Povežite se sa nama

OKO NAS

Kultura u štrajku

Objavljeno prije

na

Samo puka slučajnost spriječila je tragične posljedice štrajka. Prvog dana radnicima je isplaćena tek jedna zarada. Isuviše malo za promjenu raspoloženja tih ljudi, a stanje se komplikovalo. Trećeg dana jedan je radnik završio u bolnici u Baru, većina ih je bila vidno iscrpljena, nervi su počeli da popuštaju, ali ne i odlučnost dvadesetak od ukupno 26 zaposlenih da realizuju svoje zahtjeve: isplatu još pet od ukupno osam zaostalih plata. Na mogućnost da se nešto riješi, na osnivača, opštinu Ulcinj, nije se više računalo. Predsjednik opštine Nazif Cungu već je spakovao kofere za put u Saudijsku Arabiju, gdje bi, kako je rečeno, trebao da lobira investitore da ulažu u ovaj grad. Samo dan ranije on je štrajkačima poručio da – novaca nema. Ponavljao je da su tokom godine iz opštinskog budžeta dobili znatno više nego što im pripada. Pozivao je na strpljenje i isticao da je ,,Ulcinj na dobrom putu da za tri-četiri godine izađe iz krize”.

Iako su to svi očekivali, Cungu štrajkačima nije ponudio nikakvo rješenje za izlazak iz kritične situacije. Čelnik Opštinskog sindikalnog povjereništva u Ulcinju Šefkija-Keko Ljamović bio je na ivici suza: znao je da radnici, predvođeni odlučnom predsjednicom sindikalne organizacije Ljiljanom Janinović, neće popustiti i da je sve manje vremena i prostora za postizanje nekog dogovora.

O čitavom slučaju bila je dobro upoznata javnost, a praktično sve političke stranke u Ulcinju bile su jedinstvene u osudi lokalne samouprave i njene nesposobnosti da riješi problem. Konstatujući da se ne radi o milionima, već o par desetina hiljada eura, lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka rekao je da radnici traže samo minimum što im pripada, dok su neke druge stranke pozvale Cungua i direktora Centra za kulturu Nailja Dragu da podnesu ostavke.

Ali, pomoć je stigla odakle se niko nije nadao. Čudni su doista putevi zemaljski. Te subote, 14. decembra, u susret predstojećim lokalnim izborima, u posjetu svojoj stranačkoj organizaciji u tom gradu boravio je predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić. On je posjetio i radnike Centra i bio užasnut činjenicom da većinu štrajkača čine žene. Obećao je da će već po povratku u Podgoricu, te iste noći, razgovarati s ministrom finansija Radojem Žugićem, kako bi pokušao da iznađe neko rješenje. A Žugić ne samo da je čuvar državnih para, već je i stvarni vladar u Ulcinju. Naime, ova je opština prije šest mjeseci potpisala Sanacioni plan s Vladom Crne Gore, pa se od ministra finansija za najmanji izdatak lokalne samouprave mora tražiti saglasnost.

Rješenje je lako pronađeno, kada postoji dobra volja i znanje: opštini Ulcinj će iz Egalizacionog fonda za narednu godinu u ponedjeljak biti uplaćeno 35 hiljada eura, a taj novac će potom biti prebačen Centru, odnosno radnicima u štrajku za izmirenje tri plate. Radnici su odmah obaviješteni o ovom dogovoru, pa su oni odustali od štrajka glađu, ali nisu prekinuli štrajk. Pare su na njihove račune, kako je i obećano, legle u ponedjeljak, 16. decembra. Sada čekaju Cungua da se vrati iz Saudijske Arabije da traže preostali dio zahtjeva, isplatu još dvije zarade. „Potom ćemo vidjeti što i kako dalje, jer se nama duguje ukupno pet plata i čak 39 doprinosa”, kaže Janinovićeva.

Kap koja bi mogla da prelije čašu nezadovoljstva i ostalih radnika u ulcinjskim javnim preduzećima jeste najava da bi jedna zarada ovih dana mogla biti isplaćena zaposlenima u organima lokalne uprave. „Mi nemamo ništa protiv da oni primaju plate, ali nama se duguje od dva do četiri puta više nego njima. Smatramo da treba postojati bar malo pravičnosti i solidarnosti ako se svi finansiramo iz opštinskog budžeta. Tim prije, što su se čelnici opštine hvalili suficitom u budžetu od preko 550 hiljada eura. Znači para ima, ali ne i za nas. S tim se nećemo pomiriti”, poručili su predstavnici sindikata nekoliko javnih preduzeća.

Upravo je taj strah od novih protesta, čini se, bio ključni faktor Cunguovog odbijanja da usliši zahtjeve radnika Centra. No, ostao je gorak ukus i veliko pitanje: zar ovaj problem nije mogao biti riječen u Ulcinju?

Oni koji u posljednje dvije godine prate dešavanja u Ulcinju znaju da je iluzorno nešto tako očekivati od jedne nesposobne i neodgovorne vlasti koja čak bez snažnog pritiska i u uobičajenoj proceduri ne može da donese ni sasvim benigne odluke o broju odbornika u budućem sazivu opštinskog parlamenta i o finansiranju lokalnih izbora, koji će biti održani 26. januara. Riječ je o opštini koja od 1. februara ove godine nema glavnog administratora, koja, jedina u državi, nema strateški plan razvoja, iako je tu obavezu trebalo završiti još u prošloj godini.

Zato je neizvjesno do kada će još trajati štrajk radnika Centra za kulturu. Na gubitku su svi, ali svakako najviše čelnici odlazeće lokalne vlasti i rukovodioci tog javnog preduzeća. Jer, predstavnici Granskog sindikata kulture Crne Gore, koji su snažno podržali svoje kolege, kazali su da treba preispitati rad Upravnog odbora Centra. ,,Koliko smo informisani, ovdje se radi o nezakonitosti u poslovanju, odnosno da moguće postoje neke malverzacije”, rekli su oni. Naveli su da je jedan objekat Centra na najatraktivnijoj lokaciji u Ulcinju izdat u sezoni za devet hiljada, iako je, kako su istakli, postojala i ponuda od 22 hiljade eura. Radi se o objektu nekadašnje kino bašte na Maloj plaži, gdje se posljednjih godina nalazi diskoteka Fama.

U svakom slučaju, prvi štrajk glađu u Ulcinju uspješno je okončan, a njegove posljedice tek će se osjetiti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo