Povežite se sa nama

OKO NAS

PLUŽINJANI SPREMNI ZA LOKALNE IZBORE: DPS-u neosvojiva tvrđava

Objavljeno prije

na

Čast da prvi startuju u majskoj izbornoj utakmici za osvajanje lokalne vlasti u dvanaest crnogorskih opština pripala je punoljetnim građanima Plužina. Izbori u toj opštini biće održani u nedjelju, a sedam dana kasnije u u Podgorici, Golubovcima, Šavniku, Žabljaku, Baru, Plavu, Pljevljima, Rožajama, Danilovgradu, Bijelom Polju i Kolašinu.

Pravo glasa u Plužinama imaće 2.561 građanin, a za izbore je izdvojeno 5.856 eura.

Đukanovićev DPS još od 1997. godine ne uspijeva da u toj opštini preuzme vlast od Socijalističke narodne partije. Prije četiri godine SNP je osvojio 17 odborničkih mandata, DPS šest, DF pet, a SDP i Komunisti po jedan odbornički mandat. Na lokalnim izborima 2010. godine SNP je osvojio takođe 17 mandata, DPS i SDP su nastupili zajedno i osvojili šest odborničkih mjesta – pet je pripalo DPS-u i jedno SDP-u. Koalicija ,,Zajedno za bolju Pivu” (Nova, PzP, NS i DSS) osvojila je tada šest, a komunisti jedno odborničko mjesto.

Socijalističkoj narodnoj partiji, koja je na vlasti u Plužinama već dvadeset godina, u nedjelju će se suprotstaviti opozicione stranke Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Demokratski front i novoformirani odbor Demokrata.

,,Plužine su trideset godina najveća opoziciona brana, ali i najveća DPS-ova rana, jer nikada nisu ni pobjedili, a ni bili blizu da pobjede”, podsjetio je Aleksa Bečić na prošlonedjeljnoj konvenciji Demokratske Crne Gore prilikom predstavljanja kandidata za odbornike sa Izborne liste „Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele – Dođi kući, jer imamo plan za moderan grad”.

Bečić je najavio da će Demokrate uraditi sportski teren, obnoviti mrestilište, otvoriti fabriku vode, napraviti gradsku pijacu, ,,da će i akva park upotpuniti turističku ponudu, da će Plužine biti moderno turističko mjesto, veliki poljoprivredni centar, grad mladosti, djece, rađanja, okupljanja, zajedništva, grad progresa, promjena i pobjeda”.

Nosilac Izborne liste „Aleksa Bečić – Demokrate – Pobjede, a ne podjele – Dođi kući, jer imamo plan za moderan grad”, je Novica Gogić.

Gogić je kazao na predizbornoj konvenciji: ,,DPS je ojadio pivsku privredu, zatvorili su sve što se moglo zatvoriti, ali Pivljani ništa manje muke nijesu vidjeli ni od lokalne vlasti koja je za posljednjih 20 godina uspjela da privatizuje opštinu i pretvori je u familijarnu partijsku instituciju”. On je optužio predsjednika opštine Mijuška Bajagića da su on i njegova porodica stekli enormno bogatstvo. Demokrate su saopštile da je Bajagić pozvao u pomoć svoje ,,tajne partnere iz DPSa”, ovog puta na čelu sa ministrom Janovićem, da zajedno nekoliko dana pred izbore otvore više puta renoviran i otvoran sportski objekat Kamp Nou. ,,Pivljani će još podataka da saznaju poslije 20. maja. Vrijeme je majstorsko rešeto. Neko će u vlast, neko u opoziciju, a neko u zatvor”, najavljuju Demokrate.

DPS na izborima nastupa samostalno. „Za dobro građana Plužina! Pobjednički! DPS” naziv je liste Demokratske partije socijalista, a prva na njoj je Ljiljana Blagojević, predsjednica plužinskog opštinskog odbora te partije. Ona je kazala da aktuelna vlast za dvadeset godina nije ostvarila neke značajne razvojne projekte:

,,Trebalo je da utiču na otvaranje malih i srednjih preduzeća, da daju podršku turističkim i privrednim gazdinstvima, morali su malo više da rade na prirodnim potencijalima, da se potrude da mladi ljudi ostaju i zapošljavaju se u Pivi”.

Nosilac liste ,,Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Dosljedno za Plužine” je Miodrag Bakrač. ,,Naš izborni program je usmjeren na održivi razvoj pivskog kraja sa realnom perspektivom ekonomskog razvoja koji podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta, razvoj poljoprivrede i turizma i više šansi za mlade ljude. Uvjeren sam da ćemo zavrijediti pažnju naših sugrađanki i sugrađana, te da će Socijaldemokrate, kao i u svim izbornim ciklusima nakon parlamentarnih izbora, i u Plužinama zabilježiti rast podrške”, nada se Bakrač.

Demokratski front je godinama najjača opoziciona snaga u Plužinama. Za vlast u Plužinama udruženo u koaliciji Demokratskog fronta boriće se Nova srpska demokratija, Jugoslovenska komunistička partija i Demokratska narodna partija, a nosilac njihove liste je Zoran Blagojević.

SNP-u spočitavaju brojne štetne odluke koje će pokušati da isprave ako budu dio vlasti.

,,Štetnu odluku vezanu za gradnju minihidroelektrane na Vrbnici, zatim za stambenu zgradu tzv. solidarnosti u koju je uloženo milion eura, a benefiti su više nego skromni, šetna je odluka vezana i za stazu na Gracu koja je trebalo da se završi prije pet godina”, izjavio je Zoran Blagojević.

SNP i na ovim izborima očekuje pobjedu. Razvoj infrastrkture, poručuju iz te partije, biće i dalje visoko na listi prioriteta, a razvijaće i sela.

,,Svake godine izdvajali smo od milion do 1,3 miliona eura na kapitalne investicije. Fokus ćemo dati na davanja za poljoprivredne proizvođače”, kazao je aktuelni predsjednik Opštine Plužine i nosilac liste SNP-a Mijuško Bajagić.

Na glasačkom listiću na prvom mjestu su Socijaldemokrate, na drugoj poziciji je Demokratski front, pod brojem tri je lista Socijalističke narodne partije, pod četiri Demokrate, a na posljednjem je Demokratska partija socijalista.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo