Povežite se sa nama

OKO NAS

Dvostruka diskriminacija

Objavljeno prije

na

Ukoliko zaposleni zavisnik od droge odluči da se liječi, ljekari ga iz humanih razloga ne zavode pod šifrom F11 (zavisnost od PAS), već pod takozvanim uslužnim šiframa – šizofrenije, paranoje, depresije i slično, jer mu u protivnom bolovanje neće biti plaćeno.

To je najočigledniji vid diskriminacije kojem su izloženi zavisnici u Crnoj Gori. Na taj apsurd u Zakonu o zdravstvenom osiguranju ukazali su iz NVO 4 Life povodom Dana ljudskih prava (10. decembra). Tim zakonom zavisnicima od alkohola, heroina, kokaina, marihuane i tableta uskraćeno je pravo na naknadu za vrijeme bolovanja. Iako je taj zakon donesen prije više od pet godina, niko ranije nije upozorio na to da i zavisnici imaju prava kao i ostali građani.

„Zavisnici koji su u radnom odnosu teže se odlučuju na liječenje, jer onda ostaju bez novčanih sredstava. Sa druge strane, postoje lažne šifre pod kojima se zavode zavisnici kako ne bi ostali bez naknade dok su na bolovanju. Taj problem se negativno održava na formiranje registra zavisnika u Crnoj Gori, jer dobijamo nerealnu sliku o broju korisnika droga na nacionalnom nivou”, objašnjava u razgovoru za Monitor programski direktor NVO 4 Life Milena Mijović.

U Crnoj Gori ne postoji registar zavisnika. Procjenjuje se da ima oko 12.000 narkomana, a Crna Gora je i dalje važno tranziciono područje za krijumčarenje droge prema zapadnoevropskim zemljama. O tome svjedoče i česte zapljene droge na graničnim prelazima.

Milena Mijović kaže da su iz 4 Life više puta skretali pažnju na to da su zavisnici diskriminisani Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ali niko od nadležnih nije ništa preduzeo da se situacija promijeni. Taj zakon je, kaže, u koliziji i sa Ustavom i Zakonom o radu, jer oni jasno propisuje zabranu diskriminacije po svim osnovama.

,,Zakon o zdravstvenom osiguranju propisuje da naknada zarade osiguraniku ne pripada u slučaju da je spriječenost za rad prouzrokovana dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Pošto Crna Gora priznaje i formira politike droga prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, po kojoj je narkomanija okarakterisana kao bolest, postavlja se pitanje zašto se nekome ko je bolestan ne daje naknada za bolovanje, odnosno vrijeme koje je potrebno za tretman bolesti”, pita se Mijović.

Izvršni direktor NVO Preporod Jovan Bulajić nedavno je kazao da uskraćivanje zarade zavisnicima koji su na liječenju predstavlja brutalan vid diskriminacije koji vodi do stigmatizacije te populacije.

Nakon izlječenja, mali broj bivših narkomana uspije da se zaposli. NVO 4 Life, koja se bavi resocijalizacijom zavisnika, za četiri godine postojanja uspjela je da nađe zaposlenje za svega petoricu bivših zavisnika i to u NVO sektoru i privatnim firmama.

U toj organizaciji ističu da predrasude i žigosanje zavisnika prate na svakom koraku u pokušaju da se ponovo uključe u društveni život, formiraju porodice i nađu zaposlenje, pa je neophodno da država sistemski obezbijedi programe za njihovu reintegraciju. Država treba, prema njihovom mišljenju, da sistemski obezbijedi programe za reintegraciju bivših korisnika droga, programe doedukacija, osposobljavanja za razna zanimanja kao i programe zapošljavanja. On tvrdi da u crnogorskom društvu nijesu dobrodošle čak ni osobe koje su se izliječile, formirale porodicu i nastavile normalan život, jer ih prate predrasude.

„Pojedini od naših članova uspijevali su da se zaposle, ali čim poslodavci saznaju za njihov problem, nađu način da im daju otkaz”, kaže Mijović.

Naravno, postoji i niz primjera da su zavisnici naišli na toleranciju i podršku kolega i poslodavaca.

Crnoj Gori bi, kažu oni koji se bave ovom problematikom, dobrodošao kvalitetan program reintegracije, zapošljavanja ili osposobljavanja liječenih zavisnika, kakve sebi mogu da priušte bogate evropske države.

NVO 4 Life uputila je u julu inicijativu ministru rada i socijalnog staranja Predragu Boškoviću da se zavisnicima od narkotika obezbijedi besplatan tretman rehabilitacije i resocijalizacije. Razlog za inicijativu je, kako su saopštili, namjera da zavisnici imaju ravnopravan status kao i ostali građani i neometan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.

,,To što se u dokumentima navodi kao ‘liječenje’ je u stvari prvi dio procesa neophodnog za adekvatno tretiranje bolesti zavisnosti od droga i tiče se uspostavljanja apstinencije medikamentima i to najduže 21 dan. Taj početni dio tretmana je nedovoljan da bi se jedna osoba koja ima problem bolesti zavisnosti mogla smatrati uspješno izliječenom”, piše u inicijativi.

Nakon te faze neophodno je nastaviti sa sljedećim fazama – rehabilitacijom i resocijalizacijom, kao i pružanjem pomoći pri socijalnoj reintegraciji koja najčešće traje od jednu do dvije godine. ,,Tek tada se možemo nadati da je neko ko je imao problem zavisnosti od droga spreman nastaviti život bez njih”, navodi se u inicijativi.

U NVO 4 Life svjesni su teške ekonomske situacije u kojoj se nalazi Crna Gora, ali su dobro upoznati i sa još težom finansijskom situacijom porodica čiji su članovi zavisnici.

,,Plaćanje rehabilitovanja i resocijalizovanja za većinu njih nepremostiva je prepreka. Smatramo da je i to, uz ostale, jedan od glavnih razloga malog broja onih koji se javljaju za pomoć u Javnu ustanovu za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju zavisnika od psihoaktivnih supstanci ‘Podgorica'”, piše u inicijativi.

Milena Mijović kaže da za besplatnu rehabilitaciju i resocijalizaciju zavisnika od droga nisu potrebne dodatne finansije, izuzev onih koje se već na godišnjem nivou izdavaju za te namjene. Kao argument za ovu tvrdnju navodi primjer kako je to riješeno u Hrvatskoj. Svakom zavisniku koji želi da krene u program odvikavanja od droga, država Hrvatska to omogućava besplatno, sa istim budžetom kao i Crna Gora.

Adekvatna priprema i tretman zatvorenika i zavisnika od droga još dok su u ustanovama, ključni su za njihovu resocijalizaciju i reintegraciju u društvo. Više naših izvora tvrdi da poslodavci ne vjeruju bivšim zavisnicima. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazi se oko tridesetak korisnika psihoaktivnih supstanci, i oni se najteže zapošljavaju.

U Centru za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika droga „Kakaricka gora” oko 90 odsto štićenika čine zavisnici od droga. Direktor te ustanove Ljubinko Kaluđerović kaže da je „najskuplji” zavisnik onaj koji je u aktivnoj fazi i na ulici. ,,On košta državu sedam do deset puta više nego čovjek u bilo kom obliku tretmana”.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo