Ministarstvo unutrašnjih poslova je tek 12. jula okončalo proceduru izbora najpovoljnije ponude za popravku i održavanje protivpožarnog aviona dromader. Tender za popravku jednog od tri protivpožarna aviona kojim Crna Gora raspolaže, vrijednosti 34.000 eura raspisan je krajem aprila, a ministar Mevludin Nuhodžić ga je parafirao 7. jula, u sezoni požara. Kao da nema ama baš nikakvog razloga za žurbu, popravka aviona počela je u jeku požara koji gutaju crnogorsku obalu i kontinent. Što je skandalozno posebno ako se zna da tenderi koje raspisuje MUP za nabavku dosta skupljih vozila traju značajno kraće.
No, ministar u tome ne vidi ništa sporno. Iako je na Luštici vatreni front bio dug preko 15 kilometara ministar je kazao da nema razloga za proglašenje vanrednog stanja na teritoriji Tivta i Kotora. Ispada uobičajeno to što se stanovništvo i turisti evakuišu, a vatrogasci i dobrovoljci gase požar danima bez prestanka i spavaju na ulici. Nema razloga za dramatizaciju, naglasio je Nuhodžić.
On je prilikom obilaska požara na Luštici odbacio svaku odgovornost Direktorata za vanredne situacije, naglašavajući da su oni postupili potpuno profesionalno, ali da su situacija i splet okolnosti jednostavno bili takvi da su požari poprimili izuzetno velike dimenzije. Splet političkih interesa vlasti doveo je i do toga da je na čelu Direktorata, već godinama, Mirsad Mulić, profesor književnosti koji je cijeli radni vijek proveo u obrazovanju i institucijama kulture. Vandredne, ali političke situacije su ga očigledno preporučile za ovaj posao. Nuhodžić je našao za shodno i da objasni da Mulić nije obišao požarišta zbog učešća na donatorskoj konferenciji.
To je potvrdio i premijer Duško Marković. Više puta ove nedjelje izjavio je premijer da su svi nadležni državni subjekti profesionalno, odgovorno i uspješno odgovorili na seriju požara u Centralnom i Primorskom regionu.
To je naravno daleko od istine.
Svake godine u julu i avgustu požari haraju Crnom Gorom. I ponavljaju se iste slike borbe vatrogasaca koji uz velike napore, često samo sa naprtnjačama, uspijevaju da zaštite ljude i imovinu od vatrene stihije.
Vlada potom izda saopštenje, poput ovonedjeljnog, i obeća da će unaprijediti protipožarnu zaštitu i kupiti neophodnu opremu. A onda dođe jesen, počnu kiše i novac se ulaže u sprešnije stvari kao što je nabavka luksuznih automobila za ministre, pomoćnike, sekretare, savjetnike… S približavanjem sezone požara djeluje se flajerima i kampanjama. Poput one koja je trajala tokom maja pod nazivom Mjesec zaštite od požara. Tada je direktor Direktorata objasnio da ,,više od 95 odsto požara izaziva čovjek, a 75 odsto nehat” i obećao da je Direktorat spreman za požarnu sezonu.
,,Ove godine građani imaju razloga da vjeruju u kapacitete i resurse sistema zaštite i spašavanja, a konstataciju temeljim na činjenici da već sada imamo tri aviona za gašenje požara i namjeravamo da angažujemo i četvrti. Imamo blizu 600 vatrogasaca, spasilaca u Crnoj Gori i 280 vatrogasnih vozila koja će biti angažovana tokom gašenja požara u ovoj godini”, precizirao je Mulić. „Avio-helikopterska jedinica (AHJ) koja je, između ostalog, zadužena za gašenje požara iz vazduha raspolaže sa dva aviona tipa fire boss (AIR tractor) kapaciteta po 3.200 litara, jedan avion tipa dromader kapaciteta 2.000 litara i tri helikoptera tipa abell koji, između ostalog, služe za osmatranje terena u ovakvim situacijama”, naveo je Mulić.
A onda su se desili požari.
Već godinama stručnjaci se slažu da je Crnoj Gori neophodna nabavka višenamjenskih helikoptera tipa KA 32, koji nose 5.000 litara vode i imaju manevarske sposobnosti koje u potpunosti odgovaraju konfiguraciji Crne Gore.
Crnogorskoj vojci nakon osamostaljivanja pripalo je šest helikoptera, marke MI-8. Samo je jedan ostao u Crnoj Gori, a četiri su prodata, dok je jedan pošao na remont u Srbiju, gdje mu se gubi trag. Helikopteri su prodati po simboličnoj cijeni od svega 50 hiljada eura po jednoj letjelici. Prema tadašnjoj procjeni vojnog vrha na čelu sa admiralom Draganom Samardžićem – nije bilo isplativo da se remontuju.
Kada se prilika za kupovinu helikoptera ukazala u drugoj polovini 2008. godine, reagovao je Sektor za vanredne situacije, pa je Vlada umjesto helikoptera kupila avione za gašenje požara koji su se pokazali manje efikasnim od helikoptera. I tako u krug. Dosadašnja šteta od požara je umnogome veća od cijene letjelica za koje nikako da se izdvoji novac. Zvanični podaci govore da je samo do 2012. požarom bilo zahvaćeno 4.500 hektara šume, što je jednako površini od 5.300 fudbalskih igrališta. Posljednjih godina požari su češći i pogubniji, a neodgovornost nadležnih sve jače izražena.
O tome da su institucije zatajile javno govore i oni koji se sa najviše požrtvovanja bore sa vatrenom stihijom – vatrogasci. Od premijerovog dubokog naklona i priče o herojstvu i kažnjavanju piromana, po ustaljenoj političkoj matrici podjela, oni kao ni građani nemaju ništa.
Iz Vlade su ove nedjelje, dok veliki požari bukte, najavili da će na narednoj sjednici odlučiti o mjerama stimulisanja vatrogasaca. Kada nema požara, tapšanja po ramenu i priče o patriotizmu i herojstvu, osnovna plata im je 230 eura. U pojedinim opštinama njihova isplata kasni i po šest mjeseci.
Kada su prije par godina podgorički vatrogasci najavili štrajk, jer im je zdravstveno osiguranje kasnilo osam mjeseci i nisu imali osnovnih uslova ni opreme za rad, istakli su da ih je posebno zaboljelo to što je dok oni rade u neadekvatnim uslovima za njihove nadređene kupljen džip od gotovo 100.000 eura.
Početkom ove nedjelje u pomoć su stigle letilice iz Ukrajine, Švajcarske i Bugarske.
Pripadnici vatrogasnih službi javno upozoravaju da je sezona požara tek počela, a da oni u borbu sa stihijom i dalje idu u neadekvatnoj opremi, bez osnovnih stvari kao što su radio stanice. Iz Vatrogasne jedinice Cetinje kritikuju lokalnu upravu i Direktorat da nemaju ni najneophodniju opremu naprtnjače i crijeva. Zbog količine opreme koju Direktorat za vanredne situacije posjeduje, a od koje, kako kažu, vatrogacsi imaju malo koristi, odnos ove institucije prema cetinjskoj i ostalim službama ocjenjuju kao sraman.
Ista takva je i strategija i politika, i to ne samo protivpožarna, koja iza sebe i bukvalno ostavlja sprženu zemlju.
Kanaderi rasprodati
Bivša Jugoslavija je 1981. nabavila četiri protivpožarna aviona kanadera – bombardier CL 215. Bili su stacionirani na aerodromu Zemunik kod Zadra. Uoči raspada zemlje, 1991. eskadrila je premještena na podgorički aerodrom Golubovci. Četiri kanadera iz sastava protivpožarne eskadrile tadašnje Vojske Jugoslavije, sa 13 rezervnih motora i kompletnom pratećom opremom, sredinom 1995. tajno su poletjeli sa Golubovaca ka Atini. Protivpožarni avioni su jeftino prodati jednom grčkom biznismenu za 24,4 miliona dolara. U Grčkoj je izbila afera zbog kršenja sankcija prema SRJ. Nekadašnji jugoslovenski kanader još drži svjetski rekord u broju bacanja vodenih bombi u jednom danu. Posada na čelu sa Radovanom Katanićem je 1983. gaseći požar na Hvaru izvela 225 bacanja vode za 24 sata. Moderna verzija kanadera ima rezervoar od preko 5.000 litara vode, danas košta 26 miliona dolara. Stručnjaci objašnjavaju da tu količinu vode ova vrsta aviona pokupi za desetak sekundi i najbržim putem je dovede do požara, gdje ljudska noga ne može da kroči. Slažu se i da je kupovina, kao i održavanje kanadera skupo, ali da se ti avioni isplate već kod jednog većeg požara jer svojim dejstvom značajno smanje materijalnu i ekološku štetu od vatrene stihije. Premijer Marković je ove nedjelje izjavio da možda za ovu priliku Crnoj Gori nije ni bila potrebna međunarodna pomoć, ali da je bolje imati u rezervi jedan avion tipa kanader.
VATROGASCI
Ne živi se od pohvala
U okviru Sindikata uprave i pravosuđa početkom jula je konstituisan Strukovni odbor vatrogasaca i spasilaca Crne Gore, čiji je cilj, između ostalog, poboljšanje materijalnog i društvenog položaja pripadnika te službe. Na konferenciji je istaknuto da je osim niskih plata jedan od najvećih problema nedovoljan broj zaposlenih u pojedinim službama, s obzirom na to da ih je, na primjer, u Tivtu 16, u Danilovgradu 12, a u Plužinama svega jedan. U Crnoj Gori, osim u Perastu i Krtolima, nema dobrovoljnih vatrogasaca, niti postoje jedinice civilne zaštite. Podsjetili su vatrogasci i na to da pored poslova koji su im propisani zakonom, rade i sljedeće poslove: peru kolovoze poslije saobraćajnih udesa, zalivaju parkovsko cvijeće, obavljaju veterinarske poslove, odnosno pelcovanje životinja, hvataju gmizavce, probijaju, nasipaju i čiste puteve zimi. Na nedavna obećanja iz Vlade da će im omogućiti stimulans, pitaju se ,,da li je taj stimulans samo trenutnog karaktera, ili je trajno rješavanje ogromnog broja nagomilanih problema vatrogasaca koji ne rade samo ljeti, kada su aktuelni požari, već intervenišu u raznim situacijama tokom čitave godine?”.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice