Povežite se sa nama

OKO NAS

Kultura u štrajku

Objavljeno prije

na

Samo puka slučajnost spriječila je tragične posljedice štrajka. Prvog dana radnicima je isplaćena tek jedna zarada. Isuviše malo za promjenu raspoloženja tih ljudi, a stanje se komplikovalo. Trećeg dana jedan je radnik završio u bolnici u Baru, većina ih je bila vidno iscrpljena, nervi su počeli da popuštaju, ali ne i odlučnost dvadesetak od ukupno 26 zaposlenih da realizuju svoje zahtjeve: isplatu još pet od ukupno osam zaostalih plata. Na mogućnost da se nešto riješi, na osnivača, opštinu Ulcinj, nije se više računalo. Predsjednik opštine Nazif Cungu već je spakovao kofere za put u Saudijsku Arabiju, gdje bi, kako je rečeno, trebao da lobira investitore da ulažu u ovaj grad. Samo dan ranije on je štrajkačima poručio da – novaca nema. Ponavljao je da su tokom godine iz opštinskog budžeta dobili znatno više nego što im pripada. Pozivao je na strpljenje i isticao da je ,,Ulcinj na dobrom putu da za tri-četiri godine izađe iz krize”.

Iako su to svi očekivali, Cungu štrajkačima nije ponudio nikakvo rješenje za izlazak iz kritične situacije. Čelnik Opštinskog sindikalnog povjereništva u Ulcinju Šefkija-Keko Ljamović bio je na ivici suza: znao je da radnici, predvođeni odlučnom predsjednicom sindikalne organizacije Ljiljanom Janinović, neće popustiti i da je sve manje vremena i prostora za postizanje nekog dogovora.

O čitavom slučaju bila je dobro upoznata javnost, a praktično sve političke stranke u Ulcinju bile su jedinstvene u osudi lokalne samouprave i njene nesposobnosti da riješi problem. Konstatujući da se ne radi o milionima, već o par desetina hiljada eura, lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka rekao je da radnici traže samo minimum što im pripada, dok su neke druge stranke pozvale Cungua i direktora Centra za kulturu Nailja Dragu da podnesu ostavke.

Ali, pomoć je stigla odakle se niko nije nadao. Čudni su doista putevi zemaljski. Te subote, 14. decembra, u susret predstojećim lokalnim izborima, u posjetu svojoj stranačkoj organizaciji u tom gradu boravio je predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić. On je posjetio i radnike Centra i bio užasnut činjenicom da većinu štrajkača čine žene. Obećao je da će već po povratku u Podgoricu, te iste noći, razgovarati s ministrom finansija Radojem Žugićem, kako bi pokušao da iznađe neko rješenje. A Žugić ne samo da je čuvar državnih para, već je i stvarni vladar u Ulcinju. Naime, ova je opština prije šest mjeseci potpisala Sanacioni plan s Vladom Crne Gore, pa se od ministra finansija za najmanji izdatak lokalne samouprave mora tražiti saglasnost.

Rješenje je lako pronađeno, kada postoji dobra volja i znanje: opštini Ulcinj će iz Egalizacionog fonda za narednu godinu u ponedjeljak biti uplaćeno 35 hiljada eura, a taj novac će potom biti prebačen Centru, odnosno radnicima u štrajku za izmirenje tri plate. Radnici su odmah obaviješteni o ovom dogovoru, pa su oni odustali od štrajka glađu, ali nisu prekinuli štrajk. Pare su na njihove račune, kako je i obećano, legle u ponedjeljak, 16. decembra. Sada čekaju Cungua da se vrati iz Saudijske Arabije da traže preostali dio zahtjeva, isplatu još dvije zarade. „Potom ćemo vidjeti što i kako dalje, jer se nama duguje ukupno pet plata i čak 39 doprinosa”, kaže Janinovićeva.

Kap koja bi mogla da prelije čašu nezadovoljstva i ostalih radnika u ulcinjskim javnim preduzećima jeste najava da bi jedna zarada ovih dana mogla biti isplaćena zaposlenima u organima lokalne uprave. „Mi nemamo ništa protiv da oni primaju plate, ali nama se duguje od dva do četiri puta više nego njima. Smatramo da treba postojati bar malo pravičnosti i solidarnosti ako se svi finansiramo iz opštinskog budžeta. Tim prije, što su se čelnici opštine hvalili suficitom u budžetu od preko 550 hiljada eura. Znači para ima, ali ne i za nas. S tim se nećemo pomiriti”, poručili su predstavnici sindikata nekoliko javnih preduzeća.

Upravo je taj strah od novih protesta, čini se, bio ključni faktor Cunguovog odbijanja da usliši zahtjeve radnika Centra. No, ostao je gorak ukus i veliko pitanje: zar ovaj problem nije mogao biti riječen u Ulcinju?

Oni koji u posljednje dvije godine prate dešavanja u Ulcinju znaju da je iluzorno nešto tako očekivati od jedne nesposobne i neodgovorne vlasti koja čak bez snažnog pritiska i u uobičajenoj proceduri ne može da donese ni sasvim benigne odluke o broju odbornika u budućem sazivu opštinskog parlamenta i o finansiranju lokalnih izbora, koji će biti održani 26. januara. Riječ je o opštini koja od 1. februara ove godine nema glavnog administratora, koja, jedina u državi, nema strateški plan razvoja, iako je tu obavezu trebalo završiti još u prošloj godini.

Zato je neizvjesno do kada će još trajati štrajk radnika Centra za kulturu. Na gubitku su svi, ali svakako najviše čelnici odlazeće lokalne vlasti i rukovodioci tog javnog preduzeća. Jer, predstavnici Granskog sindikata kulture Crne Gore, koji su snažno podržali svoje kolege, kazali su da treba preispitati rad Upravnog odbora Centra. ,,Koliko smo informisani, ovdje se radi o nezakonitosti u poslovanju, odnosno da moguće postoje neke malverzacije”, rekli su oni. Naveli su da je jedan objekat Centra na najatraktivnijoj lokaciji u Ulcinju izdat u sezoni za devet hiljada, iako je, kako su istakli, postojala i ponuda od 22 hiljade eura. Radi se o objektu nekadašnje kino bašte na Maloj plaži, gdje se posljednjih godina nalazi diskoteka Fama.

U svakom slučaju, prvi štrajk glađu u Ulcinju uspješno je okončan, a njegove posljedice tek će se osjetiti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo