Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad Ćoćo bije zakonom

Objavljeno prije

na

Sindikalac Ratko Čogurić, radnik Ski centra Bjelasica, dobio je prošle sedmice otkaz pošto ga je poslodavac vidio na protestu za Beranselo, na Dnevniku RTCG. Iz Ski centra Bjelasica saopšteno je da je Čogurić zloupotrijebio pravo na bolovanje, da je na protestu dok je na bolovanju, i da je to razlog otkaza.

Nije saopšteno da je poslodavac i ranije pokušavao da Čogurića istjera iz kompanije i da ovaj sindikalac odavno ukazuje na propuste i nezakonitosti u kompaniji, kao i o sumnjivoj privatizaciji Ski centra Bjelasica. Neznaveni čitalac saopštenja uprave Ski centara Bjelasica ostao je uskraćen za važnu informaciju: dok je Čogurić primjer građanina koji se bori protiv nepravde koju čine vlast i povlašćeni pojedinci, ne samo u kompaniji nego i van nje, poslodavac SKI Bjelasica primjer je fenomena koji se u Crnoj Gori zove – kontroverzni biznismen. To u prevodu znači – kum, brat, bliski prijatelj Mila Đukanovića za koga ne važe zakoni, ili se pišu po njegovoj mjeri.

Vlasnik Ski centra Bjelasica je Zoran Ćoćo Bećirović, Đukanovićev prijatelj za koga više izvora tvrdi da je u stvari front za premijerov kapital. Njegovo ime pominje se u mnogim sumnjivim privatizacijama, od Avale do Kolašina, kao i u brojnim aferama, kada su ga ruski investitori i bogati pojedinci optuživali za milionske prevare i malverzacije. Nije rečeno ni da Bećirović ponekad šamara radnike, ali da crnogorski državni organi to ne vide kao nasilje poslodavca, već kao ,,blago crvenilo na radničkim obrazima”.

Lakše je onda razumjeti zašto Bećirović ne voli zaposlene poput Čogurića.

,,Jasno je da pravi razlog za otkaz nije zloupotreba bolovanja, već moja prijava korupcije Inspekciji rada, Poreskoj upravi i tužbe protiv uprave SKI Bjelasica”, kazao je Čogurić. ,,Ukazivao sam na kriminalne radnje vezano za uvođenje stečajnog postupka u ski-centru, otimanje imovine od manjinskih vlasnika, napumpavanje računa kako bi povraćajem PDV-a izvukli što više novca”.

On kaže da je njegova dužnost bila da bude na skupu za Beranselo. Beranselo je postalo jedan od simbola građanskog otpora.

,,Moja sloboda nije sloboda ako ljudi u Beranselu ne mogu da žive slobodno. Tog dana svi, zdravi i bolesni, imali su obavezu da se pojave na skupu slobodnih ljudi. Postupak mog poslodavca predstavlja pritisak bande novih, tobožnjih bogataša, koji koriste metode mafije i ekonomsku snagu, kako bih, doveden na ivicu egzistencije, ćutao o njihovim kriminalnim radnjama. Kao i prošli put kada sam dobio nezakoniti otkaz i ovog puta poručujem – neće proći”.

Direktor ski-centra Boban Šćepanović saopštio je da je otkaz dat u skladu sa zakonom. On je naveo da je pored Čogurića iz sličnih razloga otpušten još jedan radnik, ali se mediji nijesu interesovali pa je u dilemi da li se selektivno vrši pritisak na poslodavce. Kao da je uzeo Bećiroviću riječ iz usta.

Sindikalna organizacija Ski-centra zatražila je da se poništi otkaz Čoguriću jer je, kako se navodi u saopštenju, jasno da otkaz nije u skladu sa zakonom već da se radu o osveti.

Otkaz Čoguriću upozorenje je svakom građaninu koji se usuđuje da misli i govori svojom glavom. Napredujemo: Ćoćo bije zakonom.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo