Povežite se sa nama

OKO NAS

Čekamo pomoć države

Objavljeno prije

na

protest

Još nije pronađen napadač na Behiju Ramović, koja je nakon protesta protiv ugovorenih brakova, kamenovana ispred svoje kuće, podsjeća na početku razgovora za Monitor Fatima Naza, aktivistkinja Centra za romske inicijative (CRI). ,,To nije dobro jer može poslati ohrabrujuću poruku drugim nasilnicima da nekažnjeno mogu napasti sve one koje se bore za iskorjenjavanje dječijih brakova”, poručuje Naza, dodajući da ih ni kamenice ne mogu spriječiti na putu ka osvajanju slobode.

U cilju smanjenja prakse ugovorenih brakova kroz primjenu zakonskih mehanizama CRI je u saradnji sa ženskom RAE mrežom PRVA i Institutom socijalne inkluzije, 29. novembra prošle godine, organizovao marš za prava romskih i egipćanskih djevojčica sa porukom Zaštitite me!

Na maršu su učestvovale oko 90 romskih i egipćanskih žena i djevojčica, mladih romskih i egipćanskih aktivista i studenata, kao i romske i neromske nevladine organizacije.

Naza napominje da je to bio prvi protest u Crnoj Gori gdje su žene, koje su bile žrtve nasilja i ugovorenih brakova, skupile hrabrost i digle svoj glas ispričajući svoje životne priče iz kojih je bilo lako zaključiti da su im kršena osnovna ljudska prava. Zbog toga su na protestu od Vlade zatražile da se zakoni primjene kako se takvi slučajevi ne bi ignorisali.

,,Digla se prašina i napokon se čuo i glas Romkinja. Međutim, iako smo pokrenule tabu temu u romskoj i egipćanskoj zajednici i u javnosti progovorile o dječijim brakovima, nijedna institucija nije preduzela ništa konkretno po tom pitanju”, kaže Naza.

,,Nije lako srušiti predrasude i promijeniti neke običaje i tradiciju koja se dugo godina njeguje u našoj zajednici. Ipak prepoznate kao neko ko želi napredak i dobrobit zajednici”. To je pozitivna strana koja ih, kako kaže, ohrabruje da itekako nastave borbu za ravnopravnost Romkinja.

,,Ugovoreni brakovi u romskoj i egipćanskoj zajednici su još uvijek dio svakodnevice”, kaže Naza. Predstavljaju jedan od, kako kaže, najdrastičnijih oblika kršenja ljudskih prava. Zato je CRI u septembru prošle godine pokrenuo projekat „Akcija protiv ranih i prisilnih brakova u romskoj i egipćanskoj zajednici”. Projekat je podržala Američka ambasada u Podgorici, a trajao je do januara ove godine.

CRI se od osnivanja 2004. godine zalaže za aktivan doprinos poboljšanju položaja žena i djece romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. ,,Za ostvarivanje tog cilja imamo dosta prepreka. Između ostalog tu je i pravni okvir”, kaže Naza. Njena vizija je emancipovanje Romkinja u ravnopravnom i tolerantnom društvu.

Naza smatra da se romska zajednica sporo mijenja na bolje. ,,Nerijetko stičemo utisak da sav uloženi trud, a radile smo mnogo, nije dao i adekvatne rezultate”, kaže , dodajući da ih to neće spriječiti na putu ka ispunjavanju njihovih ciljeva.

,,Uslijed jakog patrijarhata i privrženosti negativnim aspektima tradicije koji vladaju unutar romske zajednice ženska i dječija prava višestruko su ugrožena. Najčešće se krše dječja prava kada roditelji ispisuju žensku djecu iz redovnog osnovnog obrazovanja, obično u četvrtom i petom razredu, kako bi ih pripremili za brak”, objašnjava Naza

Postoje i oni kojima se njihov rad i borba za ravnopravnost ne sviđa. ,,Tu su, na žalost, najglasniji pojedini romski lideri koji veoma glasno štite negativne običaje, iako bi bilo logično da se bore za zaštitu i prava djevojčica i žena. Tu su i stariji članovi iz zajednice koji prisiljavaju svoje djevojčice da se udaju putem ugovorenog braka i za to uzimaju novac. Oni se od nas na neki način plaše, jer znaju da će CRI pružiti otpor negativnim običajima i da će takve slučajeve prijaviti nadležnim službama”, kaže ova aktivistkinja.

Smatra da ne postoji suštinska volja Vlade da podrži državne sigurne kuće za žrtve nasilja, a ona vjeruje da bi se time znatno smanjilo nasilje nad Romkinjama, a i ostalim žrtvama koje trpe porodično nasilje. ,,Pored zakonodavnog okvira koji je usklađen sa međunarodnim standardima, postoje i zakonska rješenja i strateški dokumenti koji treba da osiguraju bolji položaj žena u Crnoj Gori, a od kojih mnogi egzistiraju samo na papiru, bez adekvatne primjene u praksi”, obašnjava Naza.

Romkinje i Egipćanke u većini slučajeva ne prijavljuju kada su žrtve nasilja u porodici ili sklapanja dječijih brakova jer ne postoje državne sigurne kuće u kojima bi se, svojom djecom, mogle smjestiti. Zato se i ne usuđuju na ovaj korak, priča ona.

Naza smatra da je pomoć države presudna, ali i podrška romske zajednice, kao i međunarodnih subjekata i svih ljudi dobre volje koji žele bolju i pravedniju državu. Kaže da će u CRI biti zadovoljne ako državne institucije budu radile ono što im zakoni i drugi strateški dokumenti nalažu.

,,Na kraju i Romkinje i Egipćanke moraju skupiti snagu i oduprijeti se nasilju i diskriminaciji kojoj su svakodnevno izložene. Zajedno možemo učiniti da nama ženama kao i djevojčicama život bude bolji, srećniji i prije svega slobodniji”, Poručuje Naza svojim sunarodnicama.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo