Uncategorized
PLJEVLJA: Magla koju dišem

To je tek vijest na koju smo navikli. ,,U Pljevljima ne može da se diše”. Čudna mi čuda.
S jesenjim danima krenule su brojke o prekoračenjima štetnih materija u pljevaljskom vazduhu. ,,Koncentracija sumpor- dioksida u Pljevljima u petak je iznosila 408 mikrograma po metru kubnom, toliko je u 15 sati izmjereno na mjernoj stanici u Skerlićevoj ulici, u centru grada. Dozvoljena dnevna koncentracija sumpor-dioksida u Crnoj Gori je 125 mikrograma po metru kubnom”, glasila je vijest u oktobru. Koncentracija sumpor-dioksida u Nikšiću na primjer bila je 4,9 mikrograma po metru kubnom. Vazduh u Pljevljima bio je ,,bogatiji” sumpor-dioksidom 83 puta vi[e nego u Nikšiću. Lani je u Pljevljima registrovano 189 dana sa prekoračenjima vrijednosti zagađujućih PM 10 čestica u vazduhu.
To izgleda ovako. ,,Djevojčicu od dvije godine po čitav dan držimo u kući. Imamo potkrovlje, pa se veš tamo suši. Kad stignemo, odemo na dva sata do Rudnica, desetak kilometara od grada, na čist vazduh. Gore bude 14 kad je u gradu jedan stepen. Oni koji imaju auto i mogu to sebi da priušte odlaze svakodnevno iz pljevaljskog smoga da bar nekoliko sati provedu na čistom vazduhu”, kaže Monitorov sagovornik iz Pljevalja.
Ove godine je, ipak, kažu Pljevljaci, malo bolje nego lani. Nešto je manje magle pa se lakše diše, za šta se može zahvaliti Svevišnjem. Vlada i dalje planira. Od drugog bloka Termoelektrane i, teorijski, sa njim povezane toplifikacije grada, do mini toplane.
Od raznoraznih planova, jedan je realizovan. Od 5.decembra automatska stanica za praćenje kvaliteta vazduha u urbanoj zoni Pljevalja nalazi se na lokaciji Gagovića imanje. Mjesto na kojem se do tada mjerilo zagađenje bilo je ,,u centru grada, na parkingu, pod direktnim uticajem dimnjaka jedne od najvećih kotlarnica u gradu u Skerlićevoj ulici i uticajem izduvnih gasova automobila, tako da ne odgovara kriterijumima za mjerno mjesto toga tipa”, ustanovila je za taj posao formirana komisija.
Faktor da građani dišu i na tom mjestu je ignorisan. Iako se za lokaciju nove stanice odoka ne bi reklo da je reprezentativna jer je malo iznad grada, Pljevljaci kažu da mjerenja pokazuju gotovo iste rezultate kao stara.
Ostalo su – tenderi. U novembru je objavljeno da bi gradnja mini toplane mogla da počne u toku ovogodišnje sezone grijanja, ukoliko se okonča tender za izbor izvođača radova koji bi trebalo da bude objavljen u narednih nekoliko dana. Izgradnjom nove toplane prestala bi da radi kotlarnica u Skerlićevoj ulici, koju Vlada, kada se govori o zagađenom vazduhu, tretira kao prvooptuženu. Iza nje su šporeti po kućama, Termoelektrana je, po mišljenu vlasti, nedužna. Fakat da, kad se elektrana pokvari ili popravlja, mjerenja pokažu čistiji vazduh, zvanično se tretira kao slučajnost.
I ove godine se odigrava priredba sa kupovanjem briketa koji se građanima prodaje po subvencionisanim cijenama. Opštinske vlasti su najavljivale da neće kupovati pelet i brikete, nego štedjeti pare za mini toplanu. Tender je ipak raspisan u novembru. Prije nekoliko dana otvorene su ponude, čeka se da istekne rok za žalbe, pa če biti potpisani ugovori sa najpovoljnijim ponuđačima. Ko se do tad smrzne, smrzao se, ne zbog zime nego zbog Zakona o javnim nabavkama.
Priča sa nabavkom peleta graniči se sa bezobrazlukom jer se najviše domaćinstava u tom gradu grije na ugalj, koji su davno nabavili. Pelet se, može ložiti samo u posebnim pećima koje koštaju od 750 do 2.300 eura.
Da ni briket ni pelet nijesu rješenje, govorio je ovih dana na okruglom stolu koji je na temu zagađenja vazduha u Pljevljima organizovala NVO Green home, profesor Mašinskog fakulteta u Podgorici Vlado Ivanović. „Zamjena energenta ne može da spriječi zagađenje u Pljevljima pogotovo kada su u pitanju PM 10 čestice. Ni prečišćavanje dimnih gasova ne mogu da dovedu do nivoa zagađenja koji je prihvatljiv. Jedino moguće rješenje je gašenje izvora. Moraju gradske kotlarnice i individualna ložišta da se ugase i da se nađe drugi način zagrijevanja prostorija u gradu. Toplifikacija je jedini način da grad Pljevlja ima čist vazduh.
Termoelektrana i Rudnik uglja učestvuju u zagađenju ali njihov uticaj nije presudan u zagađenju. Mi nismo prepoznali izgradnju drugog bloka kao jedino rješenje, mi smo rekli da je od toga veći problem za grad izgradnja sekundarne mreže”, rekao je, kako prenose Vijesti, Ivanović, uz ocjenu da je zagađenje vazduha u Pljevljima katastrofalno.
Predsjednik Opštine Pljevlja Mirko Đačić najavio je da će ovih dana biti otvorene ponude za izbor izvođača radova za izgradnju nove toplane u naselju Radosavac, koja bi radila na biomasu. ,,Pored toplane potrebno je izgraditi i cjevovod do grada i glavnu podstanicu i prilljučiti se na postojeći cjevovod. To zahtijeva velika sredstava. U kapitalnom budžetu države za ove namjene biće izdvojeno 2,55 miliona eura”, rekao je Đačić.
Toplifikacija ne bi mogla biti završena za deset godina i da se odmah krene u njenu realizaciju, saglasni su mnogi u Pljevljima. Stručnjaci objašnjavaju da se toplifikacija mogla uraditi i iz prvog bloka TA, kao i da izgradnja Drugog bloka, kako stvari stoje, ne podrazumijeva toplifikaciju jer ne postoji ,,sekundarna mreža” koja bi toplotu vodila do pljevaljskih domova.
,,Priča se da će možda nešto oko toplane i uraditi jer su lokalni izbori za dvije godine”, kaže naš sagovornik.
Kad negdje skoro dvjesta dana godišnje ne može da se diše, kad kraj sa ogromnim prirodnim bogatstvima živi u siromaštvu, niko nema prava da se čudi zašto je prirodni priraštaj negativan, zašto ljudi odlaze. I zašto se o Pljevljima govori kao o gradu koji najbrže umire u Crnoj Gori.
Ternoelektrana na sudu
Portal H-alter nedavno je pisao o termoelektrani na ugalj Vado Ligure, smještenoj u naseljenom području na rubu grada Savone na sjeverozapadu Italije. Dok su stanovnici umirali od teških bolesti u postotku koji znatno odskače od ostalih dijelova Italije, institucije nadležne za nadzor decenijama su tvrdile kako je sve u redu s radom te elektrane. Kada je 2008. godine firma Tirreno Power, vlasnik termoelektrane, najavila planove za gradnju novog bloka na ugljalj, građani, uglavnom članovi porodica ljudi koji su oboljeli, podnijeli su tužbu. Poočela je višegodišnja istraga koja je na vidjelo iznijela spregu uprave termoelektrane i svih nivoa vlasti koji su dogovarali kršenje raznih standarda emisija štetnih gasova. Termoelektrana je 2014., sudskom odlukom zatvorena. Optužnica koju je podnijelo državno tužilaštvo tereti 86 ljudi, od zaposlenih u termoelektrani do raznih službenika za smrt 442 ljudi između 2000. i 2007. izazivanjem namjerne ekološke katastrofe. ,,Bilo je i prije slučajeva kršenja dozvola od strane korporacija, ali su oni završavali manjim upravnim kaznama za firme. Ovaj slučaj je drugačiji jer je riječ o kaznenom postupku, može voditi i u to da brojni ljudi završe u zatvoru na dugo, što bi bio veliki presedan za italijanski pravni sustav. Takva presedanska odluka kasnije može biti korištena i u drugim državama”, kazao je za H-alter Antonio Tricarico iz Udruženja Re: Common. U junu ove godine italijanski mediji su objavili saopštenje kompanije da nemaju uslove za ponovno pokretanje rada.
MIloš BAKIĆ
Komentari
Uncategorized
DNEVNI BORAVAK ZA STARE U KOLAŠINU ZATVOREN: Godine čekanja, mjesec i po radovanja

Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Uncategorized
JAVNI POZIV ZA NOVINARSKA ISTRAŽIVANJA IZ OBLASTI ŽIVOTNE SREDINE I POGLAVLJA 27

Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Uncategorized
CONDITIONS FOR CONDUCTING PHYSICAL EDUCATION: Coronavirus Returned Youth to Sports

Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
-
HORIZONTI4 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno4 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
FOKUS4 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
DUHANKESA3 sedmice
Zašto smo na zemlji?