Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Požar nema ko da gasi

Objavljeno prije

na

Snijegom pokrivena brda oko Budve i usnuli zimski mediteranski pejzaž narušio je na kratko novi požar u borovoj šumi uzvišenja Spas. Na hladnoj februarskoj buri vatra namjenski potpaljenog požara pretvarala je u pepeo posljednja zelena stabla preostala od ljetošnje vatrene stihije. Ništa bitno, to samo investitor, kompanija Royal Montenegro počasnog konzula Belgije u Crnoj Gori, Žan Luk Dumortijea, raščišćava šumom obraslo brdo, priprema teren za gradnju niza hotela, stanova, apartmana i vila.

Kako se brdo Spas od 1968. nalazi na spisku Centralnog registra zaštićenih prirodnih objekata, sa statusom spomenika prirode, pokušali smo u nadležnim insitucijama, Republičkom zavodu za zaštitu prirode i u Ministarstvu za kulturu, kojem je Zavod formacijski do nedavno pripadao, dobiti informaciju o tome ko je dao saglasnost da se jedan spomenik prirode pretvori u građevinsko zemljište.

POMOĆNICI NE GOVORE S MINISTROM: Istraživanje okolnosti oko požara na Spasu ukazalo je međutim na tinjajuću vatru netrpeljivosti koja vlada u najužem kabinetu Mninistarstva za kulturu, sport i medije.
Već duže od sedam mjeseci dva člana kabineta ministra Branislava Mićunovića, Predrag Malbaša, pomoćnik ministra za kulturnu i prirodnu baštinu i Novak Adžić, pomoćnik za evropske integracije i međunarodnu saradnju, nemaju nikakvog profesionalnog ni ličnog kontakta sa ministrom.

Od kraja avgusta prošle godine dvojica visokih državnih funkcionera distancirala su se od svih aktivnosti ministra Mićunovića. U pitanju je otvoreno neslaganje sa politikom koju ministar vodi, potpuni koncepcijski razlaz, ističe izvor Monitora koji želi ostati anoniman. Pomoćnici ministru prigovaraju ministru Mićunoviću samovolju i autokratsko ponašanje, ali nisu htjeli pojedinosti iznositi u javnost.

Predrag Malbaša od kojeg smo očekivali odgovor o stavu ministarstva o devastaciji Spasa, podnio je u januaru ove godine ostavku na funkciju u Ministarstvu za kulturu, koja mu je uvažena i sada je neraspoređeni državni funkcioner.
Njegov kolega, Novak Adžić, kadar SDP-a, nije postupio na isti način, iako mu je ostavka sugerisana zbog ozbiljnog neslaganja koje vlada na relaciji minstar i njegovi najbliži saradnici.

U međuvremenu, stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti prirode kojim se Republički zavod za zaštitu prirode ukida i osniva nova institucija pod okriljem Ministarstva za turizam i zaštitu životne sredine.

REVIZIJA ZAŠTIĆENIH DOBARA: Republički zavod za zaštitu prirode i njegov direktor dr Zlatko Bulić, obavljaće, do osnivanja novog pravnog lica, samo stručne poslove u oblasti zaštite prirode. Zavod stoluje u staroj zgradi Prirodnjačkog muzeja u Podgorici koja uživa zaštitu kao spomenik kulture, i koja će zajedno sa „zaposlenima, sredstvima i opremom” pripasti Ministarstvu Predraga Nenezića.

Po slovu novog zakona sve nadležnosti oko zaštite prirodnih resursa, održivog korišćenja, nadzora, čuvanja i izdavanja odobrenja za eksploataciju prelaze u Ministarstvo za turizam. Pored inovirane institucije za zaštitu prirode, od 01. februara počela je sa radom i vladina Agencija za zaštitu životne sredine.
Veliki je broj državnih institucija koje se u Crnoj Gori bave zaštitom životne sredine, a nigdje prirodni resursi nisu tako ugroženi kao u njoj. Ogroman broj ljudi angažovan je na istom poslu, a vozovi devastacije najatraktivnijih dijelova državne teritorije prolaze pored njih. Ugrožen je veliki broj plaža na Crnogorskom primorju. Mnoge od njih bile su pod zaštitom države.

U Zavodu je u pripremi projekat revizije zaštićenih prirodnih dobara, među njima i određenog broja plaža, sa kojih će zaštita biti skinuta jer su toliko devastirane da je više ne zavređuju, poput Slovenske i Mogren plaže u Budvi. Ugrožene su zelene oaze mediteranskog, zakonom zaštićenog pejzaža.

Ministar za zaštitu životne sredine u resoru brige o prirodnom nasleđu ima svoje pomoćnike i armiju službenika. Nova Agencija za zaštitu koja će uposliti novi kontigent zaštitara, osniva sopstveni Savjet za očuvanje životne sredine. Od kolike je to važnosti vidi se po angažovanju ministra Nenezića koji je osnovao posebnu komisiju za odabir predstavnika NVO u Savjet!?

Crna Gora ima i Kancelariju za održivi razvoj, a ova brojni i uticajni Nacionalni savjet za održivi razvoj. Usvojena je i Nacionalna politika životne sredine u Crnoj Gori, Nacionalna strategija održivog razvoja….
Tu su skupovi,okrugli stolovi, svjetski kongresi, potpisani međunarodni dokumenti… Formirana je na republičkom nivou i nova Inspekcija za zaštitu prostora.

Za to vrijeme, ničim ometeni, graditelji po primorju obavljaju svoj dio posla.
Strani i domaći investitori pale borove šume na Zavali, Spasu, uskoro i u Miločeru, sjeku maslinjake u Reževićima, zidaju uz morsku obalu…
Borova šuma je spaljena a brdo Spas izbrazdano putevima kao serpentinama. Za zločin protiv prirode niko nije odgovoran. Sve dosadašnje radove strana firma Royal Montengro izvela je bespravno. Bez dozvole za gradnju. Uz prećutnu saglasnost lokalne uprave.

Opština Budva je donijela Studiju lokacije za urbanizaciju zelenih pluća grada. Na parceli od oko 100.000 kvadrata kompanija Royal Montengro i opštinska firma Budva Holding sagradiće nekoliko hotela, bezbroj stanova, apartmana, poslovnog prostora i renta vila. Za potrebe izgradnje pratećih sportskih sadržaja, poput golf terena, predviđa se i odsijecanje i zaravnjenje vrha brda Spas.

Dojučerašnji prepoznatljivi dio pejzaža turističke prijestonice, Spas trenutno predstavlja najveću ekološku katastrofu na Crnogorskom primorju.
Postupak donošenja Studije lokacije nije pratila zakonska procedura. Brdo Spas nije do danas skinuto iz Centralnog registra zaštićenih objekata.
Ako prethodna, zakonom predviđena procedura revizije Centralnog registra nije izvršena, saglasnost na plansku dokumentaciju nije mogla biti izdata.
Do donošenja novog zakona ta je obaveza bila u nadležnosti Republičkog zavoda.
Direktor Zavoda, Zlatko Bulić kategorično tvrdi da njegova institucija nikakvu saglasnost ili uslove zaštite prirode za turističko naselje na Spasu nije dala. On je za Monitor takođe potvrdio da se brdo Spas i dalje vodi u Centralnom registru kao spomenik prirode, i da ga „niko do sada iz registra nije izbrisao”. Ostaje pitanje, napominje Bulić, da li se posle tolikih požara i građevinskih radova izvedenih uz njegove padine ovo područje može smatrati spomenikom prirode.

Davanje mišljenja i sprovođenje mjera zaštite prirode u planovima, po novom Zakonu o zaštiti prirode koji ima skoro duplo više članova nego prethodni, čak 124, u članu 9. precizno se izmješta u poslove Ministarstva za turizam. Međutim, novi Zakon o zaštiti prostora na snazi je tek oko šest mjeseci, a studija lokacije za brdo Spas odavno je završena.

Korisnici prostora koji je pod zaštitom države, razne zelene oaze, lokacije uz morsku obalu, nacionalni parkovi i slični predjeli mogu da odahnu. Zakon je u pravim rukama. Ministar Nenezić se u dosadašnjoj praksi davanja mišljenja o uticaju pojedinih investicija na stanje životne sredine, kao i prilikom davanja raznih saglasnosti ili dozvola za bavljenje ugostiteljskom ili hotelskom djelatnošču, naročito istakao kada su u pitanju objekti građeni sa one strane zakona.
Gotovo svi bespravno podignuti hoteli na primorju počeli su sa radom na osnovu dozvola koje je potpisao ministar za zaštitu prostora. Sada će bar sve biti u skladu sa Zakonom.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo