U subotu uveče, tri mala broda ukrajinske ratne mornarice isplovila su iz luke Odesa i krenule put Marijupolja. Na putu do cilja morali su da pređu prolaz između Krimskog poluostrva i kontinentalnog dijela Rusije. Prije mjesec dana grupa ukrajinskih brodova prošla je kroz prolaz, a sporazum iz 2003. garantuje pravo korišćenja tih voda objema zemljama. Ovog puta ruski brodovi otvorili su vatru na ukrajinske brodove i potom ih zaplijenili sa 23 člana posade, javljaju svjetski mediji. Time je rat između Rusije i Ukrajine nastavljen i jedino iznenađenje je tajming: zašto baš sada?
Najmanje tri Ukrajinca su ranjena kada su ruski vojni brodovi otvorili vatru. Kijev navodi da Moskva namjerno blokira Marijupolj i još jednu luku time što sprečava brodove da prolaze kroz Kerčki zaliv. Sud na Krimu odredio je dvomjesečni pritvor uhapšenim ukrajinskim vojnicima.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko apelovao je na NATO da pošalje brodove u Azovsko more, nakon incidenta sa ruskim vojnim brodovima kod Krima. Porošenko je za njemački Bild izjavio da se nada da bi NATO brodovi „pomogli Ukrajini i povećali bezbjednost”. NATO je izrazio „punu podršku” Ukrajini, koja nije njena članica. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u međuvremenu optužio Porošenka da pravi „provokacije” kako bi podigao rejting prije izbora 2019. godine. Porošenko je u pograničnim regionima zemlje uveo ratno stanje koje će trajati 30 dana. U intervjuu za Bild naveo je da Vladimir Putin „nije želio ništa manje od okupacije Azovskog mora”.
„Njemačka nam je jedna od najvećih saveznica i nadamo se da će članice NATO biti spremne da premjeste vojne brodove u Azovsko more. Ne možemo da prihvatimo agresivnu politiku Rusije. Prvo je to bio Krim, pa istočna Ukrajina, sada on želi Azovsko more. Njemačka, takođe, mora da se zapita – šta će Putin sljedeće uraditi ako ga ne zaustavimo”, izjavio je Porošenko
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg apelovao je na Rusiju da oslobodi ukrajinske vojnike, dok je Moskvi poručio da treba da razmotri posljedice svojih akcija.
„To je bez sumnje provokacija”, rekao je ruski predsjednik, dodajući da su sve organizovale ukrajinske vlasti i „trenutni predsjednik i kandidat na predsjedničkim izborima u martu 2019″.
Putin je naveo i da Porošenko nije uveo ratno stanje ni 2014. godine, tokom najvećih sukoba sa proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini.
Kako kaže, odgovor ruske vojske je bio prikladan, jer su Ukrajinci „prešli” u ruske vode.
Porošenko trenutno ima nizak rejting – posljednja istraživanja javnog mnjenja navode da tek oko 10 odsto građana planira da glasa za njega, dok je oko polovine reklo da za njega neće glasati ni pod kojim uslovima.
Od kada je Rusija podigla most do poluostrva, u vodama oko Krima bilo je nekoliko sukoba; možda je najnoviji incident samo još jedna opomena Rusije da nema namjeru da okonča nezakonitu okupaciju poluostrva, piše Vašington post. Napad na ukrajinske brodove uklapao bi se i u širi regionalni projekat: dugotrajni pritisak na luku Marijupolj i veliki deo ukrajinske obale, koji bi u slučaju zatvaranja Kerčkog moreuza ostao odsječen od ostatka Crnog mora. Međutim, ovaj trenutak je zanimljiv i kada je u pitanju unutrašnja politika Rusije. Mala vojna avantura dogodila se u jeku protesta protiv zakona o penzijama i praćena je nezadovoljstvom zbog sporog razvoja. Kada je u Rusiji osvanula vijest o navodnoj ukrajinskoj provokaciji, najpoznatiji aktivista opozicije u Rusiji Aleksej Navalni, odmah je saopštio da najnovije ankete ukazuju na pad popularnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina. Sarkastično je napisao da očekuje da će na televiziji i dalje slušati o ,,agresivnoj kijevskoj vojsci, kojoj pomažu jastrebovi s Potomaka”.
Ovaj trenutak možda je izabran i zbog političke situacije u Ukrajini, koja se sprema za predsjedničke izbore sljedećeg marta. Možda Rusi žele da ubace polarizujući element u ionako podijeljeno društvo; možda je to odgovor na odluku o odvajanju Ukrajinske pravoslavne crkve od Rusije; možda žele da izazovu odlaganje izbora… To su neki od komentara svjetskih političkih analitičara.
Možda sve ovo, prema analitičarima, ima veze i sa međunarodnom situacijom. Velika Britanija, jedna od zemalja koje su se najodlučnije zalagale za uvođenje embarga Rusiji, trenutno je zaokupljena unutrašnjim problemima i povlačenjem iz EU. Administracija predsjednika Donalda Trampa podijeljena je i priprema se za borbu sa demokratama, koji su osvojili većinu u Predstavničkom domu i koji, između ostalog, namjeravaju da istraže njegove nekadašnje veze sa Rusijom. Evropski parlament, Kanada i Poljska zvanično su osudile ruske akcije, mnogo prije nego što su se oglasile Sjedinjene Američke Države. Američka ambasadorka u UN Niki Hejli osudila je ruske ,,nezakonite akcije” mnogo sati poslije drugih.
Bez obzira na druge motive insceniranog napada, ova vrsta pasivnosti možda je baš ono na šta Rusija računa, ocjenjuje “Vašington post”. To je modus operandi kojeg su se pridržavali u prošlosti: napravite par koraka naprijed i sačekajte reakciju. Ako je nema, idite dalje. Ako sada bude reakcije, sačekajte da se emocije stišaju i krenite dalje. Na kraju vašingtonski list zaključuje: ,,Ovaj incident može i ne mora da se završi na ovome, ali shvatite ovo kao upozorenje: ako nemamo odgovarajuću strategiju za okončanje rata, ovo će biti model u godinama koje slijede”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i tom prilikom izrazio nadu da će Njemačka uticati na Ukrajinu u vezi sa situacijom u Kerčkom prolazu kako bi spriječila Kijev da donese ishitrene odluke, saopštio je Kremlj. Putin je njemačkoj kancelarki rekao da Kijev snosi punu odgovornost za situaciju u Kerčkom prolazu zbog stvaranja još jednog konflikta, dodaje ruska agencija.
Porošenko nije favorit Moskve
Poslije pomorskog sukoba između Rusije i Ukrajine istočno od poluostrva Krim, komentatori i političari na ruskoj državnoj televiziji analizirali su situaciju i kroz njihove iskaze kao crvena nit provlačile su se riječi ,,Porošenko” i ,,izbori”, jasno pokazujući kakve su namjere Rusije, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, koji upravlja zemljom od kada je 2014. počeo sukob sa Rusijom, 31. marta 2019. mora da izađe pred glasače.
,,Zlurad ton, kojim ruski mediji izvještavaju o njemu, jasno pokazuje: on svakako nije favorit Moskve. Jedan od motiva ruske akcije vjerovatno je i da Porošenku oteža život” – piše FAZ.
Odluka kijevskog parlamenta da uvede vanredno stanje mogla bi da baci sjenku na izbornu kampanju i dovede u pitanje legitimnost izbora, navodi list.
Najnoviji sukob otvara još jedno poglavlje u oružanom sukobu Rusije i ,,separatista” pod njenom kontrolom, s jedne strane, i Ukrajine, s druge, koji traje već pet godina. Ljetos je bilo jasno da će Azovsko more postati novo poprište sukoba. Azovsko more ima samo jedan uzak prilaz ka Crnom moru, koji se nakon pripajanja Krima Rusiji sa obje strane nalazi pod kontrolom te zemlje .
Kada je u maju završena izgradnja mosta koji povezuje Rusiju sa poluostrvom, prolaz trgovačkih brodova iz cijelog svijeta u Azovsko more dodatno je otеžan. Ukrajina već mjesecima apeluje na međunarodnu zajednicu, tvrdeći da Rusija krši zakon u Azovskom moru i uzajamni sporazum, prema kome obje zemlje mogu da koriste Azovsko more. Oni tvrde da su trgovački brodovi na ulazu u Azovsko more u posljednje vrijeme prinuđeni da čekaju i do sedam dana, te da ruski graničari nakon prolaza zadržavaju i pretresaju mnoge od tih brodova. Ukrajina najviše strahuje da će zbog toga njene luke Mariupolj i Berđansk trpjeti štetu. Te luke su prije nekoliko mjeseci donijele odluku o otpuštanju radnika, odnosno skraćenju radnog vremena.
Ljetos gotovo niko u Kijevu nije ozbiljno strepio od vojnih intervencija Moskve u Azovskom moru – u blizini separatističkih ,,narodnih republika” u Donjeckom basenu, piše FAZ. Da, ipak, ne bi bila potpuno nezaštićena, Ukrajina je u septembru započela izgradnju male pomorske baze u Berđansku. U oktobru je prebacila dva broda iz Crnog u Azovsko more, koje su Rusi pustili da prođu ispod krimskog mosta. U nedjelju, ruske vlasti (prema tvrdnjama Kijeva) nisu reagovale na zahtjev za prolazak još tri broda i započeo je sukob. Postoji nekoliko stvari koje govore u prilog tezi da zategnuta situacija ide na ruku Moskvi, piše njemački list.
Porošenko je 2014. ,,pokvario” Putinov novi imperijalistički projekat i, potpuno u skladu s građanskim protestima na kijevskom Majdanu, ostao na kursu zbližavanja sa EU i NATO. Za nekoliko nedjelja Ukrajina će dobiti novu, autokefalnu pravoslavnu crkvu (nezavisnu od Moskve), a sve su to razlozi za destabilizujući uticaj Moskve.
Svjetska situacija je takođe povoljna: uticaj Angele Merkel, jedne od najvažnijih zagovornika Ukrajine, oslabio je, Velika Britanija i Poljska, koje su nepovjerljive prema Rusiji, zaokupljene su rješavanjem sopstvenih problema, a Turska, koja je takođe bila nepovjerljiva prema Rusiji, poslije pokušaja puča 2016. skrenula je s kursa. U Vašingtonu, predsjednik i Kongres uporedo vode dvije različite politike prema Moskvi.
FSB: ,,Namjerno provocirali Rusiju”
Ruska Federalna bezbjednosna služba (FSB) saopštila je da je jedan od pritvorenih ukrajinskih mornara ,,priznao” da je prolazak ukrajinskih brodova kroz Kečki moreuz bila provokacija. Takođe, ruski mediji su objavili i snimak na kojem su trojica Ukrajinaca potvrdili da su narušili rusku granicu, ali sa druge strane nema potvrde ovakvih navoda.
– Radio zahtjev (ruske obalske straže) bio je namjerno ignorisan. Na brodu je bilo oružje i municija. Bio sam svjestan da je riječ o provokativnoj akciji – rekao je na navodnom dobrovoljnom snimku ukrajinski kapetan treće klase Vladimir Lesovoj, prenijela je ruska agencija Tass.
On je rekao da mu je navodno bilo naređeno da iz Odese doplove do Mariupolja.
FSB je saopštio da su provokacijom u Kerčkom moreuzu koordinisala dvojica pripadnika ukrajinske službe bezbjednosti, te da su ulazak ukrajinskih brodova u ,,ruske teritorijalne vode direktno naredile kijevske vlasti”.
Veseljko KOPRIVICA
Izdvojeno4 sedmice
IN ENGLISH3 sedmice
IN ENGLISH7 dana
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice