Povežite se sa nama

OKO NAS

Na kraju puta

Objavljeno prije

na

Da li se, poslije četiri godine potrage, konačno približio trenutak hapšenja odbjeglog narkobosa Darka Šarića? Koordinator svih službi bezbjednosti u Srbiji i potpredsjednik srpske Vlade Aleksandar Vučić tvrdi da jeste. Srpski dnevnik Blic objavio je ovih dana kako se, navodno, specijalni timovi bezbjednosnih službi nalaze „na korak od hapšenja Šarića” i kako se očekuje da ovaj svjetski bjegunac broj jedan bude priveden pravdi do kraja decembra.

Ovaj list piše da će odbjegli Pljevljak biti samo dio do sada najveće policijske akcije protiv mreže trgovaca drogom na prostorima Balkana. Prema izvorima Blica specijalni tim koji je potpuno zatvoren i sa čijim je sastavom upoznat samo Vučić, prvi put se u istragama približio poznatom narko-bosu, optuženom za šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.

,,Tim je oformljen tajno kako bi se izbjeglo da informacije cure u javnost. Dešavalo se da i do samog Šarića dođu informacije koje nisu smjele i zbog toga je Vučić odlučio da oformi grupu u koju ima potpuno povjerenje i koja bi ovaj posao trebalo da privede kraju. Takođe, na ovaj način je izbjegnuto da se na policajce vrši bilo kakav pritisak”, rekao je dobro obaviješteni sagovornik tog lista.

Šarić je ranije, zahvaljujući „curenju informacija”, u više navrata uspio da izbjegne hapšenje, ali su oni koji sada rade na njegovom identifikovanju i lociranju, uvjereni da se to neće dogoditi. Ukoliko tako bude, postoji mogućnost da jedan od najvećih izazova s kojim su srpske bezbjednosne službe suočene bude riješen do kraja godine.

,,Sprema se najveća akcija u borbi protiv trgovine narkoticima i organizovanog kriminala do sada. Spremni su registri, sve neophodne informacije i čeka se pravi trenutak”, naveo je izvor Blica.

Razbijanje Šarićevog narko-klana počelo je prije skoro pet godina akcijom Balkanski ratnik, koju je započela urugvajska policija, u saradnji sa srpskom BIA i američkom DEA. Tada je zaplijenjeno više od dvije tone kokaina, a uhapšeno je više članova Šarićeve ekipe.

Beogradska policija u isto vrijeme je uhapsila Šarićeve saradnike, koji su se zatekli u Srbiji, dok je potjernica za Pljevljakom raspisana krajem januara 2010. Deset mjeseci kasnije, 16. oktobra 2010, u Crnoj Gori je uhapšen Darkov mlađi brat Duško Šarić zbog optužbe da je u Italiji bio organizator grupe koja je preprodavala kokain.

Potraga za starijim Šarićem tako traje već skoro četiri godine, a za to vrijeme mogle su se čuti razne špekulacije o tome gdje se on krije. Španska policija je, najprije, 2011. godine otkrila i zaplijenila njegov apartman u Marbelji, pa se sumnjalo da je, između ostalog, i tu boravio. Početkom 2012. policija u Južnoj Africi navodno je locirala osobu koja je odgovarala opisu Darka Šarića. U januaru ove godine pojedini mediji su pisali da je Darko u Švajcarskoj i da odatle pokušava da se premjesti u zemlje balkanskog regiona.

Da je vođa ovog jedinog kartela na Balkanu utočište pronašao na relaciji Bosna i Hercegovina – Albanija, pisalo se u januaru 2013. godine, da bi u oktobru iste, to jest ove godine, u medijima osvanula infomracija da se Šarić krije u Crnoj Gori.

Nije Darku Šariću bilo teško da šeta i da se uspješno krije četiri godine. Monitor je odavno otkrio da odbjegli narkobos posjeduje čak jedanaest pasoša, od kojih su srpski i slovački na njegovo ime, dok su svi ostali s lažnim identitetom. Tako, na primjer, hrvatski pasoš glasi na ime Josip Vrhovec, a italijanski na ime Domenik Petroneli. Bugarski pasoš je pod imenom Emil Nikolaj, a grčki pod lažnim identitetom Kalirometis Kristofor Nestor. Pored ovih, Šarić posjeduje pasoše još najmanje pet država, među kojima su Litvanija, Rusija, Švajcarska i Južnoafrička Republika. Sve pasoške fotografije su različite, a na nekima je mijenjao i izgled, kao na primjer, na italijanskom pasošu, gdje ima dužu kosu vezanu u rep.

Upravo zbog toga ne treba da čudi što iz različitih izvora i dalje stižu potpuno oprečne informacije o tome gdje se trenutno krije i kuda se u posljednjih nekoliko godina kretao jedan od trojice najtraženijih balkanskih bjegunaca. Dok jedni kažu da je ovaj narkobos u regionu, ili da je odatle otišao prema istoku, drugi ga traže na zapadu, u trouglu Sen Galen – Cirih – Ženeva.

Prema Monitorovoj, veoma pouzdanoj informaciji, Darko Šarić je iz Crne Gore izašao 10. oktobra 2009. godine, kada je s podgoričkog aerodroma odletio u Ženevu, istim avionom u kojem je navodno bilo i crnogorskih državnih zvaničnika. Za taj let iskoristio je slovački pasoš. U prvom navratu sklonio se kod svog drugara i drugara crnogorskih vlasti, švercera duvana Stanka Subotića.

Nakon toga, 20. decembra iste godine Šarić je otišao u Pariz. Poslije dvadesetak dana, 16. januara 2010. godine, vratio se u Švajcarsku, u Cirih. Samo pet dana kasnije, 21. januara otišao je u Italiju, na skijanje.

„Šarić je u Južnu Afriku otputovao 3. aprila 2011. godine, s grčkim pasošem. U toj zemlji boravio je oko godinu dana. Poslije toga vratio se u Švajcarsku gdje se skrivao u trouglu Sen Galen – Cirih – Ženeva. Neki obavještajni izvori tvrde da je još uvijek tamo”, kaže naš izvor iz policije.

Taj izvor navodi da sve govori u prilog tome kako su odbjeglom narkobosu čitavo vrijeme na tragu bili agenti američke Agencije za borbu protiv droge (DEA), i da je on, dok je boravio u Južnoafričkoj Republici sarađivao s njima, obezbijedivši im neke vrlo važne informacije.

Ovaj izvor ranije je ispričao da je odbjegli narkobos bio na meti svjetskih obavještajnih agencija mnogo prije pokretanja akcije Balkanski ratnik, i ta akcija je u stvari bila kruna obavještajno-operativnog praćenja pomoću najsavremenije tehnologije, ali i ljudi na terenu, od Balkana i Evrope, do Sjedinjenih Američkih Država i Južne Amerike.

Monitorov izvor iz crnogorske policije kaže da su starijeg Šarića američka Agencija za borbu protiv droge (DEA) i srpska Bezbjednosno informativna agencija (BIA) počele da prisluškuju čak šest-sedam godina prije pokretanja akcije i početka hapšenja saradnika ovog odbjeglog kriminalca, čije se hapšenje sada najavljuje do kraja mjeseca.

„Po zamolnici BIA-e Darka Šarića je pratila i francuska obavještajna služba, odnosno Direkcija za nadzor teritorije (DST), za vrijeme njegovog boravka u toj zemlji. DEA je pratila kontakte klana Šarić u Argentini i Urugvaju, odnosno Montevideu. Ubačeni operativci američke Agencije za borbu protiv droge bili su čak angažovani i sudjelovali u jednoj akciji doturanja kokaina, sve u cilju prikupljanja dokaza za pokretanje akcije Balkanski ratnik nekoliko godina nakon toga”, priča naš izvor.

Sve govori u prilog tome da je narko banda Darka Šarića po svemu na Balkanu bila jedina s odlikama kartela, po uzorima na južnoameričke narko kartele, odnosno da je imala internacionalni i međunarodni karakter.

„Sve drugo na Balkanu ima odlike organizovanih kriminalnih grupa. Kartela nema čak ni u Albaniji, ni na Kosovu. Sve druge narko bande, u odnosu na Darkov kartel, imale su niži stepen organizacije, s odlikama organizovanih kriminalnih grupa”, objašnjava Monitorov izvor.

Za razbijanje kartela Darka Šarića bilo je potrebno mnogo obavještajnog rada. Vjerovatno će strani agenti prije nas saznati ko je na vrhu piramide koju danas zovemo kartelom Darka Šarića. U svakom slučaju s nestrpljenjem se očekuje kraj godine i najava Šarićevog hapšenja. Ako, na kraju puta, ovaj narkobos progovori, moglo bi biti potresa na Balkanu. Ko je bio na vrhu piramide možda bi se moglo znati po tome gdje će biti epicentar tog zemljotresa. Simbolično ili ne, ovih dana se treslo u Spužu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo