Povežite se sa nama

MONITORING

ŠTA SE SPREMA IZA REŠETAKA: Dronovi opet iznad spuškog zatvora

Objavljeno prije

na

Scene kao iz holivudskog akcionog filma. Dvadeset drugog juna uveče pojavio se iznad spuškog zatvora skupocjeni dron. Više puta nadlijetao je zgrade i okolinu. Na njega su zapucali zatvorski čuvari, ali nisu uspjeli da obore bespilotnu letjelicu. Angažovan je i helikopter da bi se ustanovilo odakle dronovi dolaze, ali zvaničnih informacija nema da li se u tome uspjelo.

I krajem prošlog mjeseca službenici Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, u nekoliko navrata primjetili su u okolini, ali i iznad Zavoda, više bespilotnih letjelica – dronova. “Uprava Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, u saradnji sa Upravom policije i drugim državnim organima, neprekidno preduzima sve zakonom propisane mjere u cilju identifikacije i procesuiranja lica koja upravljaju ovim dronovima i pokušavaju narušiti bezbjednost u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, saopštili su iz uprave ZIKS-a.

Dronovi iznad Zavoda uočeni su i prošle godine. Letjelice su više puta nadlijetale zatvor, ali istraga nije otkrila ni ko njima upravlja ni zašto kruže iznad zatvora. Posljednjih dana oni se sve češće mogu vidjeti na nebu iznad ove lokacije.

Mjere bezbjednosti u ZIKS-u podignute su na najviši nivo, a pokrenuta je istraga kako bi se utvrdilo čiji su dronovi, ko ih šalje da nadlijeću zatvor i sa kakvim ciljem. Redovno se detaljno pretresaju sve ćelije i ostale prostorije u zatvoru, kao i zatvorski krug i okolina. Koriste se i detektori za otkrivanje metala kako bi se utvrdilo da li je možda negdje sakriveno oružje.

Sasvim je izvjesno da dronovi snimaju zgrade i zatvorski krug i moguće je da neko priprema izvršenje nekog teškog krivičnog djela. Upućeni tvrde da su opravdane sumnje da će biti nastavljen obračun kriminalnih klanova čiji se pojedini članovi nalaze iza rešetaka ZIKS-a.

„Trenutno u Zavodu borave osobe koje su pod pojačanim nadzorom u bezbjednosnom smislu, pa je logično zaključiti da neke kriminalne organizacije planiraju njihovu otmicu ili pružanje logistike za njihovo eventualno bjekstvo, a moguće je da se priprema i nečija likvidacija. Dronovima se očigledno prikupljaju informacije tako što se snimaju pritvorene kao i osuđene osobe. Na taj način se utvrđuje i slaba tačka u sektoru bezbjednosti kako bi se sprovela neka takva kriminalna radnja”, objašnjava u razgovoru za Monitor Vladan Pavićević, detektiv iz Podgorice.

Policija patrolira pored zatvora, a neki prilazi su pod stalnom kontrolom. Zatvor povremeno obilaze i pripadnici specijalne jedinice policije.

Nad Zavodom je polovinom marta prošle godine dron kružio tri sata, a nakon alarma odletio je preko Veljeg brda. Nadlijetao je i vjerovatno snimao svaku zgradu ZIKS-a: Kazneno-popravni dom, Poluotvoreno odjeljenje, Istražni zatvor i Zatvor za kratke kazne i to u vrijeme kada su se osuđenici vraćali sa slobodnog vikenda. Da li slučajno ili ne nekoliko mjeseci kasnije u krugu zatvora ubijen je Kotoranin Dalibor Đurić i to ubrzo pošto je izašao iz ćelije.

Bezbjednosne službe, kako su objavili mediji, upozorile su polovinom juna ove godine upravu ZIKS-a da je moguća likvidacija trojice zatvorenika – jednog od vođa „kavačkog klana”, i dvojice optuženih za ubistvo Đurića, pripadnika rivalskog „škaljarskog klana”.

„Kada je riječ o dronovima koji nadlijeću ZIKS , važno je da se time krše svi propisi i narušava bezbjednosni integritet Zavoda koji je ionako u velikoj mjeri narušen „ kaže Vladan Pavićević. „Više puta sam javno kritikovao bezbjednosne prilike u ZIKS- upravo zato što na nedovoljno stručan i kadrovski sposoban način ne funkcioniše preventivno bezbjednosni sistem, odnosno služba kojoj je to primarni posao. Zbog toga je bilo više organizovanih bezbjednosnih rizika – od bjekstava zatvorenika uz upotrebu oružja, obračuna u zatvoru, pa do spektakularnog ubistva osuđene osobe. Dronovi su povrijedili strogo zabranjeni prostor, jer je očigledno da njihovo nadlijetanje nad Zavodom nije dobronamjerno i tome treba sa najprofesionalnijeg nivoa pristupiti i uključiti druge službe poput ANB-a. One po službenoj dužnosti, jer za to imaju nadležnost , treba da ispitaju i utvrde okolnosti i namjere njihovog pojavljivanja kako bi se spriječile neželjene posljedice”, upozorava Pavićević.

Pavićević podsjeća da je svaka radnja koja se preduzima nad štićenim prostorom ZIKS-a od strane trećih osoba nedozvoljena, i da je čak zabranjeno svako snimanje i fotografisanje u blizini tog prostora.

Prije nekoliko dana pomoćnik direktora ZIKS-a Slađan Raičković najavio je da je Zavod pokrenuo postupak za nabavku savremenih tehničkih uređaja za detekciju i uklanjanje dronova koji nadlijeću teritoriju Zavoda.

Pošto su, kako rekosmo, misteriozni dronovi više od godinu česti gosti vazdušnog prostora nad Zavodom i kad se zna da je neovlašćenim osobama strogo zabranjeno svako snimanje nad njegovom zaštićenom teritorijom čudno je zašto ti uređaji nisu davno nabavljeni. Pogotovo kada se zna da je dron imao i jedan od kotorskih klanova. Podsjetimo da je krajem aprila prošle godine policija od dvojice Kotorana oduzela dron nakon provjere postavljanja video nadzora na javnim površinama u Kotoru.

Profesionalni dron košta oko pet hiljada eura i onaj ko ga nabavi sigurno to ne radi da se sa njim igra.

Pavićević kaže da postoji veliki broj propisa u vezi izdavanja licenci za upravljanje dronovima. To zavisi od njihove veličine i namjene. Za upravljanje dronovima neophodna je dozvola i njihovi vlasnici moraju da se pridržavaju strogih pravila prilikom njihovog korišćenja.

Koliko ima dronova u Cvrnoj Gori i ko su im vlasnici široj javnosti nije poznato. Zna se samo da je prošle godine Ambasada Narodne Republike Kine, posredstvom Skupštine Crne Gore, donirala Javnom preduzeću za nacionalne parkove šest bespilotnih letjelica – dronova sa pratećom opremom za lakše kontrolisanje prostora nacionalnih parkova i ulcinjske Solane.

Dronovi mogu da ponesu teret i od jednog kilograma, pa zatvorenicima mogu da dopreme drogu, mobilne telefone, oružje ili druge nedozvoljene predmete. Poznato je da se u spuški zatvor na razne načine dopremaju droga i mobilni telefoni.

Nedavno je objavljeno da se dronovima krijumčari droga i u najčuveniji zatvor u Evropi – londonski Vansdvort.

Kada je riječ o dronovima koji nadlijeću spuški zatvor, naš izvor iz policije upozorava da se ne smije se odbaciti scenario da se priprema novi obračun kotorskih klanova. Na dron se ,kaže taj naš upućeni sagovornik, može postaviti eksploziv i tako likvidirati određena osoba ili više njih. Zbog toga, pored ostalog, ukazuje on, treba strogo kontrolisati da do ruku nepoznatog vlasnika dronova koji kruže nad spuškim zatvorom ne dospije eksploziv marke PEP iz beranske fabrike Polieks. Opasniji je od čuvenog američkog C- 4.

Orlovima love dronove

Upotreba dronova je u svijetu doživjela ekspanziju. Bespilotne vazduhoplove većinom koriste TV ili video produkcije, a koriste se za privredne svrhe kao što je termalno snimanje, inspekcija cjevovoda i dalekovoda, za geodetska snimanja … Direktorat za civilno vazduhoplovstvo Srbije, na primjer, izdao je do početka godine dozvolu za 129 tih letjelica, a 179 ljudi je položilo ispit da njima upravlja. U Velikoj Britaniji sve veći problem stvaraju dronovi putem kojih se krijumčari nedozvoljena roba u zatvore. Londonska policija je osnovala organizaciju Operation Airborne, koja je zadužena za rješavanje tog problema. Iako postoje mnoga visokotehnološka rješenja, korišćenje orlova za lov na dronove, koji dostavljaju drogu i pametne telefone u zatvore, trenutno se pokazalo kao najefikasnije. Tu metodu testira policija Holandije, a japanska policija koristi dron presretač sa mrežom ili anti-dron. U svijetu je popisano na kojim se lokacijama mogu koristiti bespilotne letjelice, ko odobrava njihovo korišćenje, pa sve do toga da dron može da leti samo danju i da čitavo vrijeme bude u vidnom polju onog ko njime upravlja.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo