Povežite se sa nama

MONITORING

POŽARI U CRNOJ GORI: Vlast najveći piroman

Objavljeno prije

na

poyar

Ministarstvo unutrašnjih poslova je tek 12. jula okončalo proceduru izbora najpovoljnije ponude za popravku i održavanje protivpožarnog aviona dromader. Tender za popravku jednog od tri protivpožarna aviona kojim Crna Gora raspolaže, vrijednosti 34.000 eura raspisan je krajem aprila, a ministar Mevludin Nuhodžić ga je parafirao 7. jula, u sezoni požara. Kao da nema ama baš nikakvog razloga za žurbu, popravka aviona počela je u jeku požara koji gutaju crnogorsku obalu i kontinent. Što je skandalozno posebno ako se zna da tenderi koje raspisuje MUP za nabavku dosta skupljih vozila traju značajno kraće.

No, ministar u tome ne vidi ništa sporno. Iako je na Luštici vatreni front bio dug preko 15 kilometara ministar je kazao da nema razloga za proglašenje vanrednog stanja na teritoriji Tivta i Kotora. Ispada uobičajeno to što se stanovništvo i turisti evakuišu, a vatrogasci i dobrovoljci gase požar danima bez prestanka i spavaju na ulici. Nema razloga za dramatizaciju, naglasio je Nuhodžić.

On je prilikom obilaska požara na Luštici odbacio svaku odgovornost Direktorata za vanredne situacije, naglašavajući da su oni postupili potpuno profesionalno, ali da su situacija i splet okolnosti jednostavno bili takvi da su požari poprimili izuzetno velike dimenzije. Splet političkih interesa vlasti doveo je i do toga da je na čelu Direktorata, već godinama, Mirsad Mulić, profesor književnosti koji je cijeli radni vijek proveo u obrazovanju i institucijama kulture. Vandredne, ali političke situacije su ga očigledno preporučile za ovaj posao. Nuhodžić je našao za shodno i da objasni da Mulić nije obišao požarišta zbog učešća na donatorskoj konferenciji.

To je potvrdio i premijer Duško Marković. Više puta ove nedjelje izjavio je premijer da su svi nadležni državni subjekti profesionalno, odgovorno i uspješno odgovorili na seriju požara u Centralnom i Primorskom regionu.

To je naravno daleko od istine.

Svake godine u julu i avgustu požari haraju Crnom Gorom. I ponavljaju se iste slike borbe vatrogasaca koji uz velike napore, često samo sa naprtnjačama, uspijevaju da zaštite ljude i imovinu od vatrene stihije.

Vlada potom izda saopštenje, poput ovonedjeljnog, i obeća da će unaprijediti protipožarnu zaštitu i kupiti neophodnu opremu. A onda dođe jesen, počnu kiše i novac se ulaže u sprešnije stvari kao što je nabavka luksuznih automobila za ministre, pomoćnike, sekretare, savjetnike… S približavanjem sezone požara djeluje se flajerima i kampanjama. Poput one koja je trajala tokom maja pod nazivom Mjesec zaštite od požara. Tada je direktor Direktorata objasnio da ,,više od 95 odsto požara izaziva čovjek, a 75 odsto nehat” i obećao da je Direktorat spreman za požarnu sezonu.

,,Ove godine građani imaju razloga da vjeruju u kapacitete i resurse sistema zaštite i spašavanja, a konstataciju temeljim na činjenici da već sada imamo tri aviona za gašenje požara i namjeravamo da angažujemo i četvrti. Imamo blizu 600 vatrogasaca, spasilaca u Crnoj Gori i 280 vatrogasnih vozila koja će biti angažovana tokom gašenja požara u ovoj godini”, precizirao je Mulić. „Avio-helikopterska jedinica (AHJ) koja je, između ostalog, zadužena za gašenje požara iz vazduha raspolaže sa dva aviona tipa fire boss (AIR tractor) kapaciteta po 3.200 litara, jedan avion tipa dromader kapaciteta 2.000 litara i tri helikoptera tipa abell koji, između ostalog, služe za osmatranje terena u ovakvim situacijama”, naveo je Mulić.

A onda su se desili požari.

Već godinama stručnjaci se slažu da je Crnoj Gori neophodna nabavka višenamjenskih helikoptera tipa KA 32, koji nose 5.000 litara vode i imaju manevarske sposobnosti koje u potpunosti odgovaraju konfiguraciji Crne Gore.

Crnogorskoj vojci nakon osamostaljivanja pripalo je šest helikoptera, marke MI-8. Samo je jedan ostao u Crnoj Gori, a četiri su prodata, dok je jedan pošao na remont u Srbiju, gdje mu se gubi trag. Helikopteri su prodati po simboličnoj cijeni od svega 50 hiljada eura po jednoj letjelici. Prema tadašnjoj procjeni vojnog vrha na čelu sa admiralom Draganom Samardžićem – nije bilo isplativo da se remontuju.

Kada se prilika za kupovinu helikoptera ukazala u drugoj polovini 2008. godine, reagovao je Sektor za vanredne situacije, pa je Vlada umjesto helikoptera kupila avione za gašenje požara koji su se pokazali manje efikasnim od helikoptera. I tako u krug. Dosadašnja šteta od požara je umnogome veća od cijene letjelica za koje nikako da se izdvoji novac. Zvanični podaci govore da je samo do 2012. požarom bilo zahvaćeno 4.500 hektara šume, što je jednako površini od 5.300 fudbalskih igrališta. Posljednjih godina požari su češći i pogubniji, a neodgovornost nadležnih sve jače izražena.

O tome da su institucije zatajile javno govore i oni koji se sa najviše požrtvovanja bore sa vatrenom stihijom – vatrogasci. Od premijerovog dubokog naklona i priče o herojstvu i kažnjavanju piromana, po ustaljenoj političkoj matrici podjela, oni kao ni građani nemaju ništa.

Iz Vlade su ove nedjelje, dok veliki požari bukte, najavili da će na narednoj sjednici odlučiti o mjerama stimulisanja vatrogasaca. Kada nema požara, tapšanja po ramenu i priče o patriotizmu i herojstvu, osnovna plata im je 230 eura. U pojedinim opštinama njihova isplata kasni i po šest mjeseci.

Kada su prije par godina podgorički vatrogasci najavili štrajk, jer im je zdravstveno osiguranje kasnilo osam mjeseci i nisu imali osnovnih uslova ni opreme za rad, istakli su da ih je posebno zaboljelo to što je dok oni rade u neadekvatnim uslovima za njihove nadređene kupljen džip od gotovo 100.000 eura.

Početkom ove nedjelje u pomoć su stigle letilice iz Ukrajine, Švajcarske i Bugarske.

Pripadnici vatrogasnih službi javno upozoravaju da je sezona požara tek počela, a da oni u borbu sa stihijom i dalje idu u neadekvatnoj opremi, bez osnovnih stvari kao što su radio stanice. Iz Vatrogasne jedinice Cetinje kritikuju lokalnu upravu i Direktorat da nemaju ni najneophodniju opremu naprtnjače i crijeva. Zbog količine opreme koju Direktorat za vanredne situacije posjeduje, a od koje, kako kažu, vatrogacsi imaju malo koristi, odnos ove institucije prema cetinjskoj i ostalim službama ocjenjuju kao sraman.

Ista takva je i strategija i politika, i to ne samo protivpožarna, koja iza sebe i bukvalno ostavlja sprženu zemlju.

Kanaderi rasprodati

Bivša Jugoslavija je 1981. nabavila četiri protivpožarna aviona kanadera – bombardier CL 215. Bili su stacionirani na aerodromu Zemunik kod Zadra. Uoči raspada zemlje, 1991. eskadrila je premještena na podgorički aerodrom Golubovci. Četiri kanadera iz sastava protivpožarne eskadrile tadašnje Vojske Jugoslavije, sa 13 rezervnih motora i kompletnom pratećom opremom, sredinom 1995. tajno su poletjeli sa Golubovaca ka Atini. Protivpožarni avioni su jeftino prodati jednom grčkom biznismenu za 24,4 miliona dolara. U Grčkoj je izbila afera zbog kršenja sankcija prema SRJ. Nekadašnji jugoslovenski kanader još drži svjetski rekord u broju bacanja vodenih bombi u jednom danu. Posada na čelu sa Radovanom Katanićem je 1983. gaseći požar na Hvaru izvela 225 bacanja vode za 24 sata. Moderna verzija kanadera ima rezervoar od preko 5.000 litara vode, danas košta 26 miliona dolara. Stručnjaci objašnjavaju da tu količinu vode ova vrsta aviona pokupi za desetak sekundi i najbržim putem je dovede do požara, gdje ljudska noga ne može da kroči. Slažu se i da je kupovina, kao i održavanje kanadera skupo, ali da se ti avioni isplate već kod jednog većeg požara jer svojim dejstvom značajno smanje materijalnu i ekološku štetu od vatrene stihije. Premijer Marković je ove nedjelje izjavio da možda za ovu priliku Crnoj Gori nije ni bila potrebna međunarodna pomoć, ali da je bolje imati u rezervi jedan avion tipa kanader.

VATROGASCI
Ne živi se od pohvala

U okviru Sindikata uprave i pravosuđa početkom jula je konstituisan Strukovni odbor vatrogasaca i spasilaca Crne Gore, čiji je cilj, između ostalog, poboljšanje materijalnog i društvenog položaja pripadnika te službe. Na konferenciji je istaknuto da je osim niskih plata jedan od najvećih problema nedovoljan broj zaposlenih u pojedinim službama, s obzirom na to da ih je, na primjer, u Tivtu 16, u Danilovgradu 12, a u Plužinama svega jedan. U Crnoj Gori, osim u Perastu i Krtolima, nema dobrovoljnih vatrogasaca, niti postoje jedinice civilne zaštite. Podsjetili su vatrogasci i na to da pored poslova koji su im propisani zakonom, rade i sljedeće poslove: peru kolovoze poslije saobraćajnih udesa, zalivaju parkovsko cvijeće, obavljaju veterinarske poslove, odnosno pelcovanje životinja, hvataju gmizavce, probijaju, nasipaju i čiste puteve zimi. Na nedavna obećanja iz Vlade da će im omogućiti stimulans, pitaju se ,,da li je taj stimulans samo trenutnog karaktera, ili je trajno rješavanje ogromnog broja nagomilanih problema vatrogasaca koji ne rade samo ljeti, kada su aktuelni požari, već intervenišu u raznim situacijama tokom čitave godine?”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo