Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI SKUPŠTINSKI POSLOVNIK: Zaboravni lordovi

Objavljeno prije

na

skupstina

Skupština Crne Gore usvojila je izmjene Poslovnika. Ima da se zna red. O održavanju reda staraće se predsjednik Skupštine, u ovom trenutku, Ivan Brajović.

,,Poslanici i drugi učesnici u pretresu dužni su da poštuju dostojanstvo poslanika i Skupštine i da se jedni drugima obraćaju sa uvažavanjem. Nije dozvoljeno korišćenje uvredljivih izraza ili iznošenje činjenica i ocjena koje se odnose na privatni život poslanika i drugih lica”, jedna je od novina u Poslovniku.

Odmah se vidi nevolja. Uzmimo riječ „satelit”. Niko sigurno ne bi djetetu rekao da je to „ružna riječ”. S druge strane, ne može se računati ni u činjenicu iz privatnog života poslanika. Ipak, ako se stvar posmatra iz ugla Socijaldemokrata uz prstohvat teorije relativiteta – i te kako može biti uvredljivo, a, možda sadrži kakav privatni aranžmančić.

Zbog povrede reda na sjednici, dakle, predsjednik Skupštine, po novome, može da izrekne opomenu, oduzme riječ ili udalji poslanika sa sjednice. Brajović je, koliko se dosad moglo vidjeti, dosta nervozan oko tih davanja i uzimanja riječi.

U Poslovniku je pobrojano u kojim sve slučajevima poslanik može zaraditi opomenu – od uzimanja riječi bez dozvole, preko ometanja drugih do korištenja psovki i uvredljivih riječi. Spisak se završava riječima „ako drugim postupcima narušava red na sjednici”. Drugi postupak mogao bi biti, recimo – poprijeko gleda Obrada Miša Stanišića.

Poslaniku se oduzima riječ ako prethodno dobije dvije opomene i nastavi da narušava red. Ako ne ućuti, isključuje mu se mikrofon. To dugme i dosad je predsjednik parlamenta Ivan Brajović obilato koristio.

Mjera udaljenja sa sjednice izriče se poslaniku koji i poslije oduzimanja riječi ometa ili sprječava rad na sjednici ili ,,u slučaju narušavanja reda ili fizičkog napada na drugo lice u zgradi Skupštine”. Važi 15 dana. Kad se glasa, poslanik može da se vrati.

Svaka opomena koštaće poslanika – deset odsto plate. Kome oduzmu riječ, oduzeće mu i 40 odsto od plate. Ko bude udaljen biće kažnjen oduzimanjem pola plate.

Ipak, da bi govorili u parlamentu, poslanici neće morati da podižu kredite. Propisano je da se, ako je poslaniku izrečeno više mjera za povredu reda na sjednici Skupštine, novčane kazne ne sabiraju, već se primjenjuje samo najviša novčana kazna.

Neće ih ni moriti glađu – poslanik koji je novčano kažnjen zbog opomene ili oduzimanja riječi ima pravo na naknadu troškova prevoza; za ishranu i hotelski smještaj, a poslanik koji je novčano kažnjen zbog udaljavanja sa sjednice ima pravo na naknadu troškova prevoza u skladu sa aktom Administrativnog odbora. Budući da dio opozicionih poslanika ima problema sa kilogramima, predsjednik Odbora Ljuiđ Škrelja mogao bi da predloži da dolaze biciklom.

Povodom izmjena Poslovnika paradržavni mediji su nas obavijestili kako parlament „vraća stari sjaj”. Mlađi posmatrači javne scene i, naravno, predstavnici vlasti u nebo dižu Skupštinu kakvu smo nekad imali. Bio je to, kažu ozbiljno, „dom lordova”. Ma hajde.

Predsjednik prvog parlametarnog saziva od uvođenja višestranačkog sistema Risto Vukčević, sa mjesta predsjedavajućeg je opoziciju nazvao „bandom izdajničkom”. A riječi su tada bile mnogo skuplje.

Rifat Vesković, bivši je poslanik SDA. U prvom sazivu crnogorskog parlamenta SDA je imala devet poslanika u Demokratskoj koaliciji koju su činili sa albanskim partijama. Zajedno su imali 13 poslaničkih mjesta.

,,Početkom devedesetih u Bijelom Polju je bilo 12 nerasvijetljenih ubistava muslimana. Kad smo u parlamentu tražili interpelacijom da se to rasvijetli – Skupština je prekunita. Vladajuća partija je pokrenula inicijativu da nam Administrativni odbor ukine imunitet. Doživjeli smo teške uvrede”, objašnjava Vesković za Monitor.

Uz napomenu da je SDA bila prava opoziciona stranka Vesković kaže kako su uvrede iz vladajuće partije u parlamentu bile sasvim uobičajene. ,,Najekstremniji je bio Miomir Mugoša koji nam je tada pokazivao put za Teheran”, kaže Vesković.

Poslanici, svjedoči on, nijesu ni formalno bili u istom položaju: ,,U prvom sazivu parlamenta poslanici opozicije nijesu bili profesionalci, to je važilo samo za poslanike vladajuće stranke. Tada sam radio u školi i direktor mi je odbijao dnevnice kad sam išao na kolegijum Skupštine. Predstavnici opozicije nijesu mogli da budu predsjednici skupštinskih odbora”.

Vesković kaže da je osim poznate etikete da je opozicija ,,banda izdajnička” tadašnji predsjednik parlamenta Risto Vukčević često koristio termin ,,nedržavna opozicija”, koji od tada do danas vlast redovno koristi.

,,Mi smo doživljavali napade na ulici jer se atmosfera iz Skupštine prenosila na građane. Poslije jedne sjednice Skupštine poslanici Rasim Šahman, Ćazim Lukač i ja pošli smo do robne kuće – napale su nas neke prodavačice, Lukač je jedva živu glavu izvukao”, kaže Vesković.

Prisjeća se još jedne mučne situacije: ,,Jednom prilikom, takođe poslije sjednice parlamenta, ručali smo nas nekoliko poslanika u restoranu nadomak Podgorice kad se pojavila grupa rezervista. Rekli su: ,Mi idemo po Bosni da ih tražimo, a oni ih evo ovdje. Htjeli su da nas linčuju, jedva nas je izveo gazda restorana'”.

Posebna priča je policijska akcija Lim u kojoj je policija 1994. uhapsila i zlostavljala rukovodsto i članove Stranke demokratske akcije. Tačno je da oni u tom trenutku nijesu bili poslanici, jer su, zbor rata u Bosni bojkotovali izbore 1992, ali mnogo govori o demokratiji u Crnoj Gori. ,,Kad sam uhapšen otežavajuća okolnost na sudu mi je bila to što su mi prilikom hapšenja na stolu našli Monitor”, podsjeća Vesković. On je za poslanika ponovo izabran 1996. i tada je, kako kaže, predsjednik parlamenta Svetozar Marović doprinio da Skupština postane profesionalnija.

,,Ovim Poslovnikom krug se zatvara, vraćaju se devedesete. Risto Vukčević se prema poslanicima ponašao kao prema djeci, ućutkujući predstavnike opozicije i slično. Ovim Poslovnikom Brajović dobija moć da uskrati pravo na riječ poslanicima”, kaže Vesković.

Zna se odavno – zaboravan narod živi ovdje. U ,,domu lordova”, ne tako davno ministar policije, današnji predsjednik države Filip Vujanović čitao je anonimne dojave o lideru Liberalnog saveza Slavku Peroviću. Miomir Mugoša jednoj od opozicionih poslanica prebrojavao je ljubavnike. Teško se sjetiti svih gadosti koje je kao predsjednica Skupštine preživjela Vesna Perović. Sve im je smetalo – kako govori, koliko ima prezimena, kakve sandale nosi, što je žensko.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković objasnila je ovih dana da je dobri duh parlamentarizma u Crnoj Gori proćeran iz Skupštine horskim vrijeđanjem tadašnjeg premijera. To je bilo ono kad su poslanici Demokratskog fronta vikali ,,Milo lopove”, a premijer uzvratio sa ,,Bravo kreteni”. Nekoliko mjeseci ranije premijer je poslanika Dritana Abazovića nazvao „bitangom” i objasnio nam da živimo u „parlamentarnoj diktaturi”. Samo zato što nije kontrolisao dovoljan broj glasova.

,,Dobra praksa je bila da se izmjene Poslovnika donose konsenzusom vlasti i opozicije. Ali očigledno da Sinđin parlament ne vodi računa o dobroj praksi i pokušava dekretom većine disciplinovati poslanike. Najbolje bi bilo da nam napišu govore, a da mi to pročitamo. Izmjene su tragikomične, a ostavljaju isuviše veliki prostor za slobodno tumačenje, tako da će se Administrativni odbor po nalogu predsjednika Brajovića uskoro pretvoriti u prekršajni sud sa ‘sudijom’ Škreljom na čelu, ali bez mogućnosti žalbi okrivljenih”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta.

Ona smatra da nije jasno mogu li se Poslovnikom određivati novčane kazne, jer su primanja poslanika definisana Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

Niko ozbiljno ne očekuje da će se išta u ponašanju poslanika zbog izmjena u Poslovniku promijeniti.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo