Povežite se sa nama

MONITORING

POSJETA POTPREDSJEDNIKA SAD MAJKA PENSA CRNOJ GORI: Poruke i podjele

Objavljeno prije

na

Istorijska posjeta, kako mediji i predstavnici Vlade nazivaju dolazak potpredsjednika SAD Majk Pensa Crnoj Gori – završena je. Pens se u Crnoj Gori sastao sa premijerom Duškom Markovićem, predstavnicima Vlade, te predsjednikom države Filipom Vujanovićem. Pred sam kraj posjete desio se i sastanak sa dijelom crnogorske opozicije, a nakon gostovanja na Samitu jadranske povelje čiji je domaćin bila Crna Gora, Pens je napustio zemlju. Tako je završena „turneja po Istočnoj Evropi i Kavkazu” potpredsjednika SAD.

I međunarodni mediji ističu kako je Pensova posjeta Podgorici istorijska, jer se radi o najvišem američkom zvaničniku koji je posjetio Crnu Goru još od 1905. godine, kada su dvije države zvanično uspostavile diplomatske veze.

I dok se u Crnoj Gori i dalje vodi rasprava o tome zašto se Pens nije sastao sa bivšim premijerom Milom Đukanovićem i da li to znači njegov politički kraj, te zašto nije bilo sastanka sa predstavnicima opozicionog Demokratskog fronta, ostaje pitanje: Šta zaista znači posjeta potpredsjednika SAD Crnoj Gori, Estoniji i Gruziji?

Poruke koje je Pens poslao tokom boravka u Crnoj Gori, uglavnom se odnose na ruski uticaj na ove prostore. On je u Podgorici kazao da Rusija hoće na silu da crta nove granice, a na Samitu je govorio i o dešavanjima u noći 16. oktobra.

„Rusija nastavlja da iscrtava nove granice silom na Zapadnom Balkanu. Nastojala je da destabilizuje region i podijeli vas međusobno i ostatak Evrope. Namjere su bile jasne prošle godine kada su moskovski agenti pokušali da poremete izbore, napadnu parlament i čak ubiju premijera i tako razuvjere crnogorski narod da ne ulazi u NATO savez”, rekao je Pens dok se u Podgorici tek očekuje suđenje u tzv. slučaju državni udar. On je kazao da je predsjednik SAD Donald Tramp pozvao Rusiju da obustavi destabilizacione aktivnosti.

Turneja potpredsjednika SAD po Istočnoj Evropi i Kavkazu, smatraju analitičari. treba da uvjeri američke partnere kako je Trampova administracija posvećena kolektivnoj odbrani NATO. Istovremeno je to poruka Rusiji da je prostor za njeno ponašanje na međunarodnom planu ograničen.

Najava Pensove turneje iz Bijele kuće uslijedila je poslije Trampovih javnih nastupa u kojima je dovodio u pitanje koristi transatlantskog vojnog saveza, njegovog oklijevanja da potvrdi posvećenost kolektivnoj odbrani NATO, kao i želje za poboljšanje odnosa s Moskvom, koji su učinili američke evropske saveznike veoma nervoznim i nesigurnim.

U međuvremenu, Tramp je omekšao odnos prema Evropi, potvrdivši dugoočekivanu posvećenost članu 5. ugovora o NATO koji kaže da je napad na jednu članicu tog vojnog saveza napad na čitavu Alijansu i kritikovao Rusiju zbog njenih aktivnosti u Evropi. Razlog leži možda u tome što je Tramp trenutno pod pritiskom zbog nekoliko istražnih procesa u vezi navodne povezanosti njegove izborne kampanje s Rusijom.

Pens je već u Talinu, prvoj stanici putovanja, izjavio da Vašington stoji uz baltičke zemlje i druge saveznike u Istočnoj Evropi koji su izrazili zabrinutost zbog ruskih namjera u ovom dijelu starog kontinenta. ,,Moja poruka kada posjetim Gruziju i Crnu Goru – biće ista: našim saveznicima ovdje u Istočnoj Evropi, poručujemo – mi smo s vama, stojimo s vama u ime slobode”, rekao je Pens u intervju za Foks Njuz. „Amerika na prvom mjestu” ne znači „Amerika sama”, poručio je.

On je komentarisao i odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je 30. jula najavio protjerivanje 755 pripadnika američkog diplomatskog kora u Moskvi. ,,Nadali smo se boljim odnosima i vezama s Rusijom. No, posljednja akcija Moskve neće umanjiti odlučnost SAD u zaštiti naše bezbjednosti, kao i sigurnosti naših saveznika i drugih slobodarskih nacija diljem svijeta”.

Zvaničnici američke administracije saopšili su da se na ovo putovanje gleda kao nastavak posjete predsjednika Trampa Evropi početkom jula. Tramp se tada zaustavio u Poljskoj i Njemačkoj kako bi izrazio podršku NATO, ali se sastao i sa Putinom u nastojanju da poboljša veze s Moskvom. Ipak, jedno predsjednikovo uvjeravanje nije dovoljno da ubijedi evropske partnere da su im SAD u potpunosti posvećene. Tako se dolazi do potpredsjednika Pensa, koji je već i ranije pokušavao da ublaži evropsku strepnju za vrijeme minhenske Konferencije o bezbjednosti, nedugo nakon Trampove inauguracije.

Marija Omeličeva, ekspretkinja za bezbjednost evroazijskog prostora s Univerziteta Kanzas, ocjenjuje kako je Pens savršen čovjek da te tenzije i smiri, uzimajući u obzir njegovu političku prošlost, te uzdržan i miran stil.

Pensove destinacije povezuje jedna nit. To je postojanje zabrinutosti zbog mogućeg zbližavanja Bijele kuće i Kremlja. Estonija i Gruzija nekada su bile pod uticajem Moskve. Danas je Estonija članica NATO, dok je Gruzija u Partnerstvu za mir. Crna Gora je ušla u NATO, a njene vlasti sada govore o pritisku Rusije nakon više godina poslovanja sa ruskim oligarsima.

Tu je i namjera Rusije da organizuje veliku vojnu vježbu duž svojih zapadnih granica u Bjelorusiji u septembru. Te moskovske ratne igre, koje uključuju desetine hiljada vojnika, zabrinjavaju SAD, NATO i baltičke zemlje.

Posjeta Pensa Crnoj Gori višestruko je značajna i za čitav region, ocijenio je bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac. On smatra da se u čitavom regionu Balkana odvija veliki rivalitet između, ne samo SAD i Rusije, već su tu i nove sile poput Kine i Turske koje imaju takođe interes i koje ulažu značajne napore u region Zapadnog Balkana.

,,Posjeta bi mogla da znači da su SAD spremne da pomognu zemljama Zapadnog Balkana da očuvaju svoj kurs prema EU i da im pomogne u suprotstavljanju negativnim aspektima prisustva i uticaja drugih sila”, saopštio je Lukovac.

U tom cilju je u Podgorici organizovan i Samit zemalja američko-jonske inicijative (A5). Na samitu su, na poziv predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i Makedonije Zorana Zaeva, učestvovali i premijeri Hrvatske, Albanije, Slovenije i Srbije, Andrej Plenković, Edi Rama, Miroslav Cerar i Ana Brnabić, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Hrvatska, BiH, Albanija, Makedonija i Crna Gora članice su A5, dok Srbija, Kosovo i Slovenija, imaju status posmatrača. Američko-jadranska povelja je osnovana 2003. pod pokroviteljstvom SAD sa ciljem da koordinira aktivnosti podrške zemljama aspirantima za članstvo u NATO.

U prvim danima administracije predsjednika Trampa bilo je očekivanja da će SAD poslije decenije postepenog prepuštanja vođstva na Balkanu evropskim partnerima sada dići ruke od regiona. No, i dalje politiku prema Zapadnom Balkanu tumači i koordinira zamjenik pomoćnika državnog sekretara Hojt Brajan Ji.

Ji je, na neki način, i oličenje kontinuiteta te politike koja počiva na viziji ,,cjelovite, slobodne i mirne Evrope” koja to može postati samo onda kad u nju budu integrisane i zapadnobalkanske države. U međuvremenu, u Vašingonu, naročito u krugovima Kongresa, izražava se sve veća zabrinutost da bi odsustvo američkog liderstva moglo ostaviti region oslabljen u uočavanju sa dva bezbjednosna izazova: opasnostima od širenja nasilnog ekstremizma i povećanog ruskog uticaja u sprječavanju evroatlantskih integracija zapadnobalkanskih država.

Očekivanja proruskih balkanskih političara i propagandista kako će nova američka administracija ,,okrenuti list” i uspostaviti bolje odnose s Rusijom doživjela su otrežnjujuće sučeljavanje s realnošću u prošlonedeljnom glasanju u Kongresu kojim se predsjedniku Trampu uskraćuje mogućnost da ukine sankcije protiv Rusije. U Predstavničkom domu rezultat glasanja bio je 419 prema tri, a u Senatu 98 prema dva.

Na Kapitolu se širenje negativnog ruskog uticaja u regionu prati sa sve većom zabrinutošću. Riječ je, prije svega, o sve otvorenijem ruskom insistiranju kako evroatlantske integracije nisu jedina opcija za Balkan. U Vašingtonu se zapaža kako se taj štetan uticaj Rusije na Balkanu odvija ,,po sovjetskom scenariju” ali s osloncem na nove tehnologije i medije. Pri tome se koristi i potpuna energetska zavisnost balkanskih zemalja, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, od ruskog prirodnog plina.

U tom smislu, već su aktuelne špekulacije da li Pensova posjeta znači i signal za ponovno aktiviranje ozbiljnijeg američkog prisustva u regionu, kao i da li se radi o koracima u pravcu daljeg „neutralisanja ruskog uticaja na Balkanu”. Ima dosta argumenata za takvo razmišljanje, s obzirom da je zvanični povod za posjetu potpredsednika SAD upravo samit A5.

Mišljenje je da SAD nastoje da utvrde i ojačaju prisustvo NATO u regionu. Otuda je interesantno što je ko-domaćin Makedonija, za koju se već neko vrijeme pominje da bi, po ubrzanoj procedure, mogla da postane punopravna članica Alijanse, već na proljeće 2018. U skladu s tim je i mišljenje američkog analitičara Danijela Servera kako Pensova posjeta Podgorici predstavlja odavanje priznanja Crnoj Gori za ulazak u NATO i slanje poruke da vrata Alijanse ostaju otvorena za države zainteresovane za ulazak u Sjevernoatlantski vojni savez.

Ukoliko se ubrzo ostvari američki naum za munjevito uvlačenje Makedonije u Savez, prisustvo NATO na Balkanu biće praktično zacementirano. S obzirom na to da su svi ostali učesnici samita već članice ili imaju otvorene aspiracije za članstvo u NATO, biće veoma interesantno kakva će očekivanja imati nova američka administracija u pogledu Srbije, koja je do danas vodila politiku balansiranja i neutralnosti na međunarodnoj sceni.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo