Povežite se sa nama

OKO NAS

Kako ,,upecati” osamdeset tona ribe

Objavljeno prije

na

Kada bi u Ulcinju bio otvoren fakultet za ribarstvo, to bi bilo bolje nego što u Crnoj Gori postoji 15 ili 20 fakulteta za menadžment, kaže bivši direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora dr Sreten Mandić. On je, govoreći na konferenciji koja je ove sedmice održana u Ulcinju, naglasio da, na primjer, u Šaskom jezeru živi 16 vrsta poznate ribe i da se može proizvoditi do 80 tona godišnje, a da ne dođe do remećenja njegove ekološke ravnoteže.

Taj stav dijeli i poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić. On tvrdi da je Šasko jezero minijatura Skadarskog jezera, oko jedan odsto njegove veličine, te da ima istu floru i faunu kao najveće jezero na Balkanu. U ovom jezeru, pored ostalih, obitavaju jegulja, morski grgeč i dvije vrste cipola (Mugilus cephalus, Mugilus liza). Cipoli su prisutni i kao odrasle (roditeljske) individue i kao mlađ. Šasko jezero je važno područje za mrijest riba i hranjenje ptica. Tokom plavne sezone pelikani se hrane u plitkoj vodi jezera. Jezero ima veliki značaj za zaštitu ptica i riba, ali zbog svoje prirodne ljepote predstavlja i vrijednu turističku destinaciju.

,,Sada je zapušteno, ni carsko ni spahijsko, svačije i ničije. I što je izuzetno loše, počinje da stari. Jer, kanal koji povezuje jezero sa rijekom Bojanom zatrpan je i nema cirkulacije vode, pa je i ribe sve manje”, upozorava Hodžić i dodaje da je nužno što prije regulisati vodostaj i očistiti kanal. Ali, kako ističe, ne treba ga previše produbiti, jer bi Šasko jezero moglo sasvim iscuriti u Bojanu, odnosno da ostane baruština.

Komercijalna proizvodnja ribe u Šaskom jezeru se može znatno povećati u odnosu na sadašnji nivo. Visokokvalitetna riba, kao što su cipol i jegulja, može imati veliki ekonomski značaj, s obzirom na lokaciju jezera koje se nalazi blizu značajnih turističkih mjesta na Jadranskom moru.

Eksperti navode da postoje idealni uslovi uzgoja ribe na ovom prostoru tokom čitave godine. Preko zime, kada je voda u Jezeru dosta hladna, može se čak uzgajati i losos.

Još veće mogućnosti proizvodnje visokokvalitetne bijele morske ribe pruža ogromni prostor ulcinjske Solane.

,,Tu se mogu gajiti i rakovi, do sto tona godišnje, a da se pri tome nipošto ne remeti proces proizvodnje soli”, navodi Hodžić.

U bazenima Solane registrovane su 23 vrste riba.

Hodžić kaže da bi se, u revitalizovanoj Port Mileni, kanalu koji spaja Bojanu sa morem, a koja je do prije tridesetak godina bila najveće mrijestilište ribe na Mediteranu, mogla uzgajati tzv. staklasta jegulja čiji kilogram na svjetskom tržištu staje preko 500 eura.

Crna Gora je 2006. godine donijela Strategiju razvoja ribarstva, ali ne postoji neka organizacija, institucija ili državni organ koji brinu o razvoju morskog i slatkovodnog ribarstva, pa je stanje u ovoj privrednoj grani mnogo gore nego prije 20 godina. Rezultate naučnih istraživanja Instituta za biologiju mora iz Kotora gotovo niko ne traži, tako da se, nažalost, bez uključivanja države ne može govoriti o primjeni novih tehnologija, razvoju marikulture, održavanju kurseva, školovanju kadrova… Samo je u tom kontekstu možda razumljivo što je posljednjih godina postalo pravilo da spoljnotrgovinski minus samo po ovoj stavki iznosi godišnje oko deset miliona eura!? Za zemlju kao što je Crna Gora, sa svim ovim potencijalima i u ovakvoj ekonomskoj situaciji, ovo je, ipak, nepotreban luksuz. A potrošnja ribe u Crnoj Gori je među najnižima u Evropi (oko 4,5 kg po glavi stanovnika). Cijene ribe su neprirodno visoke i znatno su više od onih u Zapadnoj Evropi.

Ako je činjenica da je riba zdrava hrana i da za njeno uzgajanje postoje izvanredne mogućnosti, onda je možemo i izvoziti. To znači da mnogo više sredstava treba ubuduće ulagati u ribarstvo, jer će se taj novac sigurno vrlo brzo vratiti. Sada je na potezu vlast.

Čarobna okolina

Osnovna vrijednost Šaskog jezera je njegova veličina, kao i karstno područje koje ga okružuje. Ovo područje je potpuno prirodno, posebno padine koje se spuštaju prema jezeru. Jezero i okolina zajedno obrazuju jedinstveni prirodni pejzaž. Jezeru se može prići samo na jednom mjestu, gdje se nalazi bivše vojno ljetnje odmaralište. Danas na tom području radi samo restoran Šas.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PREDUG PUT IZMEĐU HAPŠENJA I PRESUDE: Pritvor pretvoren u kaznu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok licitiramo imenima sledećih sa lisicama na rukama, gotovo neopaženo je prošlo nedavno saopštenje Tužilačkog savjeta čiji članovi upozoravaju da treba povesti računa o pritvorenim osobama i njihovim pravima

 

Sve više je onih koji smatraju kako su suđenje u razumnom roku i poštovanje pretpostavke nevinosti, kao osnovni postulati primjene zakona, postali upitni u Crnoj Gori. To se, kažu, može vidjeti na sve više primjera.

Bivši prvi čovjek Budve Milo Božović u pritvoru se nalazi skoro 13 mjeseci.Suđenje mu nije ni počelo jer je optužnica kojom je obuhvaćen bila „nejasna i nerazumna“, zbog čega je iz suda Specijalnom državnom tužilaštvu vraćena na doradu. Na razmatranje ispravljenog optužnog akta još se čeka. U međuvremenu, sudovi su odbili prijedlog Božovićevih advokata koji su ponudili jemstvo u iznosu od 1,3 miliona eura, kako bi se njihov klijent u daljem postupku branio sa slobode.

Da sudovi svojim odlukama stvaraju utisak kako je pritvor pretvoren u kaznu,  svjedoči i slučaj bivšeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kojem suđenje još nije počelo. On se u pritvoru nalazi skoro godinu i po dana, od decembra 2022. Istovremeno, još nije donijeta ni odluka o jemstvu koje je predloženo prije više od mjesec.

Sličan prizvuk ima i slučaj Miloša Medenice sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. On se u pritvoru nalazi skoro dvije godine, i pored jasnih stavova koje su iznijele sudije Apelacionog i Ustavnog suda prema kojima se tom okrivljenom krše prava koja su mu zagarantovana Ustavom Crne Gore. Prije svega pravo na slobodu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDSKI PROCESI PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE VESNE BRATIĆ: Nezakonite i skupe smjene direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Centar za građansko obrazovanje prozvao je institucije za nerad u slučaju smjene direktora škola od strane Vesne Bratić. Bivša ministarka odgovorila je da će kad vrijeme prođe ,,mnogi imati štošta da objašnjavaju”.  Građani će na osnovu sudskih presuda, morati da plate više stotina hiljada eura zbog nezakonitog rada bivše ministarke

 

 

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić. U toku je 10 postupaka.

Ministarstvo prosvjete iz  Budžeta Crne Gore mora da isplati  102 hiljade eura samo na račun sudskih troškova. Iznos će biti višestruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu štete.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je nedavno podsjetio da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo. Takođe, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, još nije pokrenuta.

CGO ukazuje da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rješavanja sporova pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u ovim predmetima , koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje troškova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a što predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti. Pozvali su tužilaštvo i zaštitnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠIN NAKON OTVARANJA TUNELA KLISURA: Novi put, nove muke  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otvaranje rekonstruisanog puta Jezerine -Lubnice, još je jedan od projekata za koji kolašinska infrastruktura nije bila spremna. Ulice tog grada sada su tranzit, to jest,  veza između auto puta i tunela Klisura. Lokalna vlast tek treba da nađe način  da gradske ulice postanu bezbjednije za pješake

 

Stanje na kolašinskim ulicama, nakon otvaranja puta Jezerine-Lubnice i tunela Klisura, mještani  opisuju kao haotično i nebezbjedno.  Lokalne vlasti za sedam godina, koliko je trajala rekonstrukcija puta ka Beranama, gotovo ništa nijesu učinile da spremnije dočekaju okončanje tog projekta, pa se djelimična rješenja tek sada  traže.

Nekoliko saobraćajnica u centru grada sada služe kao tranzit ka auto putu, odnosno, novom putu ka Beranama. Vozači vrlo često ne poštuju propise, pa gradske ulice tretiraju kao magistralu. Zbog toga, kako je nedavno kazao  predsjednik Opštine Petko Bakić, dnevno stigne i po 30  pritužbi Kolašinaca koji smatraju da su nebezbjedni na ulicama. Iako iz lokalne uprave  najavljuju rješavanje problema, još nije jasno na koji način namjeravaju to da učine, a dosadašnji trud sveo se  na  postavljanje „usporivača“ u nekim ,i  početak gradnje trotoara u jednoj  saobraćajnici. Izostalo je, čak, i  postavljanje adekvatane vertikalne signalizacije, nedostaju putokazi…

Početak ljetnje sezone, jasno je,  značajno će  pogoršati  takvo stanje, naročito u ulicama Boška Rašovića, Milivoja Bulatovića, Željezničkoj i Zaobilaznici. Nekoliko desetina Kolašinca na tim adresama nedavno su, u otvorenom pismu Opštini, kazali da su im čak i životi ugroženi zbog neprospisne vožnje i nepostojanja signalizacije. Ponovo je i aktelizovano pitanje gradnje obilaznice, kao veze puta od Mateševa i skijališta u blizini kojih je i početak tunela Klisura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo