Povežite se sa nama

MONITORING

NOVI SKUPŠTINSKI POSLOVNIK: Zaboravni lordovi

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore usvojila je izmjene Poslovnika. Ima da se zna red. O održavanju reda staraće se predsjednik Skupštine, u ovom trenutku, Ivan Brajović.

,,Poslanici i drugi učesnici u pretresu dužni su da poštuju dostojanstvo poslanika i Skupštine i da se jedni drugima obraćaju sa uvažavanjem. Nije dozvoljeno korišćenje uvredljivih izraza ili iznošenje činjenica i ocjena koje se odnose na privatni život poslanika i drugih lica”, jedna je od novina u Poslovniku.

Odmah se vidi nevolja. Uzmimo riječ „satelit”. Niko sigurno ne bi djetetu rekao da je to „ružna riječ”. S druge strane, ne može se računati ni u činjenicu iz privatnog života poslanika. Ipak, ako se stvar posmatra iz ugla Socijaldemokrata uz prstohvat teorije relativiteta – i te kako može biti uvredljivo, a, možda sadrži kakav privatni aranžmančić.

Zbog povrede reda na sjednici, dakle, predsjednik Skupštine, po novome, može da izrekne opomenu, oduzme riječ ili udalji poslanika sa sjednice. Brajović je, koliko se dosad moglo vidjeti, dosta nervozan oko tih davanja i uzimanja riječi.

U Poslovniku je pobrojano u kojim sve slučajevima poslanik može zaraditi opomenu – od uzimanja riječi bez dozvole, preko ometanja drugih do korištenja psovki i uvredljivih riječi. Spisak se završava riječima „ako drugim postupcima narušava red na sjednici”. Drugi postupak mogao bi biti, recimo – poprijeko gleda Obrada Miša Stanišića.

Poslaniku se oduzima riječ ako prethodno dobije dvije opomene i nastavi da narušava red. Ako ne ućuti, isključuje mu se mikrofon. To dugme i dosad je predsjednik parlamenta Ivan Brajović obilato koristio.

Mjera udaljenja sa sjednice izriče se poslaniku koji i poslije oduzimanja riječi ometa ili sprječava rad na sjednici ili ,,u slučaju narušavanja reda ili fizičkog napada na drugo lice u zgradi Skupštine”. Važi 15 dana. Kad se glasa, poslanik može da se vrati.

Svaka opomena koštaće poslanika – deset odsto plate. Kome oduzmu riječ, oduzeće mu i 40 odsto od plate. Ko bude udaljen biće kažnjen oduzimanjem pola plate.

Ipak, da bi govorili u parlamentu, poslanici neće morati da podižu kredite. Propisano je da se, ako je poslaniku izrečeno više mjera za povredu reda na sjednici Skupštine, novčane kazne ne sabiraju, već se primjenjuje samo najviša novčana kazna.

Neće ih ni moriti glađu – poslanik koji je novčano kažnjen zbog opomene ili oduzimanja riječi ima pravo na naknadu troškova prevoza; za ishranu i hotelski smještaj, a poslanik koji je novčano kažnjen zbog udaljavanja sa sjednice ima pravo na naknadu troškova prevoza u skladu sa aktom Administrativnog odbora. Budući da dio opozicionih poslanika ima problema sa kilogramima, predsjednik Odbora Ljuiđ Škrelja mogao bi da predloži da dolaze biciklom.

Povodom izmjena Poslovnika paradržavni mediji su nas obavijestili kako parlament „vraća stari sjaj”. Mlađi posmatrači javne scene i, naravno, predstavnici vlasti u nebo dižu Skupštinu kakvu smo nekad imali. Bio je to, kažu ozbiljno, „dom lordova”. Ma hajde.

Predsjednik prvog parlametarnog saziva od uvođenja višestranačkog sistema Risto Vukčević, sa mjesta predsjedavajućeg je opoziciju nazvao „bandom izdajničkom”. A riječi su tada bile mnogo skuplje.

Rifat Vesković, bivši je poslanik SDA. U prvom sazivu crnogorskog parlamenta SDA je imala devet poslanika u Demokratskoj koaliciji koju su činili sa albanskim partijama. Zajedno su imali 13 poslaničkih mjesta.

,,Početkom devedesetih u Bijelom Polju je bilo 12 nerasvijetljenih ubistava muslimana. Kad smo u parlamentu tražili interpelacijom da se to rasvijetli – Skupština je prekunita. Vladajuća partija je pokrenula inicijativu da nam Administrativni odbor ukine imunitet. Doživjeli smo teške uvrede”, objašnjava Vesković za Monitor.

Uz napomenu da je SDA bila prava opoziciona stranka Vesković kaže kako su uvrede iz vladajuće partije u parlamentu bile sasvim uobičajene. ,,Najekstremniji je bio Miomir Mugoša koji nam je tada pokazivao put za Teheran”, kaže Vesković.

Poslanici, svjedoči on, nijesu ni formalno bili u istom položaju: ,,U prvom sazivu parlamenta poslanici opozicije nijesu bili profesionalci, to je važilo samo za poslanike vladajuće stranke. Tada sam radio u školi i direktor mi je odbijao dnevnice kad sam išao na kolegijum Skupštine. Predstavnici opozicije nijesu mogli da budu predsjednici skupštinskih odbora”.

Vesković kaže da je osim poznate etikete da je opozicija ,,banda izdajnička” tadašnji predsjednik parlamenta Risto Vukčević često koristio termin ,,nedržavna opozicija”, koji od tada do danas vlast redovno koristi.

,,Mi smo doživljavali napade na ulici jer se atmosfera iz Skupštine prenosila na građane. Poslije jedne sjednice Skupštine poslanici Rasim Šahman, Ćazim Lukač i ja pošli smo do robne kuće – napale su nas neke prodavačice, Lukač je jedva živu glavu izvukao”, kaže Vesković.

Prisjeća se još jedne mučne situacije: ,,Jednom prilikom, takođe poslije sjednice parlamenta, ručali smo nas nekoliko poslanika u restoranu nadomak Podgorice kad se pojavila grupa rezervista. Rekli su: ,Mi idemo po Bosni da ih tražimo, a oni ih evo ovdje. Htjeli su da nas linčuju, jedva nas je izveo gazda restorana'”.

Posebna priča je policijska akcija Lim u kojoj je policija 1994. uhapsila i zlostavljala rukovodsto i članove Stranke demokratske akcije. Tačno je da oni u tom trenutku nijesu bili poslanici, jer su, zbor rata u Bosni bojkotovali izbore 1992, ali mnogo govori o demokratiji u Crnoj Gori. ,,Kad sam uhapšen otežavajuća okolnost na sudu mi je bila to što su mi prilikom hapšenja na stolu našli Monitor”, podsjeća Vesković. On je za poslanika ponovo izabran 1996. i tada je, kako kaže, predsjednik parlamenta Svetozar Marović doprinio da Skupština postane profesionalnija.

,,Ovim Poslovnikom krug se zatvara, vraćaju se devedesete. Risto Vukčević se prema poslanicima ponašao kao prema djeci, ućutkujući predstavnike opozicije i slično. Ovim Poslovnikom Brajović dobija moć da uskrati pravo na riječ poslanicima”, kaže Vesković.

Zna se odavno – zaboravan narod živi ovdje. U ,,domu lordova”, ne tako davno ministar policije, današnji predsjednik države Filip Vujanović čitao je anonimne dojave o lideru Liberalnog saveza Slavku Peroviću. Miomir Mugoša jednoj od opozicionih poslanica prebrojavao je ljubavnike. Teško se sjetiti svih gadosti koje je kao predsjednica Skupštine preživjela Vesna Perović. Sve im je smetalo – kako govori, koliko ima prezimena, kakve sandale nosi, što je žensko.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković objasnila je ovih dana da je dobri duh parlamentarizma u Crnoj Gori proćeran iz Skupštine horskim vrijeđanjem tadašnjeg premijera. To je bilo ono kad su poslanici Demokratskog fronta vikali ,,Milo lopove”, a premijer uzvratio sa ,,Bravo kreteni”. Nekoliko mjeseci ranije premijer je poslanika Dritana Abazovića nazvao „bitangom” i objasnio nam da živimo u „parlamentarnoj diktaturi”. Samo zato što nije kontrolisao dovoljan broj glasova.

,,Dobra praksa je bila da se izmjene Poslovnika donose konsenzusom vlasti i opozicije. Ali očigledno da Sinđin parlament ne vodi računa o dobroj praksi i pokušava dekretom većine disciplinovati poslanike. Najbolje bi bilo da nam napišu govore, a da mi to pročitamo. Izmjene su tragikomične, a ostavljaju isuviše veliki prostor za slobodno tumačenje, tako da će se Administrativni odbor po nalogu predsjednika Brajovića uskoro pretvoriti u prekršajni sud sa ‘sudijom’ Škreljom na čelu, ali bez mogućnosti žalbi okrivljenih”, kaže za Monitor Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta.

Ona smatra da nije jasno mogu li se Poslovnikom određivati novčane kazne, jer su primanja poslanika definisana Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

Niko ozbiljno ne očekuje da će se išta u ponašanju poslanika zbog izmjena u Poslovniku promijeniti.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLIKO NAS KOŠTAJU POLITIČKA PREPUCAVANJA UNUTAR VLASTI: Cijena frustracije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Računica pokazuje da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, do kraja otplate kredita za refinansiranje – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina. Za sve to u DF-u nijesu htjeli ni da čuju

 

Priča o neodgovornosti ovdašnjih političara dobila je novo poglavlje. Od prošle nedjelje imamo egzaktnu računicu koja pokazuje (jedan dio) cijene koju plaćamo zbog previranja unutar vladajuće većine. Taj trošak nije mali. U pitanju je više novca nego što je ovogodišnjim budžetom, konačno usvojenim prošle nedjelje, predviđeno za buduće naknade majkama sa troje i više djece (25 miliona).

Novi požar buknuo je bez najave. Uoči glasanja o budžetu, ministar finansija Milojko Spajić predložio je parlamentu amandman koji predviđa mogućnost zaduženja „do 900 miliona eura“ u svrhu refinansiranja tzv. kineskog kredita za gradnju autoputa čija prva rata, u iznosu od 29 miliona, dospijeva na naplatu 21. jula. Dok bi naredne i sljedećih godina bili u obavezi da plaćamo dvije polugodišnje rate – u januaru i julu.

Ministar Spajić je u Skupštini kazao da je Vlada blizu dogovora da dobiju kredit u eurima, po kamatnoj stopi od jedan odsto, rokom otplate 20 godina, grejs periodom od šest godina i – bez hipoteka nad državnom imovinom. S tim što sve predočene podatke treba uzeti sa rezervom, pošto pregovori s potencijalnim kreditorima (kreditorom) i dalje traju. A potom valja pregovarati i o prijevremenoj otplati duga.

Tim novcem, predočeno je prisutnim poslanicima, Vlada bi prijevremeno otplatila kredit dobijen od kineske Exim banke od 945 miliona dolara. Pošto je kredit za gradnju prve dionice autoputa uzet u stranoj valuti (USA dolari), od početka je bilo jasno da je Vlada zaključenjem tog ugovora preuzela veliki rizik. Da je taj strah bio opravdan pokazuje podatak da je kredit, kada je ugovoren, vrijedio 690 miliona eura dok je danas njegova vrijednost, preračunata u eure, veća za nekih 100 miliona. Dodatno, ugovorena kamata je dva odsto, a grejs period od šest godina je istekao. Tako bi sa otplatom duga, suprotno nekadašnjim planovima, počeli prije završetka dionice Smokovac – Mateševo.

Kinezi su se potrudili da osiguraju dobit u ovom poslu, pa se u ugovoru o kreditu našla i odredba prema kojoj se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupkom u skladu sa ugovorom…”. To je, prema tumačenju stručnjaka, značilo da bi Exim banka svoj dug mogla naplatiti i preuzimanjem dijela teritorije Crne Gore, pod uslovom da nije riječ o kasarni ili ambasadi. Zato se ministar i pohvalio da ugovor o refinansiranju o kome se pregovara ne podrazumijeva hipoteku.

Predočena računica je pokazivala da bi Crna Gora, samo po osnovu niže kamate, uzimanjem novog kredita za refinansiranje duga – pod uslovom da Kinezi prihvate takav aranžman pod nekim normalnim uslovima – uštedjela oko 100 miliona. Pride bi vraćanje duga počela tek za šest godina, što znači da bi Crna Gora nekih 300 miliona mogla, umjesto za vraćanje duga, uložiti u razvoj neophodne infrastrukture. Uz realnu šansu da se, kada dug prispije za plaćanje, dio potrebnog novca prikupi i od naplate putarine na dionici Smokovac – Mateševo. Koja će, valjda, biti završena u nekom doglednom roku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

REAGOVANJA NA REZOLUCIJU O GENOCIDU U SREBRENICI: Zločin nepriznavanja zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zvanična Srbija je usvajanje rezolucije proglasila antisrpstvom. Kritički nastrojeni intelektulaci u Srbiji optužuju srpsku vlast da ona čitavom narodu podmeće kolektivnu krivicu

 

Prije jedanaest godina Skupština Srbije usvojila je Deklaraciju o Srebrenici. Termina genocid nema. Danas se u tamošnjem parlamentu nalaze dva prijedloga rezolucije o Srebrenici. SDA Sandžaka traži osudu genocida, a u tekstu koji je kao odgovor u tom domu podnio Marijan Rističević, poslanik liste SNS-a, traži se osuđivanje zločina.

Iz vrha Srbije stižu glasovi: „Šta je sa genocidom i zločinima nad Srbima?” Poneki iz opozicije tvrde da je rezolucija SDA na istom zadatku kao i ona u Crnoj Gori – da se, kako vele, pojača pritisak na Srbiju i RS po nalogu iz Brisela i Vašingtona.

SRAMNO! Prvo nas proglase za GENOCIDAN narod, pa nas zovu da im SPASIMO letnju sezonu; Osudili čitav narod za genocid: Najgori, najcrnji udar na Srbiju; GORI SU I OD USTAŠA! Đukanović, Krivokapić i Bečić optužili Srbe i Srbiju za genocide, Gori od Britanaca i Mila: Krivokapić i Bečić Srbima udarili žig genocidnih… samo je dio huškačkih naslova koji su preplavili kioske u Srbiji sa naslovnica Novosti, Kurira, Informera…

Politički vrh radi u istom pravcu, a predvodnik Aleksandar Vučić se pita: „Kakve veze Srebrenica ima sa Crnom Gorom? Što se oni mešaju u nečije tuđe odnose? Ko smo mi da danas arbitriramo između Turske i Jermenije… ”. Obećao je da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije „neće saglasiti dok je predsednik Srbije”.

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić smatra ovo dijelom projekta čiji je cilj da optereti Srbiju i srpski narod, da bi se dokazalo da je RS nastala na genocidu.

Aleksandar Vulin, ministar unutrašnjih poslova Srbije je istomišljenike našao u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja. Njihova ideja je selektivna propusnost crnogorsko-srpske granice.

Ovakve reakcije iz Beograda, na usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu  ovako je ocijenio analitičar Cvjetin Milivojević. „Ova Vlada je formirana sa velikim očekivanjima iz Srbije, da će sa jedne strane zaštititi imovinu Mitropolije SPC u Crnoj Gori, a sa druge da će povući neke korake u planu odustajanja od priznanja Kosova, što je bilo nerealno očekivati jer je riječ o koalicionoj Vladi. S obzirom na to da očekivanja nisu ispunjena, sada zvanični Beograd podmeće priču da je prioritet Krivokapića da se bavi ‘izmišljenim genocidom u Srebrenici i izmišljenim zločincima iz redova srpskog naroda'“, prenijela je RSE.

Prema njegovim riječima Vučić pokušava da u Crnoj Gori uradi isto što čini na Kosovu, „gdje ima jednu satelitsku stranku, kao što je Srpska lista, koja se više bavi stranačkim pitanjima opstanka Vučića na vlasti, nego problemima lokalnog stanovništva“. Milivojević smatra da su ovakva reagovanja pokušaj da se vrati politika kada su apsolutni vladari, Vučić i Milo Đukanović raspirivali anticrnogorstvo, odnosno antisrpstvo i na tome gradili  moć.

Za Stašu Zajović iz Žena u crnom usvajanje rezolucije je izuzetno važan čin. „Jasno je da Vučić nastavlja destabilizaciju CG i cele regije preko ratnohuškačkih medija u Srbiji, koji govore ono što se on iz pragmatičnih spoljnopolitičkih razloga ne usuđuje“.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

,,Mi iz Demokratskog fronta uz kolege iz parlamentarne većine smo se potrudili da se nešto pomjeri sa mrtve tačke. Mogu svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori, da će se krupni korak u oslobađanju institucija desiti za nekoliko dana, kada 12. juna pratimo sa funkcije Milivoja Katnića”, rekao je Radunović.

Knežević je takođe u srijedu najavio da će poslanici DF-a podnijeti krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Dražena Burića ako ne konstatuje prestanak mandata Katniću na sjednici Tužilačkog savjeta.

On je, međutim, zbog bure koja se u javnosti digla zbog smanjenja starosne granice za penziju, amandmanski izmijenio svoj predlog tako da će primjena novog Zakona o radu početi u januaru 2022.  Skupština je usvojila i amndmane, koji su podneseni na inicijativu Unije slobodnih sindikata da se od 12. juna (kada je prvobitno stupio izmijenjeni Zakon o radu) pa do primjene novog zakona primjenjuje odredba, kojom je starosna granica za penziju 67 godina. Unija je ovu inicijativu podnijela kako bi građani koji su već 12. juna dobili otkaze mogli na sudovima da traže poravnanje. Do januara sljedeće godine biće vremena da se pravno uredi pitanje prestanka radnog odnosa.

U Uniji slobodnih sindikata smatraju da je izmjena Zakona o radu dovela brojne radnike u nezavidan položaj. Kažu da i u vezi sa izmjenom i dopunom Zakona nije sačinjena odgovarajuća procjena uticaja na budžet, što je bilo neophodno sačiniti imajući u vidu neminovan uticaj koji će imati na penzioni sistem, ali i ukupan budžet. Zaposlenima iz javnog sektora  moraće biti isplaćene otpremnine zbog odlaska u penziju, naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor i drugo.

„Posebno je važno imati u vidu i negativne posljedice koje će primjena sporne izmjene imati na standard zaposlenih koje direktno pogađa budući da je veliki broj njih planirao kreditna zaduženja zarad rješavanja određenih egzistencijalnih pitanja, očekujući da će raditi do 67 godine“, navodi se u inicijativi Unije.

Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer saopštila je da je proceduri usvajanja izmjena i dopuna Zakona morala da prethodi finansijska analiza, procjena  u kojoj mjeri će nova rješenja uticati na održivost penzionog sistema. Isplata penzija obavlja  se po osnovu isplate doprinosa od strane poslodavaca za zaposlene. Sa ovakvim finansijskim sistemom, da bi fond za penzijsko i invalidsko osiguranje bio samoodrživ, potrebno je imati odnos između zaposlenih i penzionera 3:1.

„Ozbiljnost problema najbolje potvrđuje broj zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori. Broj zaposlenih prije krize kovida bio je oko 200.000, najnoviji podaci iz maja 2021. godine ukazuju da je  broj zaposlenih u Crnoj Gori pao za skoro 50.000, pa je sada 153.171. Ako se ima u vidu da je  broj penzionera u Crnoj Gori 121.148, može se zaključiti da je odnos zaposlenih i penzionera u Crnoj Gori 1,26:1. Jasno je da u takvoj situaciji naš PIO fond nije samoodrživ, a za redovnu uslugu penzija neophodna je podrška iz budžeta Crne Gore“, navodi Simović Zvicer.

Zakon o radu je izmijenjen prije samo dvije godine. Skupština je 2019. godine usvojila izmjene Zakona o radu, a prethodna Vlada je na izmjenama radila gotovo tri godine.  Skupština  je novi Zakon izglasala za svega nekoliko mjeseci. Zbog jednog čovjeka.

 

Neodgovorni potez poslaničke većine

Iz Akcije za ljduska prava podsjetili su da su poslanici vladajuće većine na jednako netransparentan način krenuli u izmjene zakona koji uređuju državno tužilaštvo. Kažu da je proces učinjen transparentnijim poslije protesta domaće javnosti i međunarodnih organizacija, ali da je neprimjereno izbjegnut proces pripreme zakona i javne rasprave od najmanje 20 dana koji se morao održati da je predlagač propisa bila Vlada. U odnosu na predlog da se putem izmjene zakona smijeni glavni specijalni tužilac, Venecijanska komisija je izrazila zabrinutost zbog takve ,,zloupotrebe zakonodavnih ovlašćenja” i objasnila da je takvo ponašanje ,,suprotno prirodi zakonodavne djelatnosti, koja definiše opšta pravila ponašanja, a ne preduzimanje izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije”.

„Posljednju odluku vladajuće većine, da se veliki broj ljudi bez opravdanog razloga otjera u penziju samo da bi joj se približio i glavni specijalni tužilac, smatramo izrazito neodgovornim potezom na štetu građana i vladavine prava u Crnoj Gori“, navodi u saopštenju Akcija za ljudska prava.

 

Pravo izbora bilo najveći iskorak prethodnog zakona

Iz Unije sindikata podsjetili su da su se sindikalne centrale, kroz višegodišnji socijalni dijalog, izborile za sniženje starosne granice za odlazak u penziju i za muškarce (66 godina) i za žene (64 godine). Kažu da to smatraju jednim od najznačajnijih postignuća.

„Istovremeno podsjećamo da su socijalni partneri, u pregovorima koji su trajali gotovo četiri godine, postigli najviši stepen kompromisa o tekstu novog Zakona o radu u kom  je, pored ostalog, bila sadržana odredba o prestanku radnog odnosa po sili zakona koja je sada, bez prethodne najave ali i bez upoznavanja i konsultovanja socijalnih partnera i javnosti, izmijenjena. Upravo ranije važeća odredba Zakona o radu o prestanku radnog odnosa po sili zakona sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, predstavljala je jedan od argumenata za konačno sniženje starosne granice za sticanje uslova za penziju, budući da je kao takva omogućavala pravo izbora svim zaposlenima ali i išla u korak sa evropskim trendovima da, usljed aktuelnih demografskih kretanja i starenja stanovništva, zaposleni što duže ostanu na tržištu rada. Sindikati su, smatrajući da u Crnoj Gori nijesu zreli uslovi da zaposleni imperativno ostaju na tržištu rada do 67 godine života uspjeli da snize starosnu granicu za odlazak u penziju, ali ostave mogućnost svima koji to žele da ostanu u radnom odnosu do 67 godine”, navodi se u inicijativi Unije sindikata.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo