Povežite se sa nama

OKO NAS

Kultura u štrajku

Objavljeno prije

na

Samo puka slučajnost spriječila je tragične posljedice štrajka. Prvog dana radnicima je isplaćena tek jedna zarada. Isuviše malo za promjenu raspoloženja tih ljudi, a stanje se komplikovalo. Trećeg dana jedan je radnik završio u bolnici u Baru, većina ih je bila vidno iscrpljena, nervi su počeli da popuštaju, ali ne i odlučnost dvadesetak od ukupno 26 zaposlenih da realizuju svoje zahtjeve: isplatu još pet od ukupno osam zaostalih plata. Na mogućnost da se nešto riješi, na osnivača, opštinu Ulcinj, nije se više računalo. Predsjednik opštine Nazif Cungu već je spakovao kofere za put u Saudijsku Arabiju, gdje bi, kako je rečeno, trebao da lobira investitore da ulažu u ovaj grad. Samo dan ranije on je štrajkačima poručio da – novaca nema. Ponavljao je da su tokom godine iz opštinskog budžeta dobili znatno više nego što im pripada. Pozivao je na strpljenje i isticao da je ,,Ulcinj na dobrom putu da za tri-četiri godine izađe iz krize”.

Iako su to svi očekivali, Cungu štrajkačima nije ponudio nikakvo rješenje za izlazak iz kritične situacije. Čelnik Opštinskog sindikalnog povjereništva u Ulcinju Šefkija-Keko Ljamović bio je na ivici suza: znao je da radnici, predvođeni odlučnom predsjednicom sindikalne organizacije Ljiljanom Janinović, neće popustiti i da je sve manje vremena i prostora za postizanje nekog dogovora.

O čitavom slučaju bila je dobro upoznata javnost, a praktično sve političke stranke u Ulcinju bile su jedinstvene u osudi lokalne samouprave i njene nesposobnosti da riješi problem. Konstatujući da se ne radi o milionima, već o par desetina hiljada eura, lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka rekao je da radnici traže samo minimum što im pripada, dok su neke druge stranke pozvale Cungua i direktora Centra za kulturu Nailja Dragu da podnesu ostavke.

Ali, pomoć je stigla odakle se niko nije nadao. Čudni su doista putevi zemaljski. Te subote, 14. decembra, u susret predstojećim lokalnim izborima, u posjetu svojoj stranačkoj organizaciji u tom gradu boravio je predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić. On je posjetio i radnike Centra i bio užasnut činjenicom da većinu štrajkača čine žene. Obećao je da će već po povratku u Podgoricu, te iste noći, razgovarati s ministrom finansija Radojem Žugićem, kako bi pokušao da iznađe neko rješenje. A Žugić ne samo da je čuvar državnih para, već je i stvarni vladar u Ulcinju. Naime, ova je opština prije šest mjeseci potpisala Sanacioni plan s Vladom Crne Gore, pa se od ministra finansija za najmanji izdatak lokalne samouprave mora tražiti saglasnost.

Rješenje je lako pronađeno, kada postoji dobra volja i znanje: opštini Ulcinj će iz Egalizacionog fonda za narednu godinu u ponedjeljak biti uplaćeno 35 hiljada eura, a taj novac će potom biti prebačen Centru, odnosno radnicima u štrajku za izmirenje tri plate. Radnici su odmah obaviješteni o ovom dogovoru, pa su oni odustali od štrajka glađu, ali nisu prekinuli štrajk. Pare su na njihove račune, kako je i obećano, legle u ponedjeljak, 16. decembra. Sada čekaju Cungua da se vrati iz Saudijske Arabije da traže preostali dio zahtjeva, isplatu još dvije zarade. „Potom ćemo vidjeti što i kako dalje, jer se nama duguje ukupno pet plata i čak 39 doprinosa”, kaže Janinovićeva.

Kap koja bi mogla da prelije čašu nezadovoljstva i ostalih radnika u ulcinjskim javnim preduzećima jeste najava da bi jedna zarada ovih dana mogla biti isplaćena zaposlenima u organima lokalne uprave. „Mi nemamo ništa protiv da oni primaju plate, ali nama se duguje od dva do četiri puta više nego njima. Smatramo da treba postojati bar malo pravičnosti i solidarnosti ako se svi finansiramo iz opštinskog budžeta. Tim prije, što su se čelnici opštine hvalili suficitom u budžetu od preko 550 hiljada eura. Znači para ima, ali ne i za nas. S tim se nećemo pomiriti”, poručili su predstavnici sindikata nekoliko javnih preduzeća.

Upravo je taj strah od novih protesta, čini se, bio ključni faktor Cunguovog odbijanja da usliši zahtjeve radnika Centra. No, ostao je gorak ukus i veliko pitanje: zar ovaj problem nije mogao biti riječen u Ulcinju?

Oni koji u posljednje dvije godine prate dešavanja u Ulcinju znaju da je iluzorno nešto tako očekivati od jedne nesposobne i neodgovorne vlasti koja čak bez snažnog pritiska i u uobičajenoj proceduri ne može da donese ni sasvim benigne odluke o broju odbornika u budućem sazivu opštinskog parlamenta i o finansiranju lokalnih izbora, koji će biti održani 26. januara. Riječ je o opštini koja od 1. februara ove godine nema glavnog administratora, koja, jedina u državi, nema strateški plan razvoja, iako je tu obavezu trebalo završiti još u prošloj godini.

Zato je neizvjesno do kada će još trajati štrajk radnika Centra za kulturu. Na gubitku su svi, ali svakako najviše čelnici odlazeće lokalne vlasti i rukovodioci tog javnog preduzeća. Jer, predstavnici Granskog sindikata kulture Crne Gore, koji su snažno podržali svoje kolege, kazali su da treba preispitati rad Upravnog odbora Centra. ,,Koliko smo informisani, ovdje se radi o nezakonitosti u poslovanju, odnosno da moguće postoje neke malverzacije”, rekli su oni. Naveli su da je jedan objekat Centra na najatraktivnijoj lokaciji u Ulcinju izdat u sezoni za devet hiljada, iako je, kako su istakli, postojala i ponuda od 22 hiljade eura. Radi se o objektu nekadašnje kino bašte na Maloj plaži, gdje se posljednjih godina nalazi diskoteka Fama.

U svakom slučaju, prvi štrajk glađu u Ulcinju uspješno je okončan, a njegove posljedice tek će se osjetiti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo