Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad Ćoćo bije zakonom

Objavljeno prije

na

Sindikalac Ratko Čogurić, radnik Ski centra Bjelasica, dobio je prošle sedmice otkaz pošto ga je poslodavac vidio na protestu za Beranselo, na Dnevniku RTCG. Iz Ski centra Bjelasica saopšteno je da je Čogurić zloupotrijebio pravo na bolovanje, da je na protestu dok je na bolovanju, i da je to razlog otkaza.

Nije saopšteno da je poslodavac i ranije pokušavao da Čogurića istjera iz kompanije i da ovaj sindikalac odavno ukazuje na propuste i nezakonitosti u kompaniji, kao i o sumnjivoj privatizaciji Ski centra Bjelasica. Neznaveni čitalac saopštenja uprave Ski centara Bjelasica ostao je uskraćen za važnu informaciju: dok je Čogurić primjer građanina koji se bori protiv nepravde koju čine vlast i povlašćeni pojedinci, ne samo u kompaniji nego i van nje, poslodavac SKI Bjelasica primjer je fenomena koji se u Crnoj Gori zove – kontroverzni biznismen. To u prevodu znači – kum, brat, bliski prijatelj Mila Đukanovića za koga ne važe zakoni, ili se pišu po njegovoj mjeri.

Vlasnik Ski centra Bjelasica je Zoran Ćoćo Bećirović, Đukanovićev prijatelj za koga više izvora tvrdi da je u stvari front za premijerov kapital. Njegovo ime pominje se u mnogim sumnjivim privatizacijama, od Avale do Kolašina, kao i u brojnim aferama, kada su ga ruski investitori i bogati pojedinci optuživali za milionske prevare i malverzacije. Nije rečeno ni da Bećirović ponekad šamara radnike, ali da crnogorski državni organi to ne vide kao nasilje poslodavca, već kao ,,blago crvenilo na radničkim obrazima”.

Lakše je onda razumjeti zašto Bećirović ne voli zaposlene poput Čogurića.

,,Jasno je da pravi razlog za otkaz nije zloupotreba bolovanja, već moja prijava korupcije Inspekciji rada, Poreskoj upravi i tužbe protiv uprave SKI Bjelasica”, kazao je Čogurić. ,,Ukazivao sam na kriminalne radnje vezano za uvođenje stečajnog postupka u ski-centru, otimanje imovine od manjinskih vlasnika, napumpavanje računa kako bi povraćajem PDV-a izvukli što više novca”.

On kaže da je njegova dužnost bila da bude na skupu za Beranselo. Beranselo je postalo jedan od simbola građanskog otpora.

,,Moja sloboda nije sloboda ako ljudi u Beranselu ne mogu da žive slobodno. Tog dana svi, zdravi i bolesni, imali su obavezu da se pojave na skupu slobodnih ljudi. Postupak mog poslodavca predstavlja pritisak bande novih, tobožnjih bogataša, koji koriste metode mafije i ekonomsku snagu, kako bih, doveden na ivicu egzistencije, ćutao o njihovim kriminalnim radnjama. Kao i prošli put kada sam dobio nezakoniti otkaz i ovog puta poručujem – neće proći”.

Direktor ski-centra Boban Šćepanović saopštio je da je otkaz dat u skladu sa zakonom. On je naveo da je pored Čogurića iz sličnih razloga otpušten još jedan radnik, ali se mediji nijesu interesovali pa je u dilemi da li se selektivno vrši pritisak na poslodavce. Kao da je uzeo Bećiroviću riječ iz usta.

Sindikalna organizacija Ski-centra zatražila je da se poništi otkaz Čoguriću jer je, kako se navodi u saopštenju, jasno da otkaz nije u skladu sa zakonom već da se radu o osveti.

Otkaz Čoguriću upozorenje je svakom građaninu koji se usuđuje da misli i govori svojom glavom. Napredujemo: Ćoćo bije zakonom.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ODNOSI NA REANIMACIJI: Obnavljanje nade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova garnitura u Evropskoj komisiji pokazuje više iskrenosti i spremnosti da pomogne državama regiona i oživi politiku proširenja

 

Ono što su evroentuzijasti na Balkanu željeli svih ovih godina da čuju iz sjedišta EU izgovorio je novi komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji: “Proširenje EU na Zapadni Balkan glavni je prioritet Evropske Komisije”.

U dokumentu koji je početkom ovog mjeseca usvojila EK ističe se da je integracija država Balkana u EU “geostrateška investicija u stabilnu, jaku i ujedinjenu Evropu”.

Nije se ostalo samo na riječima ili dokumentima. Usvajani su novi, konkretnijih principi za poboljšanje pristupnog procesa, a iz čega je vidljivo da se EU mnogo odlučnije nego ranijih godina, politički argumentovano izjašnjava za proširenje na Zapadni Balkan. Prvi put se jasno navodi da je politika proširenja snažno sredstvo za podsticanje demokratije i da je uslovljavanje reformi glavno sredstvo te politike. Indikativno je takođe što se ukazuje na  mogućnosti sankcionisanja manjkavih reformi, te napominje da se odluke u tom procesu neće više donositi jednoglasno (pristankom svih 27 članica), već da je za to dovoljna kvalifikovana većina.

Možda je  najvažnije to što EK  prvi put govori o direktnijoj komunikaciji EU sa građanima/kama zemalja zapadnog Balkana koji su stvarni zagovornici eurointegracija, odnosno  obavezuju se ovdašnji zvaničnici da komuniciraju sa građanima o ciljevima članstva u EU. Tu komunikaciju Komisija postavlja kao uslov za proces proširenja! Namjera je da građani budu mnogo više uključeni u ovaj proces i da vide konkretne koristi, jer se, što pokazuje primjer Crne Gore, sve praktično svelo na tehničku vježbu i ispunjavanje određenih zadatih uslova.

“Bez značajnijeg priliva sredstava za ulaganje u vidljive projekte, kao što su škole ili bolnice, vodovodi, kanalizacije, odlagališta otpada, energetskih konekcija, plašim se da građani neće biti u prilici da razumiju značaj pomoći koju im pruža EU. Sva ta ulaganja zahtjevaju ozbiljnija sredstva u poređenju sa trenutno dostupnim IPA fondovima, i koja budžeti zemalja regiona ne mogu da istrpe. Nije realno očekivati da ćemo sami uspjeti da finansiramo sve ono što su zahtjevi budućeg članstva. Ne radi se o ‘kasici prasici’, već o zajedničkom investicionom planu, nešto nalik na ‘Maršalov plan’ za Zapadni Balkan”, smatra Srđan Majstorović iz beogradskog Centra za evropske politike.

Iz Brisela je najavljeno da će tokom pripreme samita EU-Zapadni Balkan, koji će se početkom maja održati u Zagrebu, Komisija predstaviti plan ekonomskog i investicionog razvoja regije.

“Vjerujemo da će nova metodologija, zajedno s novim ocjenama EK o reformskim naporima Albanije i Sjeverne Makedonije, omogućiti da Evropski savjet u martu donese odluku o otvaranju pregovora sa te dvije države”, kaže Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje koja u prvoj polovini ove godine predsjedava Unijom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŽENE IZ MANJINSKIH NARODA RIJETKOST U SKUPŠTINI CRNE GORE: Daleko od poslaničke klupe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U aktuelnom sazivu parlamenta od 81 poslanika, 24 ili 29,63 odsto su žene. U skupštinskoj službi, koja nema evidenciju o nacionalnoj pripadnosti, više od dvije trećine zaposlenih su žene, ali su za njih rezervisana mjesta savjetnica, pomoćnica…

 

Od dvije stolice koje u parlamentu pripadaju Bošnjačkoj stranci, u jednu bi uskoro, u preostalom dijelu ovog mandata, trebalo da sjedne žena.

Izuzetak, koji u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavljuje donedavni funkcioner Bošnjaka Neđžad Drešević neće značajno promijeniti utisak o nedovoljnoj, tačnije nikakvoj zastupljenosti žena iz redova manjinskih naroda u najvišem zakonodavnom tijelu. Trenutno, zajednički Klub poslanika Bošnjačke stranke, Koalicije Albanci odlučno i Hrvatske građanske inicijative ima četiri poslanika.

,,Bošnjačka stranka vodi računa da u svim svojim organima žene budu zastupljene. Ovaj princip nam je važan ne samo formalno, već suštinski, jer smatramo da žene iz našeg korpusa svojim kvalitetima doprinose značajno svim uspjesima koje postižemo. Na posljednjim izborima 2016. godine osvojili smo dva poslanička mandata, a naša članica Kenana Strujić je bila četvrta na listi”, objašnjava Drešević.

Veličina poslaničkog kluba određuje učešće žena u radu parlamenta Crne Gore. Zakon trenutno predviđa da među četiri imena na izbornoj listi mora biti jedna žena. Niko ne brani da ih bude i više, ali se to uglavnom ne dešava.

Na pitanje o nedovoljnoj zastupljenosti žena iz manjinskih naroda u parlamentu, iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) i koalicije Albanci odlučno, nije stigao odgovor.

Mali broj predstavnica stranaka nacionalnih manjina u Skupštini Crne Gore snižava već nedovoljan procenat žena. Poslanica DPS-a Nada Drobnjak i članica Ženske političke mreže, u razgovoru za CIN-CG, smatra da je to jedan od argumenata zbog čega bi trebalo promijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika i ojačati ženske grupe u političkim partijama, kako bi one uspjele da se izbore za bolju poziciju.

U radu Skupštine Crne Gore trenutno učestvuju 24 poslanice, što iznosi 29,63 odsto. Među njima nema pripadnica manjinskih naroda ni u jednom poslaničkom klubu.

Najviše žena je u poslaničkom klubu DPS-a, 13 od ukupno 35 poslanika. U Demokratskom frontu od 17 poslančkih mjesta, pet zauzimaju žene, Demokrate imaju dvije poslanice od ukupno osam mjesta, SDP ima predsjednicu stranke Draginju Vuksanović u poslaničkim klupama sa još tri poslanika ove partije. Klub SD-a i LP čine tri poslanika. Posebni klub poslanika, nastao od onih koji su se proglasili nezavisnim u odnosu na stranke i koalicije na čijim listama su bili, ima pet članova od kojih su dvije žene. Klub poslanika SNP-DEMOS ima četiri člana i jedini je kome je šef žena – Danijela Pavićević.

Napori da se poboljša zastupljenost žena u politici i na mjestima odlučivanja daju rezultate, ali očigledno nedovoljnom brzinom, jer je Crna Gora u tome i dalje na začelju u regionu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo