Povežite se sa nama

MONITORING

PORUKE SAMITA U TRSTU: Balkan je, ipak, dio Evrope

Objavljeno prije

na

Najviše optimizma nakon samita u Trstu iskazao je komesar EU za proširenje Johanes Han. „Potpisan je ugovor o Transportnoj zajednici. Zemlje regiona, sa izuzetkom Bosne i Hercegovine, time su povezane sa transportnim zakonodavstvom EU. To će dati ekstremne ekonomske impulse regionu”, rekao je on navodeći i da je dogovoren i čitav niz drugih projekata na planu energije.

„Želimo takođe da ubrzamo međuregionalnu trgovinu. Smatramo da ćemo u narednim godinama moći da stvorimo do 80.000 radnih mjesta u regionu”, kazao je Han. Do 2020. godine EU hoće da potroši ukupno milijardu eura “kako bi ovdje, u regionu, nešto bilo stvoreno”.

I visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini smatra da je iz Trsta poslana ,,jasna poruka” da su vrata EU otvorena za Balkan i da se nastavlja put ka ujedinjenoj Evropi.

U Briselu su, kao i u Berlinu, uvjereni da će zajedničko tržište doprinjeti jačanju regionalne saradnje, odnosno povezivanju na zapadnom Balkanu. Cilj je uspostaviti privrednu i prihvatljivu socijalnu perspektivu za te zemlje kao pripremu za jedinstveno evropsko tržište. U tom slučaju prijem oko 20 miliona stanovnika ne bi bio problem za EU, jer je to, kako se navodi, sve zajedno kao jedna manja i srednja nova članica Unije.

Han tvrdi da je prepreka za razvoj – fragmentacija regiona. „Trgovina između regiona i EU u posljednjih deset godina se udvostručila i iznosi 44 milijarde eura godišnje. Trgovina između država Zapadnog Balkana, međutim, stagnira. Očigledno je da tu ima mnogo potencijala i da postoje brojne mogućnosti. Saradnja, ostaje neophodna kako bi se uklonile napetosti iz prošlosti, pa čak i iz sadašnjosti”, uvjeren je komesar EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u Trstu da je dužnost EU da približi regiju “sporo, ali sigurno” u pravcu članstva u Uniji. “Politička stabilnost u regiji znači političku stabilnost i za nas. Mi to znamo iz iskustva”, kazala je ona.

Prisustvo Merkelove i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, te premijera Italije Paola Đentilonija, sa šefovima država i vlada regiona, signal je spremnosti EU da se sarađuje. I mjesto održavanja samita izabrano je kao simbolični most između EU i Balkana.

„Mi pokušavamo da pokrenemo ono što je posljednjih godina ostalo po strani, u vrijeme kada je EU i sama bila u krizi. To znači: idemo preko čisto ugovornih stvari, preko ugovora o trgovini, sporazuma o pridruživanju, preko političke stabilnosti – u područje gdje mi sada to priključenje EU moramo da ubrzamo”, rekao je njemački ekspert za region Tobijas Flesenkemper.

Jedan od najvažnijih konkretnih rezultata je 220 miliona eura, koji su namijenjeni za oko 6.000 kompanija u regionu. Italijani su, kao domaćini, organizovali ekonomski forum s malim i srednjim preduzećima sa Balkana. Njemci su već pokrenuli inicijativu da njemačka industrija kupuje proizvode iz jugoistočne Evrope.

Pozdravljajući ove napore, predstavnici civilnog društva koji su se sastali u Trstu od EU su zahtijevali jasnije riječi i veće uključivanje drugih društvenih faktora, a ne samo političke i ekonomske donosioce odluka. Upozorili su na opasnost da za proklamovanu i obećanu stabilnost EU uzima garancije vladajućih elita i time žrtvuje raznolikost civilnog društva i medija, koja se proteklih godina mukotrpno stvarala.

Visoki funkcioner njemačke Socijaldemokratske partije Nils Anen ističe takođe da EU ne bi smjela da ublaži uslove za pristup, jer bi time ispustila sredstva pritiska na vlade na Zapadnom Balkanu, koje moraju da prihvate kanon vrijednosti EU. „Poštovanje demokratskih institucija, prava opozicije i sloboda štampe nijesu stvari koje mogu da se dovode u pitanje i EU mora da izvrši nedvosmislen pritisak na te zemlje da sprovedu reforme”, rekao je on.

Posebno je to značajno u situaciji kada je na sceni neobjavljeni moratorijum na proširenje EU, što za posljedicu ima pad evroentuzijazma u regiji. To je širom otvorilo prostor drugim silama (Rusiji, Kini, Turskoj), ali i korumpiranim elitama da još više ostavljaju EU po strani. „Unija mora da drži otvorena vrata članstvu država Zapadnog Balkana ili rizikuje da Rusiji i drugim svjetskim silama dozvoli povećanje uticaja na tom prostoru”, kazao je predsjednik vlade Italije. Makron je poručio: „Moramo da ponovo utemeljimo Evropu”.

Ovako nešto nije se čulo od Samita u Solunu, održanog prije 14 godina, od kada Balkan praktično nije u fokusu ni javnosti, niti većine političara u državama EU.

Ljudima na Balkanu je kao vazduh potrebna vizija budućnosti. Tamo gdje EU gubi svoj sjaj nastaje opasna praznina. „Zato napretka u regionu teško da ima. Naprotiv: ako se na Balkanu danas uopšte može govoriti o političkim promjenama, onda se one ne kreću ka demokratiji i pravnoj državi, već ka autoritarizmu i nepotizmu. Krajnje je vrijeme da se EU prihvati tog regiona. U suprotnom, postoji opasnost da će morati mnogo više da se bavi Balkanom nego što bi joj bilo drago”, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), dok je državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke Mihael Rot kazao: „Ako EU ne bude došla na Zapadni Balkan, mladi ljudi će doći u EU”.

I jedan od najboljih poznavalaca Balkana, austrijski profesor Florijan Biber, kaže da je potrebna neka nova dinamika u ovom regionu. „Berlinski proces ne može da bude zamjena za EU integracije. On može samo da pomogne i da neku drugu dimenziju – a ta dimenzija je regionalna saradnja”, rekao je on.

Želja nekih krugova u sjedištu EU da se formira carinska unija na Balkanu, pod izgovorom da je tako krenuo i projekat EU, je u Trstu praktično odbačena. Uz ostalo, zbog protivljenja Crne Gore i Kosova. Te dvije države strahuju da bi izgubile značajne sume koje naplaćuju kroz carinske namete, a i da bi eventualna carinska unija mogla biti zamjena za proces priključenja.

“Ne vidimo ništa loše u tome da mi koordiniramo i da tražimo zajedničke interese, ali da to sigurno ne bude zamjena za EU. U Uniju ne treba da se ulazi grupno, nego da se ulazi kao u regati. Ko ima najviše uspjeha – taj će prvi ući. Mislim da smo Crna Gora i mi daleko odmakli”, rekao je i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Inače, činjenica da su Srbija i Kosovo prvi put stavili potpise na jedan zajednički sporazum značajan je uspjeh samita u Trstu.

Da bi se sa većom izvjesnošću moglo govoriti o napretku Berlinskog procesa treba sačekati rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj, a potom i u Italiji. Tek tada će se moći zaključiti da li je „zajedničko tržište” utješna nagrada ili stvarna čekaonica za prijem u zajednicu evropskih naroda i država.

„Mi već vodimo konkretne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom, sa drugima smo još daleko od toga”, priznaje komesar Han.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo