Povežite se sa nama

OKO NAS

U SUSRET LOKALNIM IZBORIMA: Test i za vlast i za opoziciju

Objavljeno prije

na

Mijenjaj, druge nam nema! Ovaj slogan Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori mogao bi da bude zajednički imenilac želja svih partija koje će pokušati 27. maja da osvoje vlast na lokalnim izborima u dvanaest opština. Tog dana izborne utakmice zakazane su u Podgorici, Golubovcima, Šavniku, Žabljaku, Baru, Plavu, Pljevljima, Rožajama, Danilovgradu, Bijelom Polju i Kolašinu. Sedam dana ranije, 20. maja, izbori će biti održani u Plužinama, u kojima Đukanovićev DPS još od 1997. godine ne uspijeva da preuzme vlast od Socijalističke narodne partije (SNP).

Predstojeći lokalni izbori, kako ocjenjuju politički analitičari, biće test i za vlast i za opoziciju, a najveće interesovanje vlada za izbore u Podgorici na kojima učestvuje deset koalicija i partija.

Na izborima u Glavnom gradu pobijediće ljudi koji vole Podgoricu, koji imaju viziju i program za njen razvoj i koji su spremni da se stave samo i jedino u službu dobrobiti njenih građana, poručuju iz Koalicije Podgorica za 21. vijek.

Lider Demokrata Aleksa Bečić uvjerava da оd 27. maja ,,nema više sluga, kurira, i poslušnika centara moći”. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kaže da je koalicija Podgorica za 21. vijek odlučila da ne bude ,,klasična kritizerska opoziciona priča, nego priča koja ima svoje utemeljenje i koja za ono što je rečeno staje riječju, djelom i projektima”.

„Ne postoje dvije partije koje su građanskije od nas i to odgovorno tvrdim kao pripadnik manjinskog naroda”, naglašava Abazović, dodajući da apsolutno niko neće i ne smije biti diskriminisan zbog svog imena, prezimena, nacionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti.

Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA nastupiće u koaliciji na lokalnim izborima u Podgorici, Bijelom Polju, Baru i Danilovgradu.

Bečić i Abazović su krajem marta potpisali Memorandum o saradnji, navodeći da će time promovisati novu generaciju političara i stvoriti ,,tim za budućnost”.

Nosilac liste koalicije Sve za moj grad! Slaven Radunović kaže da duboko vjeruje u pobjedu opozicije u većini gradova, a da će posebno biti značajna pobjeda u Podgorici: ,,Uspjeh opozicije u glavnom gradu zaustavio bi režim na sadašnjem putu da u Crnoj Gori zavede otvorenu strahovladu”. Njemu je Milo Đukanović jedini protivnik: ,,Svi drugi u Crnoj Gori njega prate, svi oni iz režima su lutke koje će da popadaju za jedan dan kada srušimo u Podgorici vlast”.

Demokratski front i Socijalistička narodna partija poručuju da su izbori u Podgorici stepenica ka smjeni vlasti na čijem je čelu Milo Đukanović.

I Građanski savez za promjene, Socijaldemokratska partija i Demos takođe se nadaju da će smijeniti DPS vlast u Podgorici. Građanski savez predizbornu kampanju u Podgorici bazirao je na Deklaraciji o promjenama, koja podrazumijeva smjenu DPS-a, jačanje institucija, posebno njihovu autonomiju, zatim ,,izvršiti departizaciju, razvlastiti plutokratiju i uvesti autentičnu demokratiju koja je danas na velikom iskušenju”.

A da bi se to postiglo prvi je preduslov pobjeda koalicije Za dobro građana Podgorice – Pobjednička koalicija Milo Đukanović, koju čine DPS i partneri – Bošnjačka stranka, Liberalna partija, Demokratska unija Albanaca i Crnogorska.

Nosilac liste Ivan Vuković obećava da će lista koju predvodi ponuditi novu energiju i ideje kako bi Podgorica išla naprijed, a opoziciji poručuje da će na izborima proći onako kao što je prolazila u prethodnih dvadeset godina. Vuković se uz to pohvalio da je DPS politički temelj moderne Crne Gore.

U kampanji ove koalicije aktivan je i Milo Đukanović. On je otkrio i zašto su se na listi našla i mnoga nova imena, među kojima je i pomenuti Vuković, koji bi mogao biti novi gradonačelnik Podgorice: ,,Uvijek pametni otvaraju vrata novim ljudima, novim generacijama i na taj način zapravo produžavaju biološki vijek dobrim političkim idejama, koje su, zahvaljujući našem angažmanu, postale dominantne i u našoj zemlji, a čini mi se da poprimaju sve više legitimitet u regionu”.

A kako su nas te ideje usrećile niko osim DPS-a ne bi zažalio da im što prije istekne taj biološki vijek.

Optimistički je raspoložena i koalicija Zeta za 21. vijek.

,,Kako se po jutru poznaje dan, tako se i DPS poznaje po panici i strahu. Kako i ne bi kada su godinama radili samo jedno te isto – čuvali svoje fotelje i od izbora do izbora ponavljali jedna te ista obećanja. Očigledno im je davanje prevarnih obećanja programska, a neispunjenje i manipulisanje statutarna obaveza”, poručili su iz te koalicije.

Prozvali su i predsjednika Opštine: ,,Kada se odlazeći predsjednik Opštine jednom za vrijeme četvorogodišnjeg mandata pojavi u nekom naselju u Zeti građani se pitaju ko je, jer ih gotovo nikada ne posjećuje”.

I na sjeveru Crne Gore opozicija se nada da će izbori rezultirati smjenom aktulne vlasti i promjenama nabolje.

Nosilac liste Socijaldemokratske partija u Pljevljima Adnan Hadžiosmanović najavljuje:

,,Konačno je došlo vrijeme da se Pljevljima počne rukovoditi domaćinski i građanski. Mi ćemo voditi pozitivnu kampanju, a nama će jedini koalicioni partneri u ovoj izbornoj trci biti građani opštine Pljevlja”.

Pljevlja zaslužuju da budu lokomotiva i stožer razvoja sjevera Crne Gore, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.

,,Nažalost, višedecenijskim nemarom kako državne, tako i lokalne vlasti, Pljevlja predstavljaju smo još jednu u nizu opština na sjeveru naše zemlje koje su, prepuštene neradnicima koji su samo brinuli o svojim foteljama, iz godine i godinu propadale, kako ekonomski, tako i socijalno. Ono što nas najviše pogađa od svega je odlazak stanovništva sa svojih ognjišta, u potrazi za boljim životom”, poručili su iz te partije.

DPS pored Pljevalja, ima većinsku vlast u lokalnim parlamentima Bara, Bijelog Polja, Danilovgrada, Žabljaka, Šavnika i Gradske opštine Golubovci.

I na kraju vratimo se Stranci pravde i pomirenja u Crnoj Gori, koja pored Rožaja, izlazi na lokalne izbore i u Plavu, Bijelom Polju i Podgorici. Prvi na listi u Rožajama je Seid Hadžić. On kaže da je tamo kampanja u punom jeku i da obilaze gradska i seoska naselja i identifikuju sve moguće probleme kod građana za koje Stranka ima konkretna rješenja.

Puni naziv liste je SPP – Hazbija Kalač – Mijenjaj, druge nam nema!

Kroz dvadesetak dana znaće se da li će u nekoj od dvanaest opština vlast biti promijenjena ili su birači ovjerili mandate dosadašnjoj.

Za izbore 198.667 eura

Partije koje će učestvovati na lokalnim izborima u 12 opština za kampanju će iz državnog budžeta podijeliti 198.667 eura, objavila je Agencija za sprečavanje korupcije. Najviše novca za predizbornu kampanju partijama će biti podijeljeno u Podgorici – učesnici izbora podijeliće 43,527 eura.

Izborne liste u Baru će za kampanju dijeliti 30.000 eura, u Bijelom Polju 27.000, a u Pljevljima 28.577 eura.

Učesnici izbora u Golubovcima podijeliće 19.987 eura, u Rožajama 12. 488, dok će izborne liste u Danilovgradu na raspolaganju imati 11. 256 eura, u Plavu 6. 625 eura, u Kolašinu 5. 590 eura, a u Plužinama 5.856 eura.

Partije iz Žabljaka dobiće za kampanju 5.000 eura, dok je najmanje novca opredijeljeno za predizbornu kampanju u Šavniku – 2.752 eura.

Pravo glasa na lokalnim izborima ima 159.105 građana. U gradskoj opštini Golubovci 12.010, Šavniku 1.739, Žabljaku 3.121, Baru 38.366, Plavu 9.192, Pljevljima 26.172, Rožajama 22.116, Danilovgradu 12.839, Bijelom Polju 40.456, Kolašinu 6.559 i Plužinama 2.561 građanin.

Redosljed na glasačkom listiću u Podgorici

1. ,,Za dobro građana Podgorice Pobjednička koalicija Milo Đukanović”, koju čine DPS i partneri – Bošnjačka stranka, Liberalna partija, Demokratska unija Albanaca i Crnogorska
2. Grupa građana Saša Mijović – „Pobjednik od riječi” Sasa Mijović
3. Građanski savez za promjene (SDP – DEMOS – Slobodni građani)
4. Ujedinjena Crna Gora – Goran Danilović ,,Ozbiljni ljudi za ozbiljan grad”
5. Koalicija Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije ,,Sve za moj grad”
6. Albanska Alternativa Nik Đeljošaj
7 .Socijaldemokrate – Ivan Brajović – ,,Dosljedno za Podgoricu”
8. Marko Milačić-da Podgorica bude porodica – Prava Crna Gora
9 . Aleksa Bečić – Dritan Abazović – ,,Podgorica za 21. Vijek” – Demokrate – URA”
10. Srpska koalicija – Dobrilo Dedeić

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo