Povežite se sa nama

MONITORING

POSJETA POTPREDSJEDNIKA SAD MAJKA PENSA CRNOJ GORI: Poruke i podjele

Objavljeno prije

na

pens

Istorijska posjeta, kako mediji i predstavnici Vlade nazivaju dolazak potpredsjednika SAD Majk Pensa Crnoj Gori – završena je. Pens se u Crnoj Gori sastao sa premijerom Duškom Markovićem, predstavnicima Vlade, te predsjednikom države Filipom Vujanovićem. Pred sam kraj posjete desio se i sastanak sa dijelom crnogorske opozicije, a nakon gostovanja na Samitu jadranske povelje čiji je domaćin bila Crna Gora, Pens je napustio zemlju. Tako je završena „turneja po Istočnoj Evropi i Kavkazu” potpredsjednika SAD.

I međunarodni mediji ističu kako je Pensova posjeta Podgorici istorijska, jer se radi o najvišem američkom zvaničniku koji je posjetio Crnu Goru još od 1905. godine, kada su dvije države zvanično uspostavile diplomatske veze.

I dok se u Crnoj Gori i dalje vodi rasprava o tome zašto se Pens nije sastao sa bivšim premijerom Milom Đukanovićem i da li to znači njegov politički kraj, te zašto nije bilo sastanka sa predstavnicima opozicionog Demokratskog fronta, ostaje pitanje: Šta zaista znači posjeta potpredsjednika SAD Crnoj Gori, Estoniji i Gruziji?

Poruke koje je Pens poslao tokom boravka u Crnoj Gori, uglavnom se odnose na ruski uticaj na ove prostore. On je u Podgorici kazao da Rusija hoće na silu da crta nove granice, a na Samitu je govorio i o dešavanjima u noći 16. oktobra.

„Rusija nastavlja da iscrtava nove granice silom na Zapadnom Balkanu. Nastojala je da destabilizuje region i podijeli vas međusobno i ostatak Evrope. Namjere su bile jasne prošle godine kada su moskovski agenti pokušali da poremete izbore, napadnu parlament i čak ubiju premijera i tako razuvjere crnogorski narod da ne ulazi u NATO savez”, rekao je Pens dok se u Podgorici tek očekuje suđenje u tzv. slučaju državni udar. On je kazao da je predsjednik SAD Donald Tramp pozvao Rusiju da obustavi destabilizacione aktivnosti.

Turneja potpredsjednika SAD po Istočnoj Evropi i Kavkazu, smatraju analitičari. treba da uvjeri američke partnere kako je Trampova administracija posvećena kolektivnoj odbrani NATO. Istovremeno je to poruka Rusiji da je prostor za njeno ponašanje na međunarodnom planu ograničen.

Najava Pensove turneje iz Bijele kuće uslijedila je poslije Trampovih javnih nastupa u kojima je dovodio u pitanje koristi transatlantskog vojnog saveza, njegovog oklijevanja da potvrdi posvećenost kolektivnoj odbrani NATO, kao i želje za poboljšanje odnosa s Moskvom, koji su učinili američke evropske saveznike veoma nervoznim i nesigurnim.

U međuvremenu, Tramp je omekšao odnos prema Evropi, potvrdivši dugoočekivanu posvećenost članu 5. ugovora o NATO koji kaže da je napad na jednu članicu tog vojnog saveza napad na čitavu Alijansu i kritikovao Rusiju zbog njenih aktivnosti u Evropi. Razlog leži možda u tome što je Tramp trenutno pod pritiskom zbog nekoliko istražnih procesa u vezi navodne povezanosti njegove izborne kampanje s Rusijom.

Pens je već u Talinu, prvoj stanici putovanja, izjavio da Vašington stoji uz baltičke zemlje i druge saveznike u Istočnoj Evropi koji su izrazili zabrinutost zbog ruskih namjera u ovom dijelu starog kontinenta. ,,Moja poruka kada posjetim Gruziju i Crnu Goru – biće ista: našim saveznicima ovdje u Istočnoj Evropi, poručujemo – mi smo s vama, stojimo s vama u ime slobode”, rekao je Pens u intervju za Foks Njuz. „Amerika na prvom mjestu” ne znači „Amerika sama”, poručio je.

On je komentarisao i odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je 30. jula najavio protjerivanje 755 pripadnika američkog diplomatskog kora u Moskvi. ,,Nadali smo se boljim odnosima i vezama s Rusijom. No, posljednja akcija Moskve neće umanjiti odlučnost SAD u zaštiti naše bezbjednosti, kao i sigurnosti naših saveznika i drugih slobodarskih nacija diljem svijeta”.

Zvaničnici američke administracije saopšili su da se na ovo putovanje gleda kao nastavak posjete predsjednika Trampa Evropi početkom jula. Tramp se tada zaustavio u Poljskoj i Njemačkoj kako bi izrazio podršku NATO, ali se sastao i sa Putinom u nastojanju da poboljša veze s Moskvom. Ipak, jedno predsjednikovo uvjeravanje nije dovoljno da ubijedi evropske partnere da su im SAD u potpunosti posvećene. Tako se dolazi do potpredsjednika Pensa, koji je već i ranije pokušavao da ublaži evropsku strepnju za vrijeme minhenske Konferencije o bezbjednosti, nedugo nakon Trampove inauguracije.

Marija Omeličeva, ekspretkinja za bezbjednost evroazijskog prostora s Univerziteta Kanzas, ocjenjuje kako je Pens savršen čovjek da te tenzije i smiri, uzimajući u obzir njegovu političku prošlost, te uzdržan i miran stil.

Pensove destinacije povezuje jedna nit. To je postojanje zabrinutosti zbog mogućeg zbližavanja Bijele kuće i Kremlja. Estonija i Gruzija nekada su bile pod uticajem Moskve. Danas je Estonija članica NATO, dok je Gruzija u Partnerstvu za mir. Crna Gora je ušla u NATO, a njene vlasti sada govore o pritisku Rusije nakon više godina poslovanja sa ruskim oligarsima.

Tu je i namjera Rusije da organizuje veliku vojnu vježbu duž svojih zapadnih granica u Bjelorusiji u septembru. Te moskovske ratne igre, koje uključuju desetine hiljada vojnika, zabrinjavaju SAD, NATO i baltičke zemlje.

Posjeta Pensa Crnoj Gori višestruko je značajna i za čitav region, ocijenio je bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac. On smatra da se u čitavom regionu Balkana odvija veliki rivalitet između, ne samo SAD i Rusije, već su tu i nove sile poput Kine i Turske koje imaju takođe interes i koje ulažu značajne napore u region Zapadnog Balkana.

,,Posjeta bi mogla da znači da su SAD spremne da pomognu zemljama Zapadnog Balkana da očuvaju svoj kurs prema EU i da im pomogne u suprotstavljanju negativnim aspektima prisustva i uticaja drugih sila”, saopštio je Lukovac.

U tom cilju je u Podgorici organizovan i Samit zemalja američko-jonske inicijative (A5). Na samitu su, na poziv predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i Makedonije Zorana Zaeva, učestvovali i premijeri Hrvatske, Albanije, Slovenije i Srbije, Andrej Plenković, Edi Rama, Miroslav Cerar i Ana Brnabić, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić i predsjednik Kosova Hašim Tači.

Hrvatska, BiH, Albanija, Makedonija i Crna Gora članice su A5, dok Srbija, Kosovo i Slovenija, imaju status posmatrača. Američko-jadranska povelja je osnovana 2003. pod pokroviteljstvom SAD sa ciljem da koordinira aktivnosti podrške zemljama aspirantima za članstvo u NATO.

U prvim danima administracije predsjednika Trampa bilo je očekivanja da će SAD poslije decenije postepenog prepuštanja vođstva na Balkanu evropskim partnerima sada dići ruke od regiona. No, i dalje politiku prema Zapadnom Balkanu tumači i koordinira zamjenik pomoćnika državnog sekretara Hojt Brajan Ji.

Ji je, na neki način, i oličenje kontinuiteta te politike koja počiva na viziji ,,cjelovite, slobodne i mirne Evrope” koja to može postati samo onda kad u nju budu integrisane i zapadnobalkanske države. U međuvremenu, u Vašingonu, naročito u krugovima Kongresa, izražava se sve veća zabrinutost da bi odsustvo američkog liderstva moglo ostaviti region oslabljen u uočavanju sa dva bezbjednosna izazova: opasnostima od širenja nasilnog ekstremizma i povećanog ruskog uticaja u sprječavanju evroatlantskih integracija zapadnobalkanskih država.

Očekivanja proruskih balkanskih političara i propagandista kako će nova američka administracija ,,okrenuti list” i uspostaviti bolje odnose s Rusijom doživjela su otrežnjujuće sučeljavanje s realnošću u prošlonedeljnom glasanju u Kongresu kojim se predsjedniku Trampu uskraćuje mogućnost da ukine sankcije protiv Rusije. U Predstavničkom domu rezultat glasanja bio je 419 prema tri, a u Senatu 98 prema dva.

Na Kapitolu se širenje negativnog ruskog uticaja u regionu prati sa sve većom zabrinutošću. Riječ je, prije svega, o sve otvorenijem ruskom insistiranju kako evroatlantske integracije nisu jedina opcija za Balkan. U Vašingtonu se zapaža kako se taj štetan uticaj Rusije na Balkanu odvija ,,po sovjetskom scenariju” ali s osloncem na nove tehnologije i medije. Pri tome se koristi i potpuna energetska zavisnost balkanskih zemalja, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, od ruskog prirodnog plina.

U tom smislu, već su aktuelne špekulacije da li Pensova posjeta znači i signal za ponovno aktiviranje ozbiljnijeg američkog prisustva u regionu, kao i da li se radi o koracima u pravcu daljeg „neutralisanja ruskog uticaja na Balkanu”. Ima dosta argumenata za takvo razmišljanje, s obzirom da je zvanični povod za posjetu potpredsednika SAD upravo samit A5.

Mišljenje je da SAD nastoje da utvrde i ojačaju prisustvo NATO u regionu. Otuda je interesantno što je ko-domaćin Makedonija, za koju se već neko vrijeme pominje da bi, po ubrzanoj procedure, mogla da postane punopravna članica Alijanse, već na proljeće 2018. U skladu s tim je i mišljenje američkog analitičara Danijela Servera kako Pensova posjeta Podgorici predstavlja odavanje priznanja Crnoj Gori za ulazak u NATO i slanje poruke da vrata Alijanse ostaju otvorena za države zainteresovane za ulazak u Sjevernoatlantski vojni savez.

Ukoliko se ubrzo ostvari američki naum za munjevito uvlačenje Makedonije u Savez, prisustvo NATO na Balkanu biće praktično zacementirano. S obzirom na to da su svi ostali učesnici samita već članice ili imaju otvorene aspiracije za članstvo u NATO, biće veoma interesantno kakva će očekivanja imati nova američka administracija u pogledu Srbije, koja je do danas vodila politiku balansiranja i neutralnosti na međunarodnoj sceni.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo