Povežite se sa nama

OKO NAS

Čekamo pomoć države

Objavljeno prije

na

Još nije pronađen napadač na Behiju Ramović, koja je nakon protesta protiv ugovorenih brakova, kamenovana ispred svoje kuće, podsjeća na početku razgovora za Monitor Fatima Naza, aktivistkinja Centra za romske inicijative (CRI). ,,To nije dobro jer može poslati ohrabrujuću poruku drugim nasilnicima da nekažnjeno mogu napasti sve one koje se bore za iskorjenjavanje dječijih brakova”, poručuje Naza, dodajući da ih ni kamenice ne mogu spriječiti na putu ka osvajanju slobode.

U cilju smanjenja prakse ugovorenih brakova kroz primjenu zakonskih mehanizama CRI je u saradnji sa ženskom RAE mrežom PRVA i Institutom socijalne inkluzije, 29. novembra prošle godine, organizovao marš za prava romskih i egipćanskih djevojčica sa porukom Zaštitite me!

Na maršu su učestvovale oko 90 romskih i egipćanskih žena i djevojčica, mladih romskih i egipćanskih aktivista i studenata, kao i romske i neromske nevladine organizacije.

Naza napominje da je to bio prvi protest u Crnoj Gori gdje su žene, koje su bile žrtve nasilja i ugovorenih brakova, skupile hrabrost i digle svoj glas ispričajući svoje životne priče iz kojih je bilo lako zaključiti da su im kršena osnovna ljudska prava. Zbog toga su na protestu od Vlade zatražile da se zakoni primjene kako se takvi slučajevi ne bi ignorisali.

,,Digla se prašina i napokon se čuo i glas Romkinja. Međutim, iako smo pokrenule tabu temu u romskoj i egipćanskoj zajednici i u javnosti progovorile o dječijim brakovima, nijedna institucija nije preduzela ništa konkretno po tom pitanju”, kaže Naza.

,,Nije lako srušiti predrasude i promijeniti neke običaje i tradiciju koja se dugo godina njeguje u našoj zajednici. Ipak prepoznate kao neko ko želi napredak i dobrobit zajednici”. To je pozitivna strana koja ih, kako kaže, ohrabruje da itekako nastave borbu za ravnopravnost Romkinja.

,,Ugovoreni brakovi u romskoj i egipćanskoj zajednici su još uvijek dio svakodnevice”, kaže Naza. Predstavljaju jedan od, kako kaže, najdrastičnijih oblika kršenja ljudskih prava. Zato je CRI u septembru prošle godine pokrenuo projekat „Akcija protiv ranih i prisilnih brakova u romskoj i egipćanskoj zajednici”. Projekat je podržala Američka ambasada u Podgorici, a trajao je do januara ove godine.

CRI se od osnivanja 2004. godine zalaže za aktivan doprinos poboljšanju položaja žena i djece romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. ,,Za ostvarivanje tog cilja imamo dosta prepreka. Između ostalog tu je i pravni okvir”, kaže Naza. Njena vizija je emancipovanje Romkinja u ravnopravnom i tolerantnom društvu.

Naza smatra da se romska zajednica sporo mijenja na bolje. ,,Nerijetko stičemo utisak da sav uloženi trud, a radile smo mnogo, nije dao i adekvatne rezultate”, kaže , dodajući da ih to neće spriječiti na putu ka ispunjavanju njihovih ciljeva.

,,Uslijed jakog patrijarhata i privrženosti negativnim aspektima tradicije koji vladaju unutar romske zajednice ženska i dječija prava višestruko su ugrožena. Najčešće se krše dječja prava kada roditelji ispisuju žensku djecu iz redovnog osnovnog obrazovanja, obično u četvrtom i petom razredu, kako bi ih pripremili za brak”, objašnjava Naza

Postoje i oni kojima se njihov rad i borba za ravnopravnost ne sviđa. ,,Tu su, na žalost, najglasniji pojedini romski lideri koji veoma glasno štite negativne običaje, iako bi bilo logično da se bore za zaštitu i prava djevojčica i žena. Tu su i stariji članovi iz zajednice koji prisiljavaju svoje djevojčice da se udaju putem ugovorenog braka i za to uzimaju novac. Oni se od nas na neki način plaše, jer znaju da će CRI pružiti otpor negativnim običajima i da će takve slučajeve prijaviti nadležnim službama”, kaže ova aktivistkinja.

Smatra da ne postoji suštinska volja Vlade da podrži državne sigurne kuće za žrtve nasilja, a ona vjeruje da bi se time znatno smanjilo nasilje nad Romkinjama, a i ostalim žrtvama koje trpe porodično nasilje. ,,Pored zakonodavnog okvira koji je usklađen sa međunarodnim standardima, postoje i zakonska rješenja i strateški dokumenti koji treba da osiguraju bolji položaj žena u Crnoj Gori, a od kojih mnogi egzistiraju samo na papiru, bez adekvatne primjene u praksi”, obašnjava Naza.

Romkinje i Egipćanke u većini slučajeva ne prijavljuju kada su žrtve nasilja u porodici ili sklapanja dječijih brakova jer ne postoje državne sigurne kuće u kojima bi se, svojom djecom, mogle smjestiti. Zato se i ne usuđuju na ovaj korak, priča ona.

Naza smatra da je pomoć države presudna, ali i podrška romske zajednice, kao i međunarodnih subjekata i svih ljudi dobre volje koji žele bolju i pravedniju državu. Kaže da će u CRI biti zadovoljne ako državne institucije budu radile ono što im zakoni i drugi strateški dokumenti nalažu.

,,Na kraju i Romkinje i Egipćanke moraju skupiti snagu i oduprijeti se nasilju i diskriminaciji kojoj su svakodnevno izložene. Zajedno možemo učiniti da nama ženama kao i djevojčicama život bude bolji, srećniji i prije svega slobodniji”, Poručuje Naza svojim sunarodnicama.

Elvis BERIŠA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo