda time što ,,sada u sistemu zarada pojedini službenici imaju veće plate od nadređenih rukovodilaca”. Istu odbranu ovog predloga javnosti su ponudili i poslanici vlasti.
Namjera za veće plate se pravdala i time ,,da su prethodnih par godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti složenosti poslova za sve zaposlene u javnom sektoru izuzev za javne funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija”.
Iz Unija slobodnih sindikata i civilnog sektora kritikovali su ovu namjeru vlasti da za svoje potrebe još dublje zavuče ruku u budžet. Naveli su da je plan Vlade o povećanju plata javnim funkcionerima prevršio svaku mjeru, te da očekuju da će reakcija javnosti biti oštra. Reakcije javnosti, usljed ,,aktuelenijih” političkih, nacionalnih i vjerskih tema, uglavnom i nije bilo.
U martu ove godine ministar pravde Bojan Božović najavio je da će Vlada razmatrati povećanje plata sudijama i tužiocima za 30 odsto. Cilj je sačuvati postojeći kadar i motivisati novi za rad u pravosuđu.
Nije navedeno, ali javne funkcionere posebno boli što su se doktorima i profesorima zarade uvećale oko 50 odsto stupanjem na snagu izmjena zakona iz 2022. godine.
U dokumentu koji je Ministarstvo finansija objavilo u februaru ove godine a u kome su prikazane najveće plate iz budžeta za januar prvih deset najvećih plata primaju ljekari od 3.900 do 4.000 eura. Plate veće od 3.000 eura, pored doktora, obezbijeđene su za univerzitetske profesore, tužioce i sudije.
Premijer Milojko Spajić u maju je primio 2.048 eura, njemu bi povećanje iznosilo 614 eura. Među potpredsjednicima Vlade, najveću platu imao je Ervin Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova (2.062 eura), dok je najnižu platu među njima imao Filip Ivanović, zadužen za vanjske i evropske poslove (1.781 eura).
Nik Gjeloshaj, potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, primio je 1.977 eura. Momo Koprivica, potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju- 1.860 eura. Aleksa Bečić, potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku-1.848 eura. Budimir Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama- 2.055 eura. Milun Zogović, potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj- 1.805 eura. Milutin Butorović, ministar bez portfelja, zadužen za odnose sa Skupštinom, primio je 1.737 eura. Predrag Burić, specijalni kontrolor za nacionalnu bezbjednost, imao je platu od 2.076 eura.
Šef Kabineta premijera, Branko Krvavac, primio je 1.502 eura, dok je generalni sekretar Vlade, Dragoljub Nikolić, imao 1.715 eura. Savjetnici premijera i potpredsjednika Vlade imali su neto zarade koje su se uglavnom kretale između 1.200 i 1.600 eura, u zavisnosti od resora i zaduženja.
Prema zvaničnim podacima za maj najveću zaradu za taj mjesec od 3.812 eura primila je predstavnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarina Peković. U slučaju povećanje plate od 30 odsto njena plata bi iznosila blizu 5.000 eura. Najnižu platu je primio savjetnik potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose Mazo Crnovršanin, svega 369 eura, u slučaju povećanja on bi premašio minimalnu zaradu od 450 eura.
Od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore njih 30 je u junu primilo preko 2000 eura, najavljenim povećanjem svima njima bi se plate povećale za preko 600 eura. Najveću junsku zaradu imao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić – 2.860 eura, a sa povećanjem plata bi mu skočila na 3.700 eura.
Više od dvije hiljade eura u junu primili su sljedeći poslanici: Jelenka Andrić, Boris Bogdanović, Zoja Bojanić Lalović, Dragan Bojović, Vladislav Bojović, Bogdan Božović, Jelena Božović , Nikola Camaj, Vasilije Čarapić, Radinka Ćinćur, Artan Čobi, Velimir Đoković, Dejan Đurović, Jevto Eraković, Milan Knežević, Miloš Konatar, Branka Marković, Boris Mugoša, Jelena Nedović, Andrija Nikolić, Mirsad Nurković, Boris Pejović, Jevrosima Pejović, Dražen Petrić, Zdenka Popović, Amer Smailović, Jovan Vučurović, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Veće plate od ministara i poslanika primaju uglavnom partijski kadrovi zapošljeni u državnim preduzećima. Tako direktor Plantaža 13. jul Igor Čađenović ima platu od 3.900 eura, Jovan Gregović, direktor Budvanske rivijere 3.700, Nemanja Laković, direktor Rudnika uglja Pljevlja tri i po hiljade, Mladen Mikelj, direktor Morskog dobra – 3.200 eura…
S druge strane oko 140.000 ili 74 odsto crnogorskih radnika prima platu ispod visine prosječne zarade od 1.000 eura, podaci su Poreske uprave. Podaci iz decembra govore da svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori, odnosno njih 47.600, radi za minimalnu ili nižu neto zaradu od 600 eura.
Kada statistika uzme platu lokalnog fukcionera od blizu 4.000 eura i njegovog radnika od 500, dobija se prosječna plata od hiljadu eura. Da bi se statistika popravila iz Vlade su i ovako obrazlagali neophodnost povećanja funkcionerskih plata: ,,Neadekvatan raspon u visini zarada i relativno niske zarade u odnosu na složenost i odgovornost određenih poslova utiče na odliv kadrova i slabo interesovanje i deficit stručnog kadra za pojedine poslove, posebno u oblasti pravosuđa i tužilaštva”.
U Vladinom izvještaju o sprovedenoj analizu uticaja propisa navodi se i da je Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ,,od 2016. godine kada je prvi put donesen, mijenjan čak 14 puta od čega su odlukama Ustavnog suda Crne Gore u dva navrata ukinute pojedine odredbe kao neustavne”.
Što se desilo sa najnovijom, 15. izmjenom, i da li će se Vlada osmjeliti na drastično povećanje funkcionerske plata, ostaje da se vidi. Jasna je namjera da se jaz u zaradama dodatno poveća i da se ogromne privilegije rada u državnoj službi još više utvrde.
Protest prosvjetara
Sindikat prosvjete Crne Gore je u utorak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija organizovao protest. Sindikalci se bune zbog smanjenja julskih plata i traže da im se objasni zašto će im plate od jula biti smanjenje i do 60 eura. Oni su izračunali da će to smanjenje pogoditi između sedam i osam hiljada nastavnika.
Poručili su da će nakon što bude isplaćena umanjena plata prosvjetarima za jul, podnijeti krivičnu prijavu protiv odgovornih u Ministarstvu finansija zbog, kako su rekli, kršenja Zakona o zaradama u javnom sektoru i Granskog kolektivnog ugovora. Pozvali su nadležne da ne dođe do toga i da nastave socijalni dogovor radi postizanja kompromisa.
Najavili su da će, ukoliko ne dođe do dogovora, novi skup organizovati u avgustu ispred Vlade, kada više ne planiraju da traže razgovore, već će tražiti ostavke. Dalje su najavili da će organizovati i štrajk od septembra, što će podrazumijevati obustavu nastave.
Iz Ministarstva finansija oglasili su se saopštenjem u kojem su ponovo istakli da se kroz centralizovani obračun zarada samo poštuje zakon. ,, Cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno poštovanje zakona i uvođenje principa jednaka zarada za jednak rad”, naveli su iz Ministarstva.
Dodali su da je Sindikat još u pripremnoj fazi bio upoznat s neujednačenom praksom obračuna u školama, te je bilo očekivano da su i sami prepoznali potrebu za standardizacijom i zakonitošću.
Iz Ministarstva finansija su istakli da podržavaju sindikalnu borbu za radnička prava, ali ,,ne i manipulacije i pogrešne interpretacije koje obmanjuju upravo one koje sindikat treba da zastupa“.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
JOŠ NEMA ODLUKE O SUDBINI AERODROMA U PODGORICI I TIVTU: Samo vrijeme leti

Objavljeno prije
1 sedmicana
11 Jula, 2025
Izgubili smo šest dragocjenih godina za modernizaciju i razvoj naših aerodroma. Imamo u najavi i dva sudska postupka (međunarodne arbitraže), bez naznaka da bi tender za zakup aerodroma konačno mogao biti završen na prihvatljiv i zakonit način
Prošao je još jedan rok za donošenje odluke o ishodu davno raspisanog tendera za višedecenijski zakup oba crnogorska aerodorma. Nije se desilo ništa. Zapravo, jeste svašta.
Imamo novi (nezvanični) krajnji rok za okončanje šestogodišnjeg posla -28. jul. I najavu da će se Vada Milojka Spajića naredne nedjelje (u četvrtak) izjasniti o izboru budućeg koncesionara. Ili odustati od posla koji je započela Vlada Duška Markovića 2018. (javna rasprava o valorizaciji aerodroma u Podgorici,sada Zeti i Tivtu), odnosno, raspisivanjem međunarodnog tendera 2019. godine.
Neophodan uslov, ne i jedini, za najavljeno izjašnjavanje Vlade je da joj do tada Tenderska komisija dostavi zapisnik sa rezultatima vrjednovanja dvije pristigle ponude i “još nekim stvarima” zbog kojih nije usvojen pripremljeni zapisnik sa prošlonedjeljne sjednice. Pokušaće ponovo u petak.
U međuvremenu, smjenjivale su se loše vijesti.
Nakon što je Spajićeva Vlada odlučila da okonča tender koji po dužini trajanja može konkurisati za Ginisovu knjigu rekorda, formirana je nova Tenderska komisija na čelu sa potpredsjednikom vlade Nikom Đeljošajem. Tamo su, na početku mandata, odlučili da malo modifikuju i izmjene ranije utvrđena pravila i procedure. To je bio razlog da se iz daljeg nadmetanja povuče francusko-turski konzorcijum Aeroports de Paris TAV koji je , među dobro upućenima, važio za favorita za dobijanje posla.
Predstavnici ADP-TAV su svoju odluku obrazložili izmjenama ključnih odredbi u finalnoj verziji Ugovora o koncesiji, a posebno u vezi sa jednokratnom koncesionom naknadom. “Nova formulacija predviđa obavezu uplate značajnog i nepovratnog iznosa od strane budućeg SPV-a u roku od 30 dana od potpisivanja Ugovora o koncesiji čak i u slučaju da Ugovor ne stupi na snagu…”, naveli su u obrazloženju najavljujući mogućnost pokretanja sudskog postpupka kada tender bude konačno završen. “Tokom cijelog procesa dosljedno smo ukazivali na naše zabrinutosti putem formalne komunikacije, te izričito zadržavamo sva svoja prava u tom pogledu”.
U Vladi i Tenderskoj komisiji odlučili su da prećute povlačenje ADP—TAV i njihovo obrazloženje, pa su pažnju skoncentrisali na dva preostala kandidata. I na način na koji će podijeliti novac od jednokratne koncesije (očekivano makar 100 miliona) između države i opština na čijoj se teritoriji nalaze aerodromi. Vlada je imala naum da izmjenama zakona o koncesijama smanji procenat koncesione naknade koji pripada opštinama sa važećih 70 na 30 odsto ugovorenog iznosa. Suočili su se sa neslaganjem nekih partnera u vladajućoj koaliciji u čemu je prednjačila DNP Milana Kneževića ali i sa prijetnjom da bi se posao mogao odužiti u nedogled ukoliki predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović napusti Tendersku komisiju, kao što je zaprijetio. Pa su odustali i povukli zahtjev za izmjenu Zakona iz skupštinske procedure.
Da li je to bila ispravna odluka? Ili je, ipak, trebalo razmisliti može li se koncesija na neko prirodno dobro (šume, rudnici, kamenolomi…) tretirati na isti način kao davanje u zakup nečega što nije bogom dato nego je izgrađeno novcem građana Crne Gore i, makar dijelom, nekadašnje SFR Jugoslavije.
Uglavnom, posao je nastavljen po prethodnom planu, pa se Tenderska komisija prihvatila ocjenjivanja tehničke ispravnosti ponuda. Prije nego smo dobili zvaničnu informaciju da je, prema obavljenom bodovanju, prag za prolazak u poslednji krug “kvalifikacija” prešla Corporación América Airports S.A. iz Luksemburga, dok je Incheon International Airport Corporation iz Južne Koreje ostala ispod crte za 0,3 boda (od potrebnih 80) do javnosti su stigle vijesti o svađi u Komisiji. Podijeljeni na dva tabora, optuživali su one druge da favorizuju jednog od ponuđača. Prijetilo se i policijom, tužilaštvom, ostavkama…
Dok se u Podgorici špekulisalo ko za koga navija, oglasila se Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Svjetske banke i konsultant Vlade Crne Gore u ovom procesu. Oni su iskazali duboku zabrinutost zbog načina na koji je Tenderska komisija vrjednovala detalje tehničkih ponuda – po njima kršeći pravila – i zaprijetili povlačenjem iz daljeg postupka.
Sporna je bila diskvalifikacija južnokoreanaca koji su, po ocjenama konsultanta, ponudom zadovoljili traženi minimum tehničkih uslova. “Odbijanje komisije da pojasni ovu odluku direktno je suprotno očekivanjima IFC-a kada je riječ o transparentnosti, što ugrožava reputaciju ne samo IFC-a kao savjetnika, već i Vlade Crne Gore kao odgovornog partnera u međunarodnim infrastrukturnim projektima”, navodi se u pismu IFC koje je upućeno Vladi.
Premijer je bio prinuđen da interveniše. “Obraćanje Svjetske banke – IFC ozbiljno je upozorenje da bi dovođenje u pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma CG, moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 – Javne nabavke, za koje smo ispunili sve uslove”, obratio se Spajić preko društvene mreže X. “Pozivam Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC, kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore”.
Sugestija je prihvaćena, ali se kraj ne nazire. Prvo je Đeljošaj, kao predsjednik Komsiije, priznao grešku i najavio ponovno izjašnjavanje o ponudama: “Nakon što smo dobili dopunjenu evaluaciju od konsultanta IFC-a kao i pravno mišljenje da prethodno bodovanje ponuda oba ponuđača ocjenom ‘0’ nije pravno valjano, sazvao sam nastavak sjednice Tenderske komisije kako bi se u skladu sa navedenim pristupilo analizi i bodovanju ponuda iz tehničkog dijela.” Pri drugom glasanju oba kandidata su preskočila zacrtani minimum.
Oglasili su se, potom, predstavnici luksemburške kompanije. Oni tvrde da je ocjena “0” predviđena javnim pozivom, a da je drugo glasanje Tenderske komisije o istim ponudama suprotno važećim crnogorskim i međunarodnim propisima. Najavili su i moguću tužbu. “Zadržavamo pravo, jednom kada se donese konačna odluka, da uložimo žalbu i pristupimo tenderskoj dokumentaciji u skladu sa članom 31 Zakona o koncesijama”, stoji u njihovom pismu upućenom Đeljošaju. “CAAP će u potpunosti zaštititi svoj pravni položaj i prava, kako u Crnoj Gori, tako i pred međunarodnim sudovima”.
Sada Đeljošaj piše IFC-u, tražeći od njih da potpišu i kod notara ovjere izjavu kojom preuzimaju “punu odgovornost za posljedice do kojih mogu dovesti njihova tumačenja”, kojima su uticali na tenderski postupak. Pojednostavljeno: predsjednik Tenderske komisije traži od svog /vladinog konsultanta da preuzme odgovornost za posljedice njihovih odluka!? Ako ništa drugo, ovo pokazuje koliko su Tenderska komisija i Vlada nedorasle poslu.
“Želim da saopštim da je IFC tokom sjednice odbio da odgovori na moja pitanja i preuzme odgovornost, što smo konstatovali u zapisniku. O daljem procesu i odlukama koje će Tenderska komisija donijeti u utorak, blagovremeno ćemo informisati javnost”, kazao je Đeljošaj 4. jula. Od tada – ništa.
Izgubili smo šest godina dragocjenih za modernizaciju i razvoj aerodroma, imamo u najavi dva sudska postupka (međunarodne arbitraže), bez naznaka da bi tender za zakup aerodroma konačno mogao biti završen na prihvatljiv i zakonit način. Usput, odustali smo od razgovora o svrsishodnosti tog posla, iako bi to trebalo biti najvažnije pitanje kada se govori o sudbini crnogorskih aerodroma.
Makar smo dobili odgovor na dilemu da li je Vlada Milojka Spajića sposobna da odgovori preuzetim obavezama iz Poglavlja 5 – javne nabavke. Nije. A vrijeme leti.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


RAMIZ HADŽIBEGOVIĆ – SALAŠ (VII): Svjedok sudbine življenja

MILOŠ VUKANOVIĆ, ISTORIČAR: Manipulisanje istinom je isto što i laž

Ni kriva ni tužna
Izdvajamo
-
FOKUS3 sedmice
SLUŽBENI AUTOMOBILI, JAHTE , AVIONI…: Raskalašniji nego DPS
-
Izdvojeno2 sedmice
TRINAESTOJULSKA NAGRADA, DOBITNICI I OSPORAVANJA: Po formuli vlasti, opet
-
Izdvojeno3 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040.: Crnogorsko primorje kao turistički potencijal
-
FOKUS2 sedmice
DISCIPLINOVANJE VRHA POLICIJE: Tajne gluve sobe
-
DRUŠTVO4 sedmice
PROSTORNI PLAN CRNE GORE DO 2040. PRED USVAJANJEM PO HITNOM POSTUPKU: Spisak (ne)utemeljenih želja
-
Izdvojeno3 sedmice
UOČI GODIŠNJE SKUPŠTINE EPCG: Profit ispario, privilegije ostale
-
INTERVJU3 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Kuća nam vonja na mnogo šta što ne valja
-
DRUŠTVO4 sedmice
KOJE FAKULTETE UPISUJU CRNOGORSKI STUDENTI: Priprema za državni posao