Povežite se sa nama

OKO NAS

Kako ,,upecati” osamdeset tona ribe

Objavljeno prije

na

Kada bi u Ulcinju bio otvoren fakultet za ribarstvo, to bi bilo bolje nego što u Crnoj Gori postoji 15 ili 20 fakulteta za menadžment, kaže bivši direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora dr Sreten Mandić. On je, govoreći na konferenciji koja je ove sedmice održana u Ulcinju, naglasio da, na primjer, u Šaskom jezeru živi 16 vrsta poznate ribe i da se može proizvoditi do 80 tona godišnje, a da ne dođe do remećenja njegove ekološke ravnoteže.

Taj stav dijeli i poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić. On tvrdi da je Šasko jezero minijatura Skadarskog jezera, oko jedan odsto njegove veličine, te da ima istu floru i faunu kao najveće jezero na Balkanu. U ovom jezeru, pored ostalih, obitavaju jegulja, morski grgeč i dvije vrste cipola (Mugilus cephalus, Mugilus liza). Cipoli su prisutni i kao odrasle (roditeljske) individue i kao mlađ. Šasko jezero je važno područje za mrijest riba i hranjenje ptica. Tokom plavne sezone pelikani se hrane u plitkoj vodi jezera. Jezero ima veliki značaj za zaštitu ptica i riba, ali zbog svoje prirodne ljepote predstavlja i vrijednu turističku destinaciju.

,,Sada je zapušteno, ni carsko ni spahijsko, svačije i ničije. I što je izuzetno loše, počinje da stari. Jer, kanal koji povezuje jezero sa rijekom Bojanom zatrpan je i nema cirkulacije vode, pa je i ribe sve manje”, upozorava Hodžić i dodaje da je nužno što prije regulisati vodostaj i očistiti kanal. Ali, kako ističe, ne treba ga previše produbiti, jer bi Šasko jezero moglo sasvim iscuriti u Bojanu, odnosno da ostane baruština.

Komercijalna proizvodnja ribe u Šaskom jezeru se može znatno povećati u odnosu na sadašnji nivo. Visokokvalitetna riba, kao što su cipol i jegulja, može imati veliki ekonomski značaj, s obzirom na lokaciju jezera koje se nalazi blizu značajnih turističkih mjesta na Jadranskom moru.

Eksperti navode da postoje idealni uslovi uzgoja ribe na ovom prostoru tokom čitave godine. Preko zime, kada je voda u Jezeru dosta hladna, može se čak uzgajati i losos.

Još veće mogućnosti proizvodnje visokokvalitetne bijele morske ribe pruža ogromni prostor ulcinjske Solane.

,,Tu se mogu gajiti i rakovi, do sto tona godišnje, a da se pri tome nipošto ne remeti proces proizvodnje soli”, navodi Hodžić.

U bazenima Solane registrovane su 23 vrste riba.

Hodžić kaže da bi se, u revitalizovanoj Port Mileni, kanalu koji spaja Bojanu sa morem, a koja je do prije tridesetak godina bila najveće mrijestilište ribe na Mediteranu, mogla uzgajati tzv. staklasta jegulja čiji kilogram na svjetskom tržištu staje preko 500 eura.

Crna Gora je 2006. godine donijela Strategiju razvoja ribarstva, ali ne postoji neka organizacija, institucija ili državni organ koji brinu o razvoju morskog i slatkovodnog ribarstva, pa je stanje u ovoj privrednoj grani mnogo gore nego prije 20 godina. Rezultate naučnih istraživanja Instituta za biologiju mora iz Kotora gotovo niko ne traži, tako da se, nažalost, bez uključivanja države ne može govoriti o primjeni novih tehnologija, razvoju marikulture, održavanju kurseva, školovanju kadrova… Samo je u tom kontekstu možda razumljivo što je posljednjih godina postalo pravilo da spoljnotrgovinski minus samo po ovoj stavki iznosi godišnje oko deset miliona eura!? Za zemlju kao što je Crna Gora, sa svim ovim potencijalima i u ovakvoj ekonomskoj situaciji, ovo je, ipak, nepotreban luksuz. A potrošnja ribe u Crnoj Gori je među najnižima u Evropi (oko 4,5 kg po glavi stanovnika). Cijene ribe su neprirodno visoke i znatno su više od onih u Zapadnoj Evropi.

Ako je činjenica da je riba zdrava hrana i da za njeno uzgajanje postoje izvanredne mogućnosti, onda je možemo i izvoziti. To znači da mnogo više sredstava treba ubuduće ulagati u ribarstvo, jer će se taj novac sigurno vrlo brzo vratiti. Sada je na potezu vlast.

Čarobna okolina

Osnovna vrijednost Šaskog jezera je njegova veličina, kao i karstno područje koje ga okružuje. Ovo područje je potpuno prirodno, posebno padine koje se spuštaju prema jezeru. Jezero i okolina zajedno obrazuju jedinstveni prirodni pejzaž. Jezeru se može prići samo na jednom mjestu, gdje se nalazi bivše vojno ljetnje odmaralište. Danas na tom području radi samo restoran Šas.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo