Povežite se sa nama

OKO NAS

Pomozi bližnjeg svog

Objavljeno prije

na

Praznici su vrijeme darivanja. Vrijeme kada se ljudi okreću jedni drugima i, svodeći računicu godine koja je na izmaku, odlučuju da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Tako je u nekim sretnijim zemljama. U Crnoj Gori stvarnost, i po ovom pitanju, izgleda drugačije. Dok se zaklinjemo u dobrotu, solidarnost i spremnost da pomognemo drugome u nevolji – mnoštvo marginalizovanih grupa i pojedinaca još nije osjetilo toplinu o kojoj s ponosom pričamo.Vrlo slično stvari stoje i sa volontiranjem koje je građanima Crne Gore najčešće – gubljenje vremena i nerazuman potez zanesenjaka ili osoba sa skrivenom ličnom koristi.

Ovo su samo neke od mnoštva predrasuda koje građani Crne Gore imaju kada su filantropija i volontiranje u pitanju. Najčešća predrasuda je da za filantropiju treba puno novca. I to viška novca. A filantropija, zapravo, nije samo novac. To je energija, volja, ideja kako pomoći, ulaganje vremena, sopstvenog znanja i vještina.

Nerazvijena svijest o opštem dobru nas je dovela do toga da pomažemo uglavnom onima sa kojima nas vezuju rodbinske, plemenske ili partijske veze. Jer nam se ta pomoć, sasvim jasno, može vratiti. Pomaganje neznancima je rijetka kategorija u Crnoj Gori.

Prema rezultatima istraživanja Svjetskog indeksa darivanja za 2013. godinu građani Crne Gore su pri dnu te međunarodne liste, čime su pokazali da nisu voljni priteći jedni drugima u pomoć davanjem novca, pružanjam pomoći strancima i odvajanjem vremena za volontiranje.

U istraživanju koje godinama sprovodi Organizacija za humanitarnu pomoć (CAF) Crna Gora se nalazi tek na 126. od 135 mjesta. Tek 18 odsto ispitanika iz naše zemlje je reklo da je spremno da pomogne drugima, odvajajući vrijeme i novac kada je to potrebno.

Rezultati istraživanja ne samo da nam govore o tome kako preuveličavamo svoju spremnost da se nađemo drugima kad su u nevolji – već i da patimo od stereotipa kada su druge nacije u pitanju.

Tako je istraživanje pokazalo da su, od susjeda, najspremniji da priteknu u pomoć građani Kosova koji se nalaze na 78. mjestu. Od nas su, kada je spremnost za darivanje u pitanju, bolji i susjedi iz Bosne i Hercegovine koji su na 109. mjestu. Ispred nas su i Makedonija i Srbija.

Od zemalja bivše Jugoslavije – najspremniji za pomoć drugima su građani Slovenije – koji su na ljestvici darivanja zauzeli 44. mjesto jer je 38 posto ispitanih spremno da pomogne drugima.

Iako smo skloni da pričamo o ljudima sa zapada kao hladnim i nezainteresovanim za sudbinu drugih ljudi – istraživanje pokazuje potpuno suprotno. Od evropskih zemalja najbolje rezultate imaju Velika Britanija i Irska, a na svjetskom nivou Sjedinjene Američke Države i Kanada.

Prema istraživanju koje je 2012. godine za potrebe Fondacije za aktivno građanstvo (FAKT), najozbiljnije organizacije koja se u Crnoj Gori bavi razvojem filantropije, radila agencija DeFacto građani Crne Gore su kao razloge zbog kojih neće da učestvuju u akcijama za opšte dobro navodili: bolest, druge lične probleme, to da su ljudi postali sebični, materijalnu situaciju (nemam novca, ništa ne ostaje od penzije), „meni samoj treba pomoć”, „ne vjerujem organizatoru, nemam povjerenja u institucije i organizacije”, „ne znam kome je potrebna pomoć”, nedostatak informacija, „nema potrebe”, „nemam naviku”, novac ne odlazi u prave ruke, slaba organizacija i zloupotreba…

Mnoštvo je opravdanja kojima građani pokušavaju da objasne svoje neučešće u akcijama od opšteg dobra. Naravno, najveću krivicu što je to tako snosi država. Obrazovni sistem ne podstiče filantropske i volonterske aktivnosti. Pojedince i firme koji se odvaže da krenu tim putem i organizuju razne akcije – država ne prepoznaje kao važne, niti podržava to što oni rade.

Dobročinstvo se kod nas, najčešće, brka sa nečim što se u civilizovanom svijetu naziva nepotizam. Dobročinitelj je, zapravo, onaj ko zaposli „malog strikovog”, plemenika bez škole ili člana partije koji besprekorno radi na terenu – na mjesto gdje će ga plaćati poreski obveznici bez obzira na to da li zna da radi posao. Još ako, pride, dobročinitelj obezbijedi i službeni auto, kapne po neka dnevnica sa putovanja a vremenom stigne i stan – njegovoj filantropiji kraja nema. Takvih dobročinitelja ima posvuda. U katastru, na fakultetima, u domovima zdravlja… Kada, pak, treba pružiti ruku neznancu, još ako pripada nekoj manjini – političkoj, nacionalnoj, vjerskoj, seksualnoj – dobročinstvo se, za čas, rasprši.

Pomisao na opšte dobro i akcije kojima ćemo graditi društvo jednakih šansi – bliske su, još uvijek, samo uskom krugu ljudi. Tako će i biti dok ne počnemo graditi zdravije društvo čije osnove neće biti zasnovane na lažnim i nepostojećim vrijednostima.

Ekonomija pada, filantropija raste

Istraživanje koje sprovodi Organizacija za humanitarnu pomoć (CAF) je pokazalo da je na globalnom nivou porastao broj osoba koje su spremne da doniraju novac, volontiraju ili pomognu strancima i pored činjenice da je globalna ekonomija 2012. godine pala sa četiri na 3,3 odsto. Rezultati istraživanja su dobijeni na osnovu prikupljenih podataka agencije za istraživanje javnog mnjenja Gallup koja je anketirala 155.000 ispitanika iz 135 zemalja svijeta.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo