Povežite se sa nama

OKO NAS

Dvostruka diskriminacija

Objavljeno prije

na

Ukoliko zaposleni zavisnik od droge odluči da se liječi, ljekari ga iz humanih razloga ne zavode pod šifrom F11 (zavisnost od PAS), već pod takozvanim uslužnim šiframa – šizofrenije, paranoje, depresije i slično, jer mu u protivnom bolovanje neće biti plaćeno.

To je najočigledniji vid diskriminacije kojem su izloženi zavisnici u Crnoj Gori. Na taj apsurd u Zakonu o zdravstvenom osiguranju ukazali su iz NVO 4 Life povodom Dana ljudskih prava (10. decembra). Tim zakonom zavisnicima od alkohola, heroina, kokaina, marihuane i tableta uskraćeno je pravo na naknadu za vrijeme bolovanja. Iako je taj zakon donesen prije više od pet godina, niko ranije nije upozorio na to da i zavisnici imaju prava kao i ostali građani.

„Zavisnici koji su u radnom odnosu teže se odlučuju na liječenje, jer onda ostaju bez novčanih sredstava. Sa druge strane, postoje lažne šifre pod kojima se zavode zavisnici kako ne bi ostali bez naknade dok su na bolovanju. Taj problem se negativno održava na formiranje registra zavisnika u Crnoj Gori, jer dobijamo nerealnu sliku o broju korisnika droga na nacionalnom nivou”, objašnjava u razgovoru za Monitor programski direktor NVO 4 Life Milena Mijović.

U Crnoj Gori ne postoji registar zavisnika. Procjenjuje se da ima oko 12.000 narkomana, a Crna Gora je i dalje važno tranziciono područje za krijumčarenje droge prema zapadnoevropskim zemljama. O tome svjedoče i česte zapljene droge na graničnim prelazima.

Milena Mijović kaže da su iz 4 Life više puta skretali pažnju na to da su zavisnici diskriminisani Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ali niko od nadležnih nije ništa preduzeo da se situacija promijeni. Taj zakon je, kaže, u koliziji i sa Ustavom i Zakonom o radu, jer oni jasno propisuje zabranu diskriminacije po svim osnovama.

,,Zakon o zdravstvenom osiguranju propisuje da naknada zarade osiguraniku ne pripada u slučaju da je spriječenost za rad prouzrokovana dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Pošto Crna Gora priznaje i formira politike droga prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, po kojoj je narkomanija okarakterisana kao bolest, postavlja se pitanje zašto se nekome ko je bolestan ne daje naknada za bolovanje, odnosno vrijeme koje je potrebno za tretman bolesti”, pita se Mijović.

Izvršni direktor NVO Preporod Jovan Bulajić nedavno je kazao da uskraćivanje zarade zavisnicima koji su na liječenju predstavlja brutalan vid diskriminacije koji vodi do stigmatizacije te populacije.

Nakon izlječenja, mali broj bivših narkomana uspije da se zaposli. NVO 4 Life, koja se bavi resocijalizacijom zavisnika, za četiri godine postojanja uspjela je da nađe zaposlenje za svega petoricu bivših zavisnika i to u NVO sektoru i privatnim firmama.

U toj organizaciji ističu da predrasude i žigosanje zavisnika prate na svakom koraku u pokušaju da se ponovo uključe u društveni život, formiraju porodice i nađu zaposlenje, pa je neophodno da država sistemski obezbijedi programe za njihovu reintegraciju. Država treba, prema njihovom mišljenju, da sistemski obezbijedi programe za reintegraciju bivših korisnika droga, programe doedukacija, osposobljavanja za razna zanimanja kao i programe zapošljavanja. On tvrdi da u crnogorskom društvu nijesu dobrodošle čak ni osobe koje su se izliječile, formirale porodicu i nastavile normalan život, jer ih prate predrasude.

„Pojedini od naših članova uspijevali su da se zaposle, ali čim poslodavci saznaju za njihov problem, nađu način da im daju otkaz”, kaže Mijović.

Naravno, postoji i niz primjera da su zavisnici naišli na toleranciju i podršku kolega i poslodavaca.

Crnoj Gori bi, kažu oni koji se bave ovom problematikom, dobrodošao kvalitetan program reintegracije, zapošljavanja ili osposobljavanja liječenih zavisnika, kakve sebi mogu da priušte bogate evropske države.

NVO 4 Life uputila je u julu inicijativu ministru rada i socijalnog staranja Predragu Boškoviću da se zavisnicima od narkotika obezbijedi besplatan tretman rehabilitacije i resocijalizacije. Razlog za inicijativu je, kako su saopštili, namjera da zavisnici imaju ravnopravan status kao i ostali građani i neometan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

,,To što se u dokumentima navodi kao ‘liječenje’ je u stvari prvi dio procesa neophodnog za adekvatno tretiranje bolesti zavisnosti od droga i tiče se uspostavljanja apstinencije medikamentima i to najduže 21 dan. Taj početni dio tretmana je nedovoljan da bi se jedna osoba koja ima problem bolesti zavisnosti mogla smatrati uspješno izliječenom”, piše u inicijativi.

Nakon te faze neophodno je nastaviti sa sljedećim fazama – rehabilitacijom i resocijalizacijom, kao i pružanjem pomoći pri socijalnoj reintegraciji koja najčešće traje od jednu do dvije godine. ,,Tek tada se možemo nadati da je neko ko je imao problem zavisnosti od droga spreman nastaviti život bez njih”, navodi se u inicijativi.

U NVO 4 Life svjesni su teške ekonomske situacije u kojoj se nalazi Crna Gora, ali su dobro upoznati i sa još težom finansijskom situacijom porodica čiji su članovi zavisnici.

,,Plaćanje rehabilitovanja i resocijalizovanja za većinu njih nepremostiva je prepreka. Smatramo da je i to, uz ostale, jedan od glavnih razloga malog broja onih koji se javljaju za pomoć u Javnu ustanovu za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju zavisnika od psihoaktivnih supstanci ‘Podgorica'”, piše u inicijativi.

Milena Mijović kaže da za besplatnu rehabilitaciju i resocijalizaciju zavisnika od droga nisu potrebne dodatne finansije, izuzev onih koje se već na godišnjem nivou izdavaju za te namjene. Kao argument za ovu tvrdnju navodi primjer kako je to riješeno u Hrvatskoj. Svakom zavisniku koji želi da krene u program odvikavanja od droga, država Hrvatska to omogućava besplatno, sa istim budžetom kao i Crna Gora.

Adekvatna priprema i tretman zatvorenika i zavisnika od droga još dok su u ustanovama, ključni su za njihovu resocijalizaciju i reintegraciju u društvo. Više naših izvora tvrdi da poslodavci ne vjeruju bivšim zavisnicima. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se oko tridesetak korisnika psihoaktivnih supstanci, i oni se najteže zapošljavaju.

U Centru za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika droga „Kakaricka gora” oko 90 odsto štićenika čine zavisnici od droga. Direktor te ustanove Ljubinko Kaluđerović kaže da je „najskuplji” zavisnik onaj koji je u aktivnoj fazi i na ulici. ,,On košta državu sedam do deset puta više nego čovjek u bilo kom obliku tretmana”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo