Povežite se sa nama

MONITORING

ŠTA SE SPREMA IZA REŠETAKA: Dronovi opet iznad spuškog zatvora

Objavljeno prije

6 godina

na

ZIKS-(3)

Scene kao iz holivudskog akcionog filma. Dvadeset drugog juna uveče pojavio se iznad spuškog zatvora skupocjeni dron. Više puta nadlijetao je zgrade i okolinu. Na njega su zapucali zatvorski čuvari, ali nisu uspjeli da obore bespilotnu letjelicu. Angažovan je i helikopter da bi se ustanovilo odakle dronovi dolaze, ali zvaničnih informacija nema da li se u tome uspjelo.

I krajem prošlog mjeseca službenici Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, u nekoliko navrata primjetili su u okolini, ali i iznad Zavoda, više bespilotnih letjelica – dronova. “Uprava Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, u saradnji sa Upravom policije i drugim državnim organima, neprekidno preduzima sve zakonom propisane mjere u cilju identifikacije i procesuiranja lica koja upravljaju ovim dronovima i pokušavaju narušiti bezbjednost u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, saopštili su iz uprave ZIKS-a.

Dronovi iznad Zavoda uočeni su i prošle godine. Letjelice su više puta nadlijetale zatvor, ali istraga nije otkrila ni ko njima upravlja ni zašto kruže iznad zatvora. Posljednjih dana oni se sve češće mogu vidjeti na nebu iznad ove lokacije.

Mjere bezbjednosti u ZIKS-u podignute su na najviši nivo, a pokrenuta je istraga kako bi se utvrdilo čiji su dronovi, ko ih šalje da nadlijeću zatvor i sa kakvim ciljem. Redovno se detaljno pretresaju sve ćelije i ostale prostorije u zatvoru, kao i zatvorski krug i okolina. Koriste se i detektori za otkrivanje metala kako bi se utvrdilo da li je možda negdje sakriveno oružje.

Sasvim je izvjesno da dronovi snimaju zgrade i zatvorski krug i moguće je da neko priprema izvršenje nekog teškog krivičnog djela. Upućeni tvrde da su opravdane sumnje da će biti nastavljen obračun kriminalnih klanova čiji se pojedini članovi nalaze iza rešetaka ZIKS-a.

„Trenutno u Zavodu borave osobe koje su pod pojačanim nadzorom u bezbjednosnom smislu, pa je logično zaključiti da neke kriminalne organizacije planiraju njihovu otmicu ili pružanje logistike za njihovo eventualno bjekstvo, a moguće je da se priprema i nečija likvidacija. Dronovima se očigledno prikupljaju informacije tako što se snimaju pritvorene kao i osuđene osobe. Na taj način se utvrđuje i slaba tačka u sektoru bezbjednosti kako bi se sprovela neka takva kriminalna radnja”, objašnjava u razgovoru za Monitor Vladan Pavićević, detektiv iz Podgorice.

Policija patrolira pored zatvora, a neki prilazi su pod stalnom kontrolom. Zatvor povremeno obilaze i pripadnici specijalne jedinice policije.

Nad Zavodom je polovinom marta prošle godine dron kružio tri sata, a nakon alarma odletio je preko Veljeg brda. Nadlijetao je i vjerovatno snimao svaku zgradu ZIKS-a: Kazneno-popravni dom, Poluotvoreno odjeljenje, Istražni zatvor i Zatvor za kratke kazne i to u vrijeme kada su se osuđenici vraćali sa slobodnog vikenda. Da li slučajno ili ne nekoliko mjeseci kasnije u krugu zatvora ubijen je Kotoranin Dalibor Đurić i to ubrzo pošto je izašao iz ćelije.

Bezbjednosne službe, kako su objavili mediji, upozorile su polovinom juna ove godine upravu ZIKS-a da je moguća likvidacija trojice zatvorenika – jednog od vođa „kavačkog klana”, i dvojice optuženih za ubistvo Đurića, pripadnika rivalskog „škaljarskog klana”.

„Kada je riječ o dronovima koji nadlijeću ZIKS , važno je da se time krše svi propisi i narušava bezbjednosni integritet Zavoda koji je ionako u velikoj mjeri narušen „ kaže Vladan Pavićević. „Više puta sam javno kritikovao bezbjednosne prilike u ZIKS- upravo zato što na nedovoljno stručan i kadrovski sposoban način ne funkcioniše preventivno bezbjednosni sistem, odnosno služba kojoj je to primarni posao. Zbog toga je bilo više organizovanih bezbjednosnih rizika – od bjekstava zatvorenika uz upotrebu oružja, obračuna u zatvoru, pa do spektakularnog ubistva osuđene osobe. Dronovi su povrijedili strogo zabranjeni prostor, jer je očigledno da njihovo nadlijetanje nad Zavodom nije dobronamjerno i tome treba sa najprofesionalnijeg nivoa pristupiti i uključiti druge službe poput ANB-a. One po službenoj dužnosti, jer za to imaju nadležnost , treba da ispitaju i utvrde okolnosti i namjere njihovog pojavljivanja kako bi se spriječile neželjene posljedice”, upozorava Pavićević.

Pavićević podsjeća da je svaka radnja koja se preduzima nad štićenim prostorom ZIKS-a od strane trećih osoba nedozvoljena, i da je čak zabranjeno svako snimanje i fotografisanje u blizini tog prostora.

Prije nekoliko dana pomoćnik direktora ZIKS-a Slađan Raičković najavio je da je Zavod pokrenuo postupak za nabavku savremenih tehničkih uređaja za detekciju i uklanjanje dronova koji nadlijeću teritoriju Zavoda.

Pošto su, kako rekosmo, misteriozni dronovi više od godinu česti gosti vazdušnog prostora nad Zavodom i kad se zna da je neovlašćenim osobama strogo zabranjeno svako snimanje nad njegovom zaštićenom teritorijom čudno je zašto ti uređaji nisu davno nabavljeni. Pogotovo kada se zna da je dron imao i jedan od kotorskih klanova. Podsjetimo da je krajem aprila prošle godine policija od dvojice Kotorana oduzela dron nakon provjere postavljanja video nadzora na javnim površinama u Kotoru.

Profesionalni dron košta oko pet hiljada eura i onaj ko ga nabavi sigurno to ne radi da se sa njim igra.

Pavićević kaže da postoji veliki broj propisa u vezi izdavanja licenci za upravljanje dronovima. To zavisi od njihove veličine i namjene. Za upravljanje dronovima neophodna je dozvola i njihovi vlasnici moraju da se pridržavaju strogih pravila prilikom njihovog korišćenja.

Koliko ima dronova u Cvrnoj Gori i ko su im vlasnici široj javnosti nije poznato. Zna se samo da je prošle godine Ambasada Narodne Republike Kine, posredstvom Skupštine Crne Gore, donirala Javnom preduzeću za nacionalne parkove šest bespilotnih letjelica – dronova sa pratećom opremom za lakše kontrolisanje prostora nacionalnih parkova i ulcinjske Solane.

Dronovi mogu da ponesu teret i od jednog kilograma, pa zatvorenicima mogu da dopreme drogu, mobilne telefone, oružje ili druge nedozvoljene predmete. Poznato je da se u spuški zatvor na razne načine dopremaju droga i mobilni telefoni.

Nedavno je objavljeno da se dronovima krijumčari droga i u najčuveniji zatvor u Evropi – londonski Vansdvort.

Kada je riječ o dronovima koji nadlijeću spuški zatvor, naš izvor iz policije upozorava da se ne smije se odbaciti scenario da se priprema novi obračun kotorskih klanova. Na dron se ,kaže taj naš upućeni sagovornik, može postaviti eksploziv i tako likvidirati određena osoba ili više njih. Zbog toga, pored ostalog, ukazuje on, treba strogo kontrolisati da do ruku nepoznatog vlasnika dronova koji kruže nad spuškim zatvorom ne dospije eksploziv marke PEP iz beranske fabrike Polieks. Opasniji je od čuvenog američkog C- 4.

Orlovima love dronove

Upotreba dronova je u svijetu doživjela ekspanziju. Bespilotne vazduhoplove većinom koriste TV ili video produkcije, a koriste se za privredne svrhe kao što je termalno snimanje, inspekcija cjevovoda i dalekovoda, za geodetska snimanja … Direktorat za civilno vazduhoplovstvo Srbije, na primjer, izdao je do početka godine dozvolu za 129 tih letjelica, a 179 ljudi je položilo ispit da njima upravlja. U Velikoj Britaniji sve veći problem stvaraju dronovi putem kojih se krijumčari nedozvoljena roba u zatvore. Londonska policija je osnovala organizaciju Operation Airborne, koja je zadužena za rješavanje tog problema. Iako postoje mnoga visokotehnološka rješenja, korišćenje orlova za lov na dronove, koji dostavljaju drogu i pametne telefone u zatvore, trenutno se pokazalo kao najefikasnije. Tu metodu testira policija Holandije, a japanska policija koristi dron presretač sa mrežom ili anti-dron. U svijetu je popisano na kojim se lokacijama mogu koristiti bespilotne letjelice, ko odobrava njihovo korišćenje, pa sve do toga da dron može da leti samo danju i da čitavo vrijeme bude u vidnom polju onog ko njime upravlja.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

13 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

13 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

13 sati

na

9 Juna, 2023

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo