Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: SPORTSKA DVORANA NA ČEKANJU: Skadar na Bojani

Objavljeno prije

na

Grad na Limu bez sportske dvorane ostao je 2012. godine, kada se pod snijegom srušila stara hala pod Jasikovcem, a nova počela da se gradi tri godine prije toga.

Crnogorski zvaničnici proteklih su godina, posebno uoči svakih izbora, bezbroj puta najavljivali završetak radova na izgradnji nove sportske dvorane.

To se nije desilo i pored toga što su tadašnji direktor Direkcije javnih radova Žarko Živković i bivši predsjednik Opštine Vuka Golubović još 2009 godine, na lokaciji kod gradskog fudbalskog stadiona, postavili kamen temeljac buduće hale sportova.

Tada je rečeno da se radi o savremenom sportskom kompleksu površine 4.800 kvadratnih metara, koji će moći da primi 2.100 gledalaca te da će njegova izgradnja koštati oko četiri miliona eura.

Opštinski i državni zvaničnici tada su najavili da će sportska hala za pet mjeseci biti stavljena pod krov i da će nakon toga kompletni radovi biti završeni za godinu dana.

Iz aktuelne lokalne uprave navode da su u proteklom periodu ulagali maksimalne napore da privole investitore da što prije završe izgradnju sportske hale. Međutim, kako je saopšteno, rokovi za svečano otvaranje su se zbog niza propusta odlagali iz mjeseca u mjesec, da bi se na kraju, kako kažu, pojavili novi problemi oko tehničkog prijema objekta.

„Sigurno da se neopravdano kasni s otvaranjem sportske dvorane u Beranama. Očigledno je da je u cijeloj priči bilo određenih opstrukcija državnih organa. Pored toga, napravljeni su brojni tehnički i drugi propusti koji su komplikovali realizaciju ovog projekta”, kažu u lokalnoj upravi i objašnjavaju da je prvobitno projektno rješenje imalo dosta nedostataka koji su morali u hodu da se ispravljaju.

„Sada je u toku tehnički prijem objekta, ali i tu ima problema, jer je preduzeće koje je izvodilo prvobitne radove otišlo pod stečaj. Takođe, pod stečaj je otišila i hrvatska firma zadužena za nadzor, tako da se postavlja pitanje ko će otkloniti eventualne nove greške”, otrkiva nam dobro upućeni sagovornik.

Projekat za izgradnju sportske dvorene u Beranama uradilo je preduzeće Urban projekt iz Čačka, dok je građevinsku dozvolu Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine izdalo 23. aprila 2010. godine.

Tokom 2012. iz lokalne uprave je potvrđeno da je prilikom projektovanja napravljena velika greška. Sa jednog dijela izgrađenih tribina nije se vidio kompletan teren.

Tu grešku je kasnije trebalo ispraviti, ali iz Direkcije javnih radova ni do današnjih dana nije saopšteno ko je kriv za tako grub propust i koliko je dodatnog novca utrošeno za ove namjene.

Iz Direkcije javnih radova potom su izjavili da je još aprila 2014.godine potpisan ugovor za izvođenje druge faze radova na izgradnji sportske dvorane u Beranama i da su svi ugovoreni radovi po ovom javnom nadmetanju završeni.

Saopšteno je i da je u cilju „usaglašavanja projektne dokumentacije s unaprijeđenim standardima energetske efikasnosti i toplotnih bilansa za ovu vrstu objekata, kao i smanjenje troškova u periodu eksploatacije objekta, urađena dopuna projektne dokumentacije, gdje je pored novih elemenata mašinskih postrojenja i uređaja trebalo planirati i dodatni prostor za smještaj tih mašinskih djelova”.

Tako je umjesto svečanog otvaranja Direkcija javnih radova tek 24. marta 2017. godine objavila tendersku dokumentaciju za otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje završnih radova na izgradnji sportske dvorane. Na osnovu ove dokumentacije nadležna komisija donijela je rješenje o izboru najpovoljnije ponude u kojem je precizirano da je ponuda ponuđača konzorcijum Kroling Danilovgrad ispravna i najpovoljnija i da vrijednost radova iznosi 389.793,52 eura. I tada je postavljen rok. Navedeno je da je za završetak predviđenih radova dovoljno šezdeset dana.

„Navedene izmjene uslovile su i dodatnu doradu projekta kako bi se zadovoljili kriterijumi protivpožarne i bezbjednosne zaštite u slučaju požara ili sličnih havarijskih režima. Takođe, u cilju postizanja što kvalitetnije funkcije objekta javila se i potreba za primjenom visokoefikasnih rasvjetnih tijela koja pored energetske efikasnosti ispunjavaju i najnovije standarde za održavanje međunarodnih sportskih takmičenja”, naveli su iz Direkcije za javne radove.

Takođe su objasnili da u skladu s važećom zakonskom regulativom objekat treba prilagoditi osobama smanjene pokretljivosti.

„S tim u vezi Direkcija javnih radova raspisala je javno nadmetanje i izabrala izvođača ovih radova, kako bi se objekat upodobio važećoj zakonskoj regulativi i nesmetano pribavila upotrebna dozvola”, saopšteno je iz Direkcije javnih radova.

U Beranama su se, međutim, mogle čuti i sumnje da se prilikom izgradnje sportske dvorane pribjegavalo nezakonitim radnjama. Tako je iz lokalnog odbora Socijaldemokratske partije rečeno da bi tužilaštvo trebalo da preispita tokove novca koji su pratili izgradnju ovog objekta.

„Dodatna raspisivanja tendera vrijednih i po nekoliko stotina hiljada eura izazivaju opravdanu sumnju da je prilikom izgradnje sportske dvorane u Beranama dosta novca potrošeno na vrlo diskutabilan način. Tim prije, kad se zna da su nadležni godinama saopštavali da je izgradnja ovog objekta gotova stvar. Uostalom, nikad nije zvanično kazano koliko je do sada sredstava utrošeno za ove namjene. To je dovoljan signal za tužilaštvo da reaguje po hitnom postupku i utvrdi ko je kriv za pričinjene propuste i da li je u ovom slučaju bilo nezakonitih radnji i zloupotrebe novca”, kažu u ovoj partiji.

Iz ove stranke su zatražili da se konačno pristupi i uređenju prostora na kojem se nalazila stara sportska dvorana koja godinama odaje ružnu sliku, samo nekoliko stotina metara od centra grada.

Srušena sportska dvorana se, bez ikakve zaštite, našla na meti brojnih kradljivaca koji su sa nje odnijeli na stotine kvadrata bakarnog krova i metalnih elemenata, kao i različite djelove inventara.

U Opštini Berane ističu da su posljednjih godina preduzete intenzivne aktivnosti oko uređenja prostora na kojem se nalazila stara sportska dvorana. Kazali su da je utvrđen projektni zadatak koji predviđa da se, uz obnovu sportskog objekta osmisli rješenje koje će uključivati i kongresnu salu, kao i dodatne prostore koji će služiti u sportske, kulturne i turističke svrhe. U tom pravcu, kažu, očekuju pomoć evropskih fondova.

Berane ima čak šezdeset registrovanih sportskih klubova. Većina njih je takozvanih dvoranskih. Oni su zbog rušenja stare i odugovlačenja otvaranja nove dvorane, već šest i po godina na ulici.

Da nešto s novom dvoranom nije u redu, bilo je jasno i po tome što, iako djeluje završeno, nije otvorena ni prilikom posljednjih izbornih kampanja, što se, inače, očekivalo.

Zvanično, niko ne zna zašto se to još odlaže. Dvorana uveče blješti od svjetala, a beranski sportisti i dalje ligaška takmičenja prate tako što igraju u halama susjednih gradova.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo