Istorijska posjeta, kako mediji i predstavnici Vlade nazivaju dolazak potpredsjednika SAD Majk Pensa Crnoj Gori – završena je. Pens se u Crnoj Gori sastao sa premijerom Duškom Markovićem, predstavnicima Vlade, te predsjednikom države Filipom Vujanovićem. Pred sam kraj posjete desio se i sastanak sa dijelom crnogorske opozicije, a nakon gostovanja na Samitu jadranske povelje čiji je domaćin bila Crna Gora, Pens je napustio zemlju. Tako je završena „turneja po Istočnoj Evropi i Kavkazu” potpredsjednika SAD.
I međunarodni mediji ističu kako je Pensova posjeta Podgorici istorijska, jer se radi o najvišem američkom zvaničniku koji je posjetio Crnu Goru još od 1905. godine, kada su dvije države zvanično uspostavile diplomatske veze.
I dok se u Crnoj Gori i dalje vodi rasprava o tome zašto se Pens nije sastao sa bivšim premijerom Milom Đukanovićem i da li to znači njegov politički kraj, te zašto nije bilo sastanka sa predstavnicima opozicionog Demokratskog fronta, ostaje pitanje: Šta zaista znači posjeta potpredsjednika SAD Crnoj Gori, Estoniji i Gruziji?
Poruke koje je Pens poslao tokom boravka u Crnoj Gori, uglavnom se odnose na ruski uticaj na ove prostore. On je u Podgorici kazao da Rusija hoće na silu da crta nove granice, a na Samitu je govorio i o dešavanjima u noći 16. oktobra.
„Rusija nastavlja da iscrtava nove granice silom na Zapadnom Balkanu. Nastojala je da destabilizuje region i podijeli vas međusobno i ostatak Evrope. Namjere su bile jasne prošle godine kada su moskovski agenti pokušali da poremete izbore, napadnu parlament i čak ubiju premijera i tako razuvjere crnogorski narod da ne ulazi u NATO savez”, rekao je Pens dok se u Podgorici tek očekuje suđenje u tzv. slučaju državni udar. On je kazao da je predsjednik SAD Donald Tramp pozvao Rusiju da obustavi destabilizacione aktivnosti.
Turneja potpredsjednika SAD po Istočnoj Evropi i Kavkazu, smatraju analitičari. treba da uvjeri američke partnere kako je Trampova administracija posvećena kolektivnoj odbrani NATO. Istovremeno je to poruka Rusiji da je prostor za njeno ponašanje na međunarodnom planu ograničen.
Najava Pensove turneje iz Bijele kuće uslijedila je poslije Trampovih javnih nastupa u kojima je dovodio u pitanje koristi transatlantskog vojnog saveza, njegovog oklijevanja da potvrdi posvećenost kolektivnoj odbrani NATO, kao i želje za poboljšanje odnosa s Moskvom, koji su učinili američke evropske saveznike veoma nervoznim i nesigurnim.
U međuvremenu, Tramp je omekšao odnos prema Evropi, potvrdivši dugoočekivanu posvećenost članu 5. ugovora o NATO koji kaže da je napad na jednu članicu tog vojnog saveza napad na čitavu Alijansu i kritikovao Rusiju zbog njenih aktivnosti u Evropi. Razlog leži možda u tome što je Tramp trenutno pod pritiskom zbog nekoliko istražnih procesa u vezi navodne povezanosti njegove izborne kampanje s Rusijom.
Pens je već u Talinu, prvoj stanici putovanja, izjavio da Vašington stoji uz baltičke zemlje i druge saveznike u Istočnoj Evropi koji su izrazili zabrinutost zbog ruskih namjera u ovom dijelu starog kontinenta. ,,Moja poruka kada posjetim Gruziju i Crnu Goru – biće ista: našim saveznicima ovdje u Istočnoj Evropi, poručujemo – mi smo s vama, stojimo s vama u ime slobode”, rekao je Pens u intervju za Foks Njuz. „Amerika na prvom mjestu” ne znači „Amerika sama”, poručio je.
On je komentarisao i odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je 30. jula najavio protjerivanje 755 pripadnika američkog diplomatskog kora u Moskvi. ,,Nadali smo se boljim odnosima i vezama s Rusijom. No, posljednja akcija Moskve neće umanjiti odlučnost SAD u zaštiti naše bezbjednosti, kao i sigurnosti naših saveznika i drugih slobodarskih nacija diljem svijeta”.
Zvaničnici američke administracije saopšili su da se na ovo putovanje gleda kao nastavak posjete predsjednika Trampa Evropi početkom jula. Tramp se tada zaustavio u Poljskoj i Njemačkoj kako bi izrazio podršku NATO, ali se sastao i sa Putinom u nastojanju da poboljša veze s Moskvom. Ipak, jedno predsjednikovo uvjeravanje nije dovoljno da ubijedi evropske partnere da su im SAD u potpunosti posvećene. Tako se dolazi do potpredsjednika Pensa, koji je već i ranije pokušavao da ublaži evropsku strepnju za vrijeme minhenske Konferencije o bezbjednosti, nedugo nakon Trampove inauguracije.
Marija Omeličeva, ekspretkinja za bezbjednost evroazijskog prostora s Univerziteta Kanzas, ocjenjuje kako je Pens savršen čovjek da te tenzije i smiri, uzimajući u obzir njegovu političku prošlost, te uzdržan i miran stil.
Pensove destinacije povezuje jedna nit. To je postojanje zabrinutosti zbog mogućeg zbližavanja Bijele kuće i Kremlja. Estonija i Gruzija nekada su bile pod uticajem Moskve. Danas je Estonija članica NATO, dok je Gruzija u Partnerstvu za mir. Crna Gora je ušla u NATO, a njene vlasti sada govore o pritisku Rusije nakon više godina poslovanja sa ruskim oligarsima.
Tu je i namjera Rusije da organizuje veliku vojnu vježbu duž svojih zapadnih granica u Bjelorusiji u septembru. Te moskovske ratne igre, koje uključuju desetine hiljada vojnika, zabrinjavaju SAD, NATO i baltičke zemlje.
Posjeta Pensa Crnoj Gori višestruko je značajna i za čitav region, ocijenio je bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac. On smatra da se u čitavom regionu Balkana odvija veliki rivalitet između, ne samo SAD i Rusije, već su tu i nove sile poput Kine i Turske koje imaju takođe interes i koje ulažu značajne napore u region Zapadnog Balkana.
,,Posjeta bi mogla da znači da su SAD spremne da pomognu zemljama Zapadnog Balkana da očuvaju svoj kurs prema EU i da im pomogne u suprotstavljanju negativnim aspektima prisustva i uticaja drugih sila”, saopštio je Lukovac.
U tom cilju je u Podgorici organizovan i Samit zemalja američko-jonske inicijative (A5). Na samitu su, na poziv predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i Makedonije Zorana Zaeva, učestvovali i premijeri Hrvatske, Albanije, Slovenije i Srbije, Andrej Plenković, Edi Rama, Miroslav Cerar i Ana Brnabić, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i predsjednik Kosova Hašim Tači.
Hrvatska, BiH, Albanija, Makedonija i Crna Gora članice su A5, dok Srbija, Kosovo i Slovenija, imaju status posmatrača. Američko-jadranska povelja je osnovana 2003. pod pokroviteljstvom SAD sa ciljem da koordinira aktivnosti podrške zemljama aspirantima za članstvo u NATO.
U prvim danima administracije predsjednika Trampa bilo je očekivanja da će SAD poslije decenije postepenog prepuštanja vođstva na Balkanu evropskim partnerima sada dići ruke od regiona. No, i dalje politiku prema Zapadnom Balkanu tumači i koordinira zamjenik pomoćnika državnog sekretara Hojt Brajan Ji.
Ji je, na neki način, i oličenje kontinuiteta te politike koja počiva na viziji ,,cjelovite, slobodne i mirne Evrope” koja to može postati samo onda kad u nju budu integrisane i zapadnobalkanske države. U međuvremenu, u Vašingonu, naročito u krugovima Kongresa, izražava se sve veća zabrinutost da bi odsustvo američkog liderstva moglo ostaviti region oslabljen u uočavanju sa dva bezbjednosna izazova: opasnostima od širenja nasilnog ekstremizma i povećanog ruskog uticaja u sprječavanju evroatlantskih integracija zapadnobalkanskih država.
Očekivanja proruskih balkanskih političara i propagandista kako će nova američka administracija ,,okrenuti list” i uspostaviti bolje odnose s Rusijom doživjela su otrežnjujuće sučeljavanje s realnošću u prošlonedeljnom glasanju u Kongresu kojim se predsjedniku Trampu uskraćuje mogućnost da ukine sankcije protiv Rusije. U Predstavničkom domu rezultat glasanja bio je 419 prema tri, a u Senatu 98 prema dva.
Na Kapitolu se širenje negativnog ruskog uticaja u regionu prati sa sve većom zabrinutošću. Riječ je, prije svega, o sve otvorenijem ruskom insistiranju kako evroatlantske integracije nisu jedina opcija za Balkan. U Vašingtonu se zapaža kako se taj štetan uticaj Rusije na Balkanu odvija ,,po sovjetskom scenariju” ali s osloncem na nove tehnologije i medije. Pri tome se koristi i potpuna energetska zavisnost balkanskih zemalja, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, od ruskog prirodnog plina.
U tom smislu, već su aktuelne špekulacije da li Pensova posjeta znači i signal za ponovno aktiviranje ozbiljnijeg američkog prisustva u regionu, kao i da li se radi o koracima u pravcu daljeg „neutralisanja ruskog uticaja na Balkanu”. Ima dosta argumenata za takvo razmišljanje, s obzirom da je zvanični povod za posjetu potpredsednika SAD upravo samit A5.
Mišljenje je da SAD nastoje da utvrde i ojačaju prisustvo NATO u regionu. Otuda je interesantno što je ko-domaćin Makedonija, za koju se već neko vrijeme pominje da bi, po ubrzanoj procedure, mogla da postane punopravna članica Alijanse, već na proljeće 2018. U skladu s tim je i mišljenje američkog analitičara Danijela Servera kako Pensova posjeta Podgorici predstavlja odavanje priznanja Crnoj Gori za ulazak u NATO i slanje poruke da vrata Alijanse ostaju otvorena za države zainteresovane za ulazak u Sjevernoatlantski vojni savez.
Ukoliko se ubrzo ostvari američki naum za munjevito uvlačenje Makedonije u Savez, prisustvo NATO na Balkanu biće praktično zacementirano. S obzirom na to da su svi ostali učesnici samita već članice ili imaju otvorene aspiracije za članstvo u NATO, biće veoma interesantno kakva će očekivanja imati nova američka administracija u pogledu Srbije, koja je do danas vodila politiku balansiranja i neutralnosti na međunarodnoj sceni.
Milan BOŠKOVIĆ
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU1 sedmica