Povežite se sa nama

OKO NAS

POLIEKS, FABRIKA KOJA JE NADŽIVJELA TRANZICIJU: Pogled u budućnost

Objavljeno prije

na

U gradu na Limu nekada je bilo desetak hiljada industrijskih radnika. Danas ih je jedva dvije do tri stotine, od čega blizu sedamdeset u fabrici Polieks. Razvojni program u toj bivšoj vojnoj fabrici nakon privatizacije ruzultirao je otvaranjem posebnog Razvojno-istraživačkog centra (RIC), koji već godinama s velikim uspjehom vodi istraživač u oblasti neorganske hemije dr Živko Andrić.

„Ako bih pokušao da praktično objasnim šta znači ovaj centar, onda je dovoljno reći da se u razvijenim zemljama firma ne osniva bez razvojnog centra. Druga stvar je da je za nas tržište svijet, a tu nema lokalnih privilegija”, kaže ovaj čovjek s vizijom.

On objašnjava da je Razvojno-istraživački centar u Polieksu formiran prije dvije godine i da već ima značajne rezultate.

„Mi smo krajem prošle godine ozvaničili početak posebne cjeline ili male fabrike u okviru Polieksa koja se bavi samo hemijskom prozvodnjom. Hemijska proizvodnja već je prevladala u ukupnoj djelatnosti čitave kompanije. Taj pogon zapošljava u ovom trenutku dvadeset ljudi. U skorijoj budućnosti na novim programima iz oblasti hemije zaposlićemo još deset radnika, da bi u bliskoj budućnosti taj broj zaokružili na pedeset”, kaže dr Andrić.

„Uz pomoć kadrova najvišeg ranga koje smo ovdje okupili, formiran je taj multidisciplinarni centar, gdje hemija u ovom momentu ima dominantno mjesto, zbog opredjeljenja da fabrika ide na nekoliko važnih pravaca proizvodnje, od kojih proizvodnja perhlorata zauzima najbitnije mjesto. Ovakav centar nema više niko u Crnoj Gori”, tvrdi Andrić.

Da je tako govori podatak da ovaj centar već godinama ugošćava strane studente koji tu dolaze da bi sticali praktična znanja iz hemije.

Oni posebno prate proces u hemiji poznat pod nazivom kristalizacija, od njegove ideje na papiru, do praktične i realne primjene u proizvodnji.

Andrić objašnjava da je kristalizacija jedna od najvažnijih i najrasprostranjenijih metoda hemijske tehnologije koja se koristi za izdvajanje hemijskih materija iz rastvora.

„Na osnovu razlike u rastvorljivosti dvije ili više materija moguće je njihovo razdvajanje kristalizacijom i to najčešće u visoko čistoj formi. Moram reći da je ovo jedino mjesto u Crnoj Gori, a vi provjerite i na prostoru bivše Jugoslavije, gdje se izvodi kristalizacija”, kaže Andrić i

objašnjava da je suština u polazištu od ideje, preko primijenjenih istraživanja, pa sve do primjene ili postavljanja u proizvodnji.

„Kao rezultat takvog rada u Polieksu već imamo lepezu proizvoda koji svi idu u izvoz, uglavnom u zemlje regiona”, kaže Andrić i dodaje kako se radi o zahtjevnim proizvodima koji imaju delikatnu primjenu u pirotehničkoj proizvodnji, što zahtijeva visok nivo stručnosti, od naučnika u centru, pa sve do radnika, izvršilaca.

„Zahvaljujući takvom prilazu i rezultatima koje ostvarujemo, nametnuli smo se kao jedan od glavnih proizvođača u regionu”, kaže Andrić.

Polieks je otvoren početkom osamdesetih godina prethodnog vijeka u sklopu vojne fabrike u Vitezu, a za potrebe tadašnje JNA proizvodio je plastične eksplozive, detonatore i bombe.

Nakon raspada SFRJ kompanija je nastavila da radi, ali se na vrijeme preorijentisala na civilne programe, proizvodeći privredne eksplozive i električne detonatore. Sada ponovo proizvodi i vojni eksploziv.

Do prije pet-šest godina poslovala je s teškoćama, kada je upravljanje preuzeo privatni preduzetnik Slavko Vujisić. On je s tadašnjih trideset odsto akcija u međuvremenu postao vlasnik većinskog paketa.

Vujisić je već na startu privatizacije Polieksa najavio da će njegov prvi potez nakon toga biti otvaranje nove fabrike namjenske hemije, što je već uveliko realizovano.

Iz Polieksa objašnjavaju da je hemija osnov svih proizvodnji raketnih goriva.

„Pored Njemaca, mi sada jedini u Evropi radimo određene hemikalije. One su potpuno bezbjedne, nema toksike, nema otpadnih voda, nema ničeg što bi moglo da nas ugrozi, ali su veoma respektibilne s aspekta potreba”, ističu u Polieksu.

Prednost njihove kompanije, kako dodaju, u tome je što je blizu proizvođačkim kapacitetima Srbije, Bosne, Makedonije.

„Mi smo njima riješili nešto što im je bio ozbiljan problem: da mogu, kada im treba, kupiti svu potrebnu količinu. Zbog transportnih troškova mi smo im postali apsolutno konkurentni na svjetskom tržištu. Tu su neslućene mogućnosti i mi ćemo ih jednu po jednu razvijati”, najavljuju.

Prema riječima rukovodilaca Razvojno istraživačkog centra, jedan od programa na kojem se upravo sada radi je hemija litijuma.

„Litijum je budućnost neorganske hemije. On predstavlja jednu od komponenti baterija i ima vrlo široku upotrebu. Ja sam uvjeren da će hemija obilježiti budućnost u naredna dva vijeka”, kaže dr Andrić.

On zbog toga žali što je uništena ulcinjska solana koja je proizvodila kuhinjsku so, kao osnovicu i temelj neorganske tehnologije.

„Na neorganskoj tehnologiji trenutno u svijetu leži proizvodnja deset do petnaest hiljada proizvoda. Tako je kompletna hlorna hemija zasnovana na tome. S tog aspekta uništavanje jedine crnogorske solane, u srcu Mediterana, nezamislivo je štetan čin”, kaže ovaj naučnik.

Posmatrano i iz te perspektive, razvijanje hemijske proizvodnje u Polieksu dobija na posebnom značaju.

Posebnu dimenziju predstavlja i to da je Polieks rijedak primjer kompanije ne samo u Beranama već i u Crnoj Gori, koju nije „pojela” tranzicija. Sedamdeset radnika u takvoj djelatnosti globalno gledano možda ne izgleda mnogo. Za siromašno Berane uhljebljenje tolikog broja porodica više je nego značajno.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo