Povežite se sa nama

MONITORING

PORUKE SAMITA U TRSTU: Balkan je, ipak, dio Evrope

Objavljeno prije

na

Najviše optimizma nakon samita u Trstu iskazao je komesar EU za proširenje Johanes Han. „Potpisan je ugovor o Transportnoj zajednici. Zemlje regiona, sa izuzetkom Bosne i Hercegovine, time su povezane sa transportnim zakonodavstvom EU. To će dati ekstremne ekonomske impulse regionu”, rekao je on navodeći i da je dogovoren i čitav niz drugih projekata na planu energije.

„Želimo takođe da ubrzamo međuregionalnu trgovinu. Smatramo da ćemo u narednim godinama moći da stvorimo do 80.000 radnih mjesta u regionu”, kazao je Han. Do 2020. godine EU hoće da potroši ukupno milijardu eura “kako bi ovdje, u regionu, nešto bilo stvoreno”.

I visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini smatra da je iz Trsta poslana ,,jasna poruka” da su vrata EU otvorena za Balkan i da se nastavlja put ka ujedinjenoj Evropi.

U Briselu su, kao i u Berlinu, uvjereni da će zajedničko tržište doprinjeti jačanju regionalne saradnje, odnosno povezivanju na zapadnom Balkanu. Cilj je uspostaviti privrednu i prihvatljivu socijalnu perspektivu za te zemlje kao pripremu za jedinstveno evropsko tržište. U tom slučaju prijem oko 20 miliona stanovnika ne bi bio problem za EU, jer je to, kako se navodi, sve zajedno kao jedna manja i srednja nova članica Unije.

Han tvrdi da je prepreka za razvoj – fragmentacija regiona. „Trgovina između regiona i EU u posljednjih deset godina se udvostručila i iznosi 44 milijarde eura godišnje. Trgovina između država Zapadnog Balkana, međutim, stagnira. Očigledno je da tu ima mnogo potencijala i da postoje brojne mogućnosti. Saradnja, ostaje neophodna kako bi se uklonile napetosti iz prošlosti, pa čak i iz sadašnjosti”, uvjeren je komesar EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u Trstu da je dužnost EU da približi regiju “sporo, ali sigurno” u pravcu članstva u Uniji. “Politička stabilnost u regiji znači političku stabilnost i za nas. Mi to znamo iz iskustva”, kazala je ona.

Prisustvo Merkelove i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, te premijera Italije Paola Đentilonija, sa šefovima država i vlada regiona, signal je spremnosti EU da se sarađuje. I mjesto održavanja samita izabrano je kao simbolični most između EU i Balkana.

„Mi pokušavamo da pokrenemo ono što je posljednjih godina ostalo po strani, u vrijeme kada je EU i sama bila u krizi. To znači: idemo preko čisto ugovornih stvari, preko ugovora o trgovini, sporazuma o pridruživanju, preko političke stabilnosti – u područje gdje mi sada to priključenje EU moramo da ubrzamo”, rekao je njemački ekspert za region Tobijas Flesenkemper.

Jedan od najvažnijih konkretnih rezultata je 220 miliona eura, koji su namijenjeni za oko 6.000 kompanija u regionu. Italijani su, kao domaćini, organizovali ekonomski forum s malim i srednjim preduzećima sa Balkana. Njemci su već pokrenuli inicijativu da njemačka industrija kupuje proizvode iz jugoistočne Evrope.

Pozdravljajući ove napore, predstavnici civilnog društva koji su se sastali u Trstu od EU su zahtijevali jasnije riječi i veće uključivanje drugih društvenih faktora, a ne samo političke i ekonomske donosioce odluka. Upozorili su na opasnost da za proklamovanu i obećanu stabilnost EU uzima garancije vladajućih elita i time žrtvuje raznolikost civilnog društva i medija, koja se proteklih godina mukotrpno stvarala.

Visoki funkcioner njemačke Socijaldemokratske partije Nils Anen ističe takođe da EU ne bi smjela da ublaži uslove za pristup, jer bi time ispustila sredstva pritiska na vlade na Zapadnom Balkanu, koje moraju da prihvate kanon vrijednosti EU. „Poštovanje demokratskih institucija, prava opozicije i sloboda štampe nijesu stvari koje mogu da se dovode u pitanje i EU mora da izvrši nedvosmislen pritisak na te zemlje da sprovedu reforme”, rekao je on.

Posebno je to značajno u situaciji kada je na sceni neobjavljeni moratorijum na proširenje EU, što za posljedicu ima pad evroentuzijazma u regiji. To je širom otvorilo prostor drugim silama (Rusiji, Kini, Turskoj), ali i korumpiranim elitama da još više ostavljaju EU po strani. „Unija mora da drži otvorena vrata članstvu država Zapadnog Balkana ili rizikuje da Rusiji i drugim svjetskim silama dozvoli povećanje uticaja na tom prostoru”, kazao je predsjednik vlade Italije. Makron je poručio: „Moramo da ponovo utemeljimo Evropu”.

Ovako nešto nije se čulo od Samita u Solunu, održanog prije 14 godina, od kada Balkan praktično nije u fokusu ni javnosti, niti većine političara u državama EU.

Ljudima na Balkanu je kao vazduh potrebna vizija budućnosti. Tamo gdje EU gubi svoj sjaj nastaje opasna praznina. „Zato napretka u regionu teško da ima. Naprotiv: ako se na Balkanu danas uopšte može govoriti o političkim promjenama, onda se one ne kreću ka demokratiji i pravnoj državi, već ka autoritarizmu i nepotizmu. Krajnje je vrijeme da se EU prihvati tog regiona. U suprotnom, postoji opasnost da će morati mnogo više da se bavi Balkanom nego što bi joj bilo drago”, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), dok je državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke Mihael Rot kazao: „Ako EU ne bude došla na Zapadni Balkan, mladi ljudi će doći u EU”.

I jedan od najboljih poznavalaca Balkana, austrijski profesor Florijan Biber, kaže da je potrebna neka nova dinamika u ovom regionu. „Berlinski proces ne može da bude zamjena za EU integracije. On može samo da pomogne i da neku drugu dimenziju – a ta dimenzija je regionalna saradnja”, rekao je on.

Želja nekih krugova u sjedištu EU da se formira carinska unija na Balkanu, pod izgovorom da je tako krenuo i projekat EU, je u Trstu praktično odbačena. Uz ostalo, zbog protivljenja Crne Gore i Kosova. Te dvije države strahuju da bi izgubile značajne sume koje naplaćuju kroz carinske namete, a i da bi eventualna carinska unija mogla biti zamjena za proces priključenja.

“Ne vidimo ništa loše u tome da mi koordiniramo i da tražimo zajedničke interese, ali da to sigurno ne bude zamjena za EU. U Uniju ne treba da se ulazi grupno, nego da se ulazi kao u regati. Ko ima najviše uspjeha – taj će prvi ući. Mislim da smo Crna Gora i mi daleko odmakli”, rekao je i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Inače, činjenica da su Srbija i Kosovo prvi put stavili potpise na jedan zajednički sporazum značajan je uspjeh samita u Trstu.

Da bi se sa većom izvjesnošću moglo govoriti o napretku Berlinskog procesa treba sačekati rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj, a potom i u Italiji. Tek tada će se moći zaključiti da li je „zajedničko tržište” utješna nagrada ili stvarna čekaonica za prijem u zajednicu evropskih naroda i država.

„Mi već vodimo konkretne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom, sa drugima smo još daleko od toga”, priznaje komesar Han.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo