Povežite se sa nama

MONITORING

Zašto je ubijen Dragan Dudić

Objavljeno prije

na

Dragan Dudić – Fric (50) umro je u nedjelju veče u Kliničkom centru Crne Gore, desetak sati nakon što je teško ranjen na terasi kotorskog kafića Mocca. Na njega je pucao Ivan Vračar (32). Ubica je uhapšen nedaleko od mjesta zločina, nakon što ga je policijska patrola – prema svjedočenju očevidaca – uz mnogo muke otela od četvorice Dudićevih tjelohranitelja koji su ga sustigli i brutalno tukli, nanoseći mu teške tjelesne povrede. Vijest o ubistvu Dragana Dudića objavljena je i na sajtu britanskog Ekonomista. Fricz is dead. Tako glasi prva rečenica opširnog teksta koji, pod naslovom Smrt u Crnoj Gori, podsjeća na činjenicu da su, prvo Monitor, a potom i neki od najuglednijih zapadnih medija nedavno pisali o balkanskim uporištima međunardnog narko kartela i neobičnim tokovima novca između domaćih i of-šor kompanija pod kontrolom Dudića i njegovog prijatelja i poslovnog partnera Darka Šarića. Desetine miliona su, posredstvom Banke Kipra i Hipo alpe adria banke, skakutale sa računa na račun, a da sumnjive operacije nijesu zaustavljene ni u vrijeme kada je Darko Šarić bio pod istragom, pa čak ni nakon podizanja optužnice protiv njega kao šefa narko klana koji je pokušao da u Evropu dopremi 2,7 tona kokaina nabavljenog u Južnoj Americi.

POSLOVNA IMPERIJA: Školovani kapetan duge plovidbe, pokojni Dragan Dudić, u javnosti je postao poznat kao jedan od najbogatijih stanovnika Bokokotorskog zaliva, značajan poslovni partner SO Kotor, finansijer vaterpolo kluba Cattaro, ali i kao ,,kontroverzni biznismen vrlo visoko kotiran u narko klanu Darka Šarića”. Igrom sudbine ubijen je na Trgu od oružja, faktički u srcu poslovnog carstva koje je izgradio u minulih desetak godina.

,,Prostrani Trg od oružja okružen je bedemima, zgradama i lokalima kojima gazduju firme Trekom, odnosno Bastion komerc, čiji su vlasnici Dragan i njegov sin Damjan Dudić. Njegova poslovna imperija turističko-ugostiteljski kompleks Cattaro-Maximus obuhvata četiri kulturno-istorijska spomenika iz srednjeg vijeka”, pisao je Monitor u februaru ove godine, nekoliko dana nakon što je crnogorska policija, u akciji Racija, pretresla poslovne i stambene prostore u vlasništvu Dudića i njegovih saradnika.

Dragan Dudić je, sam ili sa partnerima, vodio i kafe Tresor, Pab i restoran La Pasteria unutar kotorskog Starog grada. I gradski hotel Duomo je u njihovom vlasništvu.

Kako je nastala imperija?

U julu 2000. godine crnogorske dnevne novine pišu o žalbama Smiljana Samardžića i Dragana Dudića, vlasnika PP Bastion na lokalnu samoupravu u Kotoru. Oni su, kažu, kupili opremu vrijednu 100 hiljada maraka, kako bi, po uzoru na slične lokale u Grčkoj, opremili bombonjeru – kafeteriju na Trgu od oružja. Nadležni, međutim, nemaju razumijevanja za njihovu investiciju pa odugovlače izdavanje dozvole za postavljanje stolova ispred lokala.

Koju godinu kasnije, u decembru 2007. kompanija Bastion komerc je obznanila potpisivanje ugovora sa brodogradilištima u Kini i Koreji. Ona će, po narudžbi kotorskog preduzeća, u naredne tri godine izgraditi šest teretnih brodova ukupne vrijednosti više od 270 miliona dolara.

U međuvremenu, mnogo toga se u Kotoru promijenilo. Bastion komerc je 2001. godine postao većinski vlasnik Luke u Risnu. Nakon rekonstrukcije i modernizacije, najmlađa crnogorska luka registrovana za međunarodni saobraćaj svečano je otvorena 30. juna te godine. ,,Ovakvi primjeri moraju imati maksimalnu podršku, zbog opšteg interesa građana i kao obilježje našeg opredjeljenja za reformske procese”, ljeporječio je tadašnji premijer Filip Vujanović dok je, skupa sa direktorom luke Draganom Dudićem, presijecao crvenu vrpcu.

Maksimalnu podršku Vujanović je demonstrirao osam godina kasnije. Prema onome što je početkom marta u Skupštini saopštio ministar pravde Miraš Radović, to ministarstvo je prošle godine predložilo a Vujanović, sada predsjednik Crne Gore, potpisom potvrdio odluku o pomilovanju Dragana Dudića. Njega je, prethodno, Osnovni sud u Kotoru osudio na kaznu zatvora od četiri mjeseca, uslovno dvije godine. ,,Ministar pravde je u ovom predmetu dao pozitivan predlog, rukovodeći se prvenstveno pozitivnim mišljenjem suda, porodičnim prilikama podnosioca molbe, zdravstvenim stanjem, ranijom neosuđivanošću ovog lica i visinom izrečene kazne”, saopštio je ministar Radović.

Da se, ipak, vratimo u kotorske poslovne vode. Dudić se, u ljeto 2002. godine, kao direktor Luke Risan požalio da, zbog nelojalne konkurencije luka Kotor i Zelenika, njegova kompanija posluje nerentabilno. Posebno je čelnike kotorske luke optužio za ,,nezakonito poslovanje bazirano na političkoj moći njenih stručnih saradnika”. Propao je, govorio je Dudić, i pokušaj posredovanja Vujanovićeve vlade. ,,I tu pozitivnu inicijativu je osujetio neki moćnik iz interesne grupe okupljene oko Luke Kotor”.

Čak i površno upućeni prepoznali su u toj priči Ranka Krivokapića, predsjednika SDP-a, nekadašnjeg službenika i manjinskog akcionara Luke Kotor. Tada je počeo (van)institucionalni sukob dvojice moćnih Kotorana. Kulminiraće koju godinu kasnije.

OPASNE VEZE: U međuvremenu, 2005. godine Bastion komerc kupuje firmu Trekom. Dudićeva firma u tom trenutku već posjeduje, uz pristanište i luku, i prvu kotorsku diskoteku Sekondo Porto, fabriku Rivijera, palate i lokale u gradu… Trekom je, ipak, prava poslastica.

Osnivač i vlasnik Trekoma, Rodoljub Radulović Roki još je 1989. godine dogovorio strateško partnerstvo sa Opštinom Kotor. I od nje uzeo u zakup sedam ekskluzivnih prostora u Starom gradu na rok od 20 godina. Sa klauzulom da se važenje ugovora može produžiti na rok od 99 godina!

Radulovića su srpski mediji, zimus, pozivajući se na izvore iz policije koji učestvuju u operaciji Balkanski ratnik označili kao čovjeka koji je bio glavna veza Darka Šarića sa poslovnim partnerima iz Južne Amerike. Radulović je u razgovoru za Blic potvrdio prijateljstvo i poslovanje sa Šarićem, ali je negirao da su njihovi zajednički poslovi imali bilo kakve veze sa kriminalom.

Uglavnom, Radulović i Dudić su trgovali 2005. godine, i Trekom je dobio novog vlasnika. Tajna je da li je i kakvu ulogu u tom aranžmanu imao Darko Šarić.

Nedugo po promjeni vlasnika, Trekom od SO Kotor traži da se produži rok za zakup iznajmljenih lokala – na 83 godine. Toj se ideji protive odbornici SO Kotor iz SDP-a i Hrvatske građanske inicijative. Početkom 2006. godine, predsjednici kotorskog SDP-a Zvonimir Rajhel i HGI Vedran Milošević prijavljuju policiji da im je prijetio Marko Vorotović, radnik firme Bastion komerc. Rajhel i Milošević tvrde ,,da im je Vorotović rekao da njegov gazda Dragan Dudić prethodne noći, zbog njihovog protivljenja produženju ugovora, nije spavao cijelu noć te da zbog toga oni neće spavati narednih sto noći”. Dudić i Vorotović to demantuju. U policiji potvđuju da je Vorotović prijavljen, te da je ,,nakon informativnog razgovora pušten i da je taj slučaj završen”.

U prvom talasu operacije Balkanski ratnik, srpska policija je uhapsila Marka Vorotovića. On je, tvrde, trebalo da bude jedan od glavnih aktera transporta zaplijenjenog kokaina. Do pred samo hapšenje Vorotović je bio šef obezbjeđenja kotorske diskoteke Maksimus koja je, prema podacima crnogorske policije, zajedničko vlasništvo Dudića i Šarića.

NOVAC I POLITIKA: Početkom 2008. godine na prijedlog gradonačelnice Marije Ćatović odbornici DPS, HGI i LP prihvataju Odluku kojom je ugovor o zakup lokala koje koristi Dudićeva kompanija produžen za 35 godina. A Trekom unaprijed plaća kompletan iznos ugovorenog zakupa.

Podsjetimo se sada događaja koji je, na neki način, bio uvertira u sve što se dešava od oktobra prošle godine.

Krajem 2005. godine crnogorska policija je, danima, uz pomoć ronilaca i specijalne opreme za ,,skeniranje”, pregledala 30 hiljada džakova cementa koji su bili uskladišteni u Luci Risan i na istoimenom brodu koji je u luku doplovio pod sjevernokorejskom zastavom. ,,Carinski nadzor uveden je nakon policijske dojave da je u džakovima cementa sakrivena droga. Za sada policija nije pronašla ništa, ali pretresi se nastavljaju”, prenosili su mediji izjave zvaničnika. Oglasio se i Dragan Dudić. ,,Sve što je sada predmet policijske istrage pripada meni (brod, tovar i luka- prim.ZR). Kada se okonča policijski nadzor, daću izjavu. Do tada neka policija radi svoj posao”, rekao je Vijestima. Nakon toga, nijesu se oglašavali ni on ni policija.

BURA POSLIJE ZATIŠJA: Zatišje je trajalo do 1. oktobra prošle godine, kada je u kotorskom naselju Dobrota 2, ispred zgrade u kojoj je stanovao, iz zasjede ubijen Dejan Đuković (32) vlasnik lokalne taksi firme. Petnaest dana kasnije urugvajska policija je, u saradnji sa američkom DEA i srpskom BIA, započela operaciju Balkanski ratnik. Mediji iz Beograda su, pozivajući se na podatke srpske policije, prenijeli informaciju da je Đuković ubijen jer je ,,bio smetnja poslovima Šarićevog narkoklana”.

Iz crnogorske policije su, pak, stizale informacije da nema dovoljno podataka i dokaza koji bi pomogli u rasvjetljavanju tog ubistva. Iako je ubistvo Dejana Đukovića zvanično nerazriješeno, crnogorska policija je – još dok se Dragan Dudić borio za život – medijima plasirala tezu po kojoj je Ivan Vračar u kotorskog biznismena pucao kako bi osvetio smrt prijatelja iz djetinjstva. Potvrdio je to i direktor Uprave policije Veselin Veljović. ,,Prema dosadašnjim saznanjima policije, to je mogući motiv”, saopštio je Veljović navodeći da ,,prema do sada prikupljenim obavještenjima i informacijama” policija nema saznanja da je Vračar prilikom atentata na Dudića imao pomagače. Istovremeno, Veljović je potvrdio da su nadležni državni organi provjeravali poslovanje firmi pokojnog Dragana Dudića kako bi otkrili eventualne veze sa narko kartelom: ,,Ta istraga je u završnoj fazi, i trebalo je ovih dana da bude procesuirana”. Ali se, eto, zakasnilo.

Paralelno su se, međutim, pojavile i ,,alternativne” verzije prošlonedjeljnog ubistva. Mediji su – od Beograda do Londona Dudićevu smrt doveli u vezu sa Darkom Šarićem i njegovim nastojanjem da, u što je moguće većoj mjeri, sačuva organizaciju i stečenu imovinu. Tako je beogradski Press nedvosmislen: ,,Darko Šarić je odgovoran za likvidaciju jednog od svojih najbližih saradnika Dragana Dudića kaže izvor iz vrha srpske policije. Prema njegovim rečima, srpska, ali i crnogorska policija sumnjaju da je ubistvom Frica počeo obračun unutar samog klana Šarića, koji pokušava da ukloni nezgodne svedoke”.

Dudić je ubijen zato što se Šarić uplašio da bi on mogao da napravi dogovor sa vlastima kako bi se izvukao iz ove priče, navodi Press. Istovremeno, iz Ljubljane stiže vijest da je tamošnja policija pojačala mjere obezbjeđenja uhapšenih pripadnika slovenačkog ogranka Šarićevog narko klana, strahujući da bi se oni mogli naći na meti odbjeglog šefa.

SUMNJE I PITANJA: I iz ugla laika, postoje neka sporna mjesta u zvaničnoj verziji ubistva Dragana Dudića. Kako policija zna Vračarove motive ako on još nije saslušan, a prije ubistva – tvrdi Veljović – nijesu imali informacija o njegovom osvetničkom naumu? Nepunih dvanaest sati prije atentata na Dudića, potencijalni svjedok saradnik srpske policije u ,,slučaju Šarić”, Mile Jerković za dlaku je izbjegao smrtonosan sudar sa kamionom. Policajac iz njegove pratnje izgubio je život. Može li to biti puka koincidencija?

Da li je moguće da je Vračar, brže od crnogorske policije, razriješio nepoznanice vezane za ubistvo svog prijatelja Dejana Đukovića? Kako je ubica znao gdje će zateći Dudića koji je, tvrde upućeni, strahujući za svoju bezbjednost, izuzetno rijetko izlazio iz svoje kuće u Kotoru? Gdje je bila policija kada je ubijen čovjek koji se dovodi u vezu sa kriminalnim aktivnostima koje se mjere stotinama miliona, pa čak i milijardama eura? Zar je moguće da ga nijesu držali na oku? A ako jesu, zašto ga nijesu zaštitili?

,,Verujemo i da je Vračar namerno izabran za ovaj atentat kako bi izgledalo da je reč o osveti”, kažu oni koji dovode u sumnju zvaničnu verziju crnogorske policije. Ako su u pravu, prošlonedjeljno ubistvo u Kotoru moglo bi biti tek početak krvavog raspleta kokainske afere.

 

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlasti evropske integracije zemlje doživljavaju poput nekog čisto administrativnog posla.  Važno je od Brisela dobiti IBAR, a do tada se mogu kršiti zakoni i ponašati neevropski, ili sve to tolerisati.  Podrška Zapada, s druge strane,  ne izostaje, bez obzira na  naše prakse koje se ne poklapaju sa deklarativnim zaklinjanjem u Evropu.  Žmuri se i unutra i spolja

 

 

Niko neće ni iz Vlade ni u Vladu  do ljeta, kada će Crna Gora, kako vlasti predviđaju, dobiti  završna mjerila za poglavlje 23, 24 ,  čuveni IBAR.

Da do juna neće biti rekonstrukcije Vlade, koju priželjkuje dio parlamentarne većine, premijer Milojko Spajić saopštio je  tokom ovonedjeljne posjete visokog američkog dužnosnika Gabrijela Eskobara.

Spajić je na konferenciji za medije kazao da je fokusiran na dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i isporučivanje rezultata, te da će se nakon toga „baviti drugim pitanjima, uključujući i rekonstrukciju Vlade“. Do IBRA, kako je kazao, nema „političarenja“.  Makar zvanično.

“Mislim da je nacionalni interes ispred svih političkih interesa i da jednostavno nema mjesta za političarenje. Sada je vrijeme za operaciju i isporučivanje rezultata. Kada dobijemo rezultate bavićemo se svim drugim pitanjiima“, kazao je Spajić na konferenciji za medije kojoj je prisustvovao i Eskobar.

Da do ljeta i IBRA neće napuštati Vladu saopštilo je i Predsjedništvo Demokrata Alekse Bečića.  Demokrate su prethodno, nakon optužbi da su Spajić i Vlada  nezakonito izabrali vd šefa Uprave policije, najavile „krizu vlasti“.   „Kriza vlasti“, međutim, izgleda za sada neće uticati na samu vlast. Kako je saopštilo Predsjedništvo Demokrata oni daju „oročenu podršku ovoj vlasti sve do sticanja IBAR, nakon čega će se sprovesti temeljna analiza odnosa među potpisnicima Sporazuma“.

„Naša odluka da damo oročenu podršku zasnovana je na činjenici da na bilo koji način ne ugrozimo evropske integracije i IBAR, te da se u tom smislu ne dovedu u pitanje naši postignuti uspjesi i naša ključna uloga u nastavku borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, naveli su u saopštenju.

Vlasti kao da evropske integracije zemlje doživljavaju poput  administrativnog posla.  Važno je od Brisela dobiti IBAR, a do tada se mogu kršiti zakoni i ponašati neevropski, ili sve to tolerisati.  Verbalna podrška Zapada, s druge strane,  ne izostaje, bez obzira na  domaće prakse koje se ne poklapaju sa deklarativnim zaklinjanjem u Evropu.  Žmuri se i unutra i spolja.

Ovonedjeljna posjeta Eskobara  prošla je bez uobičajenih prijekornih mentorskih  tonova, nego i uz pohvale: „ Sjedinjene Američke Države su zadovoljne kretanjem Crne Gore ka Evropskoj uniji.. SAD podržavaju evropski put Crne Gore i ova Vlada je već preduzela ogromne korake. Većina lidera u Crnoj Gori je pokazala sjajnu viziju”, kazao je Eskobar  na pres konferenciji u Podgorici.

Eskobar je uoči posjete, u intervjuu Slobodnoj Evropi kazao da je “najvažniji zadatak za Crnu Goru da podrži sve što premijer radi”. Tokom posjete objasnio je da se ta  podrška odnosi na ono što premijer radi na približavanju Crne Gore EU. Ovoga puta prošlo je i bez uobičajenih željenih i neželjenih u crnogorskoj vladi.

Da li zbog toga, tek iako je Spajić odgodio rekontrukciju do ljeta, iz ZBCG su nastavili  sa obrazloženjima zašto bi se to trebalo i ranije uraditi.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović saopštio je odmah nakon Spajićeve izjave, da u ovoj partiji smatraju da je važno da se rekonstrukcija Vlade dogodi što prije i da bi to doprinijelo i prevazilaženju određenih problema u izvršnoj vlasti: „Svi treba da budemo odgovorni, evo već druga polovina marta, a konačno i jun je sjutra. Crnoj Gori su neophodni stabilnost i mir i vjerujemo da će osnažena Vlada još uspješnije raditi”.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić saopštio je sredinom februara da će se rekonstrukcija Vlade desiti najkasije do ljeta. Mandić je nakon što je sukob PES-a i Demokrata eskalirao na sjednici Vlade na kojoj je biran privremeni šef Uprave policije, saopštio da je njegova želja „da iz nesporazuma izađemo sa sporazumom koji će nas učiniti još jačim“.

Analitičari se ipak slažu da ZBCG, neće  izgubiti strpljenje zbog čekanja od nekoliko mjeseci.

Spajić je na konferenciji kazao i da  nema ništa protiv da u rekonstruisanu Vladu uđe Bošnjačka stranka (BS), čemu se protive Demokrate i Demokratska narodna partija (DNP).

„Što se tiče poželjnih i nepoželjnih, mislim da svako ko podržava koalicioni sporazum potencijalno može biti naš partner, ali je tu najbitnije da se kaže da su manje brojni narodi jako bitni u Crnoj Gori i uvijek je bitno da budu dio vlasti. To je moje mišljenje i to je stav praktično svih političara u Crnoj Gori”, saopštio je.

Koalicionim sporazumom rekonstrukcija Vlade predviđena je najkasnije za kraj godine.  U Sporazumu se navodi da se “u skladu sa dosljednim i potpunim poštovanjem svih odredaba ovog Sporazuma, Predsjednik Vlade  obavezuje da predloži, a potpisnici Sporazuma da podrže rekonstrukciju 44. Vlade Crne Gore najkasnije do izglasavanja budžeta za 2025. godinu”

Po tom dokumentu rekonstrukcija vlade podrazumijeva da  Nova srpska demokratija (NSD) i Demokratska narodna partija (DNP) koji su dio koalicije Za budućnost Crne Gore predlože kandidate za više članova vlade.

Bošnjačka stranka saopštila je medijima krajem prošlog mjeseca da nijesu dobili zvaničan poziv za ulazak u Vladu, nakon što je premijer Spajić još ranije kazao da ih želi u izvršnoj vlasti. Takodje, nezvanično su pojasnili da strahuju da pozivanje u Vladu može biti taktika Pokreta Evropa sad  u prepucavanjima sa Demokratama oko  bezbjednosnog sektora, s obzirom na to da “zvaničnih pregovora još nema”.

Sve u svemu – političarenje.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo