Povežite se sa nama

MONITORING

PORUKE SAMITA U TRSTU: Balkan je, ipak, dio Evrope

Objavljeno prije

na

trst

Najviše optimizma nakon samita u Trstu iskazao je komesar EU za proširenje Johanes Han. „Potpisan je ugovor o Transportnoj zajednici. Zemlje regiona, sa izuzetkom Bosne i Hercegovine, time su povezane sa transportnim zakonodavstvom EU. To će dati ekstremne ekonomske impulse regionu”, rekao je on navodeći i da je dogovoren i čitav niz drugih projekata na planu energije.

„Želimo takođe da ubrzamo međuregionalnu trgovinu. Smatramo da ćemo u narednim godinama moći da stvorimo do 80.000 radnih mjesta u regionu”, kazao je Han. Do 2020. godine EU hoće da potroši ukupno milijardu eura “kako bi ovdje, u regionu, nešto bilo stvoreno”.

I visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini smatra da je iz Trsta poslana ,,jasna poruka” da su vrata EU otvorena za Balkan i da se nastavlja put ka ujedinjenoj Evropi.

U Briselu su, kao i u Berlinu, uvjereni da će zajedničko tržište doprinjeti jačanju regionalne saradnje, odnosno povezivanju na zapadnom Balkanu. Cilj je uspostaviti privrednu i prihvatljivu socijalnu perspektivu za te zemlje kao pripremu za jedinstveno evropsko tržište. U tom slučaju prijem oko 20 miliona stanovnika ne bi bio problem za EU, jer je to, kako se navodi, sve zajedno kao jedna manja i srednja nova članica Unije.

Han tvrdi da je prepreka za razvoj – fragmentacija regiona. „Trgovina između regiona i EU u posljednjih deset godina se udvostručila i iznosi 44 milijarde eura godišnje. Trgovina između država Zapadnog Balkana, međutim, stagnira. Očigledno je da tu ima mnogo potencijala i da postoje brojne mogućnosti. Saradnja, ostaje neophodna kako bi se uklonile napetosti iz prošlosti, pa čak i iz sadašnjosti”, uvjeren je komesar EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u Trstu da je dužnost EU da približi regiju “sporo, ali sigurno” u pravcu članstva u Uniji. “Politička stabilnost u regiji znači političku stabilnost i za nas. Mi to znamo iz iskustva”, kazala je ona.

Prisustvo Merkelove i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, te premijera Italije Paola Đentilonija, sa šefovima država i vlada regiona, signal je spremnosti EU da se sarađuje. I mjesto održavanja samita izabrano je kao simbolični most između EU i Balkana.

„Mi pokušavamo da pokrenemo ono što je posljednjih godina ostalo po strani, u vrijeme kada je EU i sama bila u krizi. To znači: idemo preko čisto ugovornih stvari, preko ugovora o trgovini, sporazuma o pridruživanju, preko političke stabilnosti – u područje gdje mi sada to priključenje EU moramo da ubrzamo”, rekao je njemački ekspert za region Tobijas Flesenkemper.

Jedan od najvažnijih konkretnih rezultata je 220 miliona eura, koji su namijenjeni za oko 6.000 kompanija u regionu. Italijani su, kao domaćini, organizovali ekonomski forum s malim i srednjim preduzećima sa Balkana. Njemci su već pokrenuli inicijativu da njemačka industrija kupuje proizvode iz jugoistočne Evrope.

Pozdravljajući ove napore, predstavnici civilnog društva koji su se sastali u Trstu od EU su zahtijevali jasnije riječi i veće uključivanje drugih društvenih faktora, a ne samo političke i ekonomske donosioce odluka. Upozorili su na opasnost da za proklamovanu i obećanu stabilnost EU uzima garancije vladajućih elita i time žrtvuje raznolikost civilnog društva i medija, koja se proteklih godina mukotrpno stvarala.

Visoki funkcioner njemačke Socijaldemokratske partije Nils Anen ističe takođe da EU ne bi smjela da ublaži uslove za pristup, jer bi time ispustila sredstva pritiska na vlade na Zapadnom Balkanu, koje moraju da prihvate kanon vrijednosti EU. „Poštovanje demokratskih institucija, prava opozicije i sloboda štampe nijesu stvari koje mogu da se dovode u pitanje i EU mora da izvrši nedvosmislen pritisak na te zemlje da sprovedu reforme”, rekao je on.

Posebno je to značajno u situaciji kada je na sceni neobjavljeni moratorijum na proširenje EU, što za posljedicu ima pad evroentuzijazma u regiji. To je širom otvorilo prostor drugim silama (Rusiji, Kini, Turskoj), ali i korumpiranim elitama da još više ostavljaju EU po strani. „Unija mora da drži otvorena vrata članstvu država Zapadnog Balkana ili rizikuje da Rusiji i drugim svjetskim silama dozvoli povećanje uticaja na tom prostoru”, kazao je predsjednik vlade Italije. Makron je poručio: „Moramo da ponovo utemeljimo Evropu”.

Ovako nešto nije se čulo od Samita u Solunu, održanog prije 14 godina, od kada Balkan praktično nije u fokusu ni javnosti, niti većine političara u državama EU.

Ljudima na Balkanu je kao vazduh potrebna vizija budućnosti. Tamo gdje EU gubi svoj sjaj nastaje opasna praznina. „Zato napretka u regionu teško da ima. Naprotiv: ako se na Balkanu danas uopšte može govoriti o političkim promjenama, onda se one ne kreću ka demokratiji i pravnoj državi, već ka autoritarizmu i nepotizmu. Krajnje je vrijeme da se EU prihvati tog regiona. U suprotnom, postoji opasnost da će morati mnogo više da se bavi Balkanom nego što bi joj bilo drago”, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), dok je državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemačke Mihael Rot kazao: „Ako EU ne bude došla na Zapadni Balkan, mladi ljudi će doći u EU”.

I jedan od najboljih poznavalaca Balkana, austrijski profesor Florijan Biber, kaže da je potrebna neka nova dinamika u ovom regionu. „Berlinski proces ne može da bude zamjena za EU integracije. On može samo da pomogne i da neku drugu dimenziju – a ta dimenzija je regionalna saradnja”, rekao je on.

Želja nekih krugova u sjedištu EU da se formira carinska unija na Balkanu, pod izgovorom da je tako krenuo i projekat EU, je u Trstu praktično odbačena. Uz ostalo, zbog protivljenja Crne Gore i Kosova. Te dvije države strahuju da bi izgubile značajne sume koje naplaćuju kroz carinske namete, a i da bi eventualna carinska unija mogla biti zamjena za proces priključenja.

“Ne vidimo ništa loše u tome da mi koordiniramo i da tražimo zajedničke interese, ali da to sigurno ne bude zamjena za EU. U Uniju ne treba da se ulazi grupno, nego da se ulazi kao u regati. Ko ima najviše uspjeha – taj će prvi ući. Mislim da smo Crna Gora i mi daleko odmakli”, rekao je i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Inače, činjenica da su Srbija i Kosovo prvi put stavili potpise na jedan zajednički sporazum značajan je uspjeh samita u Trstu.

Da bi se sa većom izvjesnošću moglo govoriti o napretku Berlinskog procesa treba sačekati rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj, a potom i u Italiji. Tek tada će se moći zaključiti da li je „zajedničko tržište” utješna nagrada ili stvarna čekaonica za prijem u zajednicu evropskih naroda i država.

„Mi već vodimo konkretne pregovore sa Crnom Gorom i Srbijom, sa drugima smo još daleko od toga”, priznaje komesar Han.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ PETRA IVANOVIĆA: Mak na konac

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor

 

Petar Ivanović, bivši ministar poljoprivrede, istjerivao je „mak na konac“ na državnoj televiziji. S brdom fascikli i dokumenata, opušten kao kod kuće, objašnjavao je kako je „notorna laž“, da je za jedan dan, tokom kog je bio u Podgorici, uzeo dnevnice od pet hiljada eura za put u sedam zemalja, za šta ga je prethodno optužio aktuelni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, aludirajući da je Ivanović zloupotrijebio tadašnju poziciju.

I istjerao ga je, reklo bi se. Dokazao je silnim papirima i slajdovima u studiju, brižljivo pripremljenom da i tehnički odbrani bivšeg ministra i aktuelnog ekonomskog savjetnika predsjednika države, da je stvarno bio na tim putovanjima, da ih nije izmislio, a da su mu dnevnice koje su mu po tom osnovu pripale, isplaćene kasnije, u jednom danu. Stvar računovodstva valjda.

Zanimljivo je, svakako to, da prvi put gledamo bivšeg ministra s tolikom dokumentacijom kako maše papirima u sopstvenu odbranu. A prilika, da se brani javno, imao je mnogo. Ranije je, međutim, kad god bi postao akter neke od afera, radije pribjegavao performansima – bacao perje ili citirao Ajnštajna. Kao onda kada je pokušao da demantuje pisanje Vijesti da je u godini kojom je vladao poljoprivredom broj zaposlenih u toj oblasti smanjen na 2.490 hiljada. Istina, nije mu tada bilo lako da papirima dokaže svoje fantastične statistike o vrtoglavom rastu zaposlenih u poljoprivredi od 52 odsto za jednu ili 136,5 posto za dvije godine njegovog ministrovanja. Lakše mu je bilo da u studio dovede sve zaposlene u poljoprivredi. Stali bi.

Papire i fascikle, a ni gostovanje ministra na TV-u nijesmo vidjeli ni onda kada je OCCRP objavio istraživanje koje je Ivanovića dovelo u vezu sa klanom Darka Šarića, koji je u Srbiji nedavno zbog trgovine narkoticima osuđen na 15 godina zatvora.

To istraživanje dovelo je bivšeg ministra u vezu sa Šarićevim kompanijama i aferom vezanom za Fudbalski klub Mogren, kada je budvanski DPS funkcioner Boro Lazović poklonio  zemljište od 20.000 kvadratnih metara FK Mogrena, tik uz obalu, „investitorima iz Švajcarske i Francuske”.  Lazović je zemljište, u stvari, poklonio Šariću, otkrio je OCCRP u saradnji sa MANS-om, a čitava transakcija odrađena je preko dvije kompanije – Nova Star CG i Amsone Enterprises Montenegro. OCCRP je došao do dokaza da je Nova Star CG u vlasništvu firme Nikomat LLC iz Delavera, iza koje su bili Šarićeva sestra Danijela i Nebojša Jestrović, a da je direktor kompanije Nova Star CG Blagota Radulović, pomoćnik ministra Petra Ivanovića.

OCCRP je takođe objavio i dokument iz crnogorskog Privrednog registra, dopis upućen Ivanoviću od strane advokata panamske kompanije Adriatic Overseas Holdings na koju je kasnije prenijet udio firme Nova Star CG sa kojom je Lazović potpisao sporni angažman. Dopis iz Paname je Ivanoviću poslat na njegovu kućnu adresu, kako bi potpisao punomoćje koje je firma izdala u korist advokatice Zorice Đukanović. Ona je zastupala više osoba povezanih sa Šarićem, ali i Aleksandra Aca Đukanovića, brata crnogorskog predsjednika, čija je banka poslovala sa narko bosom.

„Ova firma je od posebnog značaja jer predstavlja konačnu vezu između Darka Šarića, srbijanskog biznismena Stanka Subotića i Mila Đukanovića, tri osobe koje su zajedno blisko povezane preko Prve banke i niza poslovnih aranžmana”, zaključio je OCCRP u istraživanju. A Petar Ivanović je za tu kompaniju potpisivao punomoćje. Valjda je zbog toga danas u kabinetu predsjednika države, a ne zbog urednih putnih naloga.

Ivanović se nije oglasio tim povodom. A lijepo bi bilo da smo ga vidjeli kako drži punomoćje na TV-u i objašnjava sopstvenu ulogu u toj transakciji, i uopšte veze bivše vlasti sa Šarićem. Ili da objasni zašto su ga Monitorovi izvori nazivali „ključnim čovjekom Šarića za pranje para preko Hipo banke”. Ivanović je jedno vrijeme upravljao bordom Hipo alpe adria banke, preko koje su kompanije povezane sa Šarićem imale milionske transakcije.

MANS je objavio i da je Iva­no­viću narko bos Darko Šarić platio avionsku kartu za putovanje na istom letu na kom je bio i Šarićev saradnik i direktor pljevaljske Mat company Jovica Lončar.

„Avio-listing na kome se nalazi ime ministra Petra Ivanovića i njegovog saputnika na letu za Pariz i Ženevu Jovice Lončara, dio je dokumentacije koja je zaplijenjena po naredbi istražnog sudije Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu u okviru istrage protiv narkobosa Darka Šarića i njegove kriminalne grupe“, saopšteno je tada iz Istraživačkog centra MANS-a.

Ivanović je doduše dostavio demant, tvrdeći da mu „gospodin Šarić”  nije platio avionsku kartu. „Nije tačno da mi je gospodin Darko Šarić ili bilo ko drugi kupio karte za Pariz ili Ženevu. Avio karta za let Podgorica – Pariz – Ženeva (19.11.2009) i Ženeva – Cirih – Podgorica (20.11.2009) plaćena je sredstvima Agencije Crne Gore za promociju investicija. Račun broj 510/9298/82 izdat je od turističke agencije Gallileo, saopštio je. Iz MANS-a su odgovorili da „fakture i izvodi sa računa CKB banke koje je uz svoj „demanti” dostavio ministar Ivanović ni u jednom svom dijelu ne demantuju dokumentaciju koja je zaplijenjena po naredbi Višeg suda u Beogradu”.

Bilo je još optužbi. Tu je svakako i afera Abu Dabi. Specijalno tužilaštvo je nedavno pokrenulo istragu vezano za taj aranžman, tražeći i skidanje imuniteta Ivanoviću. Tužilaštvo tvrdi da je država u ovom projektu, prema grubim procjenama, oštećena za više od devet miliona eura, koliko su vrijedne aktivirane garancije firmi koje su tokom 2015. i 2016. godine, bez valjanih zaloga, uzele novac za podsticaj sjevera države. Ivanović je dao izjavu tužilaštvu, ali u javnosti ne govori mnogo o tome. Radije bi o putnim nalozima.

Na kraju, Ivanoviću uvijek ostaje nada da će to biti novi slučaj SDT, na čijem su čelu isti ljudi, koji će pasti pred crnogorskim sudovima. Baš kao i slučaj Šarić. A ima i lično iskustvo sa „efikasnošću” pravosuđa. Ivanović je tako zbog zastare, pravosnažno oslobođen optužbi da je u oktobru 2010. vozilom udario djevojčicu.

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. Koje neće potrošiti afere i svjedočenja brižljivo dokumentovana u medijima prethodnih decenija. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo