Povežite se sa nama

OKO NAS

Na kraju puta

Objavljeno prije

na

Da li se, poslije četiri godine potrage, konačno približio trenutak hapšenja odbjeglog narkobosa Darka Šarića? Koordinator svih službi bezbjednosti u Srbiji i potpredsjednik srpske Vlade Aleksandar Vučić tvrdi da jeste. Srpski dnevnik Blic objavio je ovih dana kako se, navodno, specijalni timovi bezbjednosnih službi nalaze „na korak od hapšenja Šarića” i kako se očekuje da ovaj svjetski bjegunac broj jedan bude priveden pravdi do kraja decembra.

Ovaj list piše da će odbjegli Pljevljak biti samo dio do sada najveće policijske akcije protiv mreže trgovaca drogom na prostorima Balkana. Prema izvorima Blica specijalni tim koji je potpuno zatvoren i sa čijim je sastavom upoznat samo Vučić, prvi put se u istragama približio poznatom narko-bosu, optuženom za šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.

,,Tim je oformljen tajno kako bi se izbjeglo da informacije cure u javnost. Dešavalo se da i do samog Šarića dođu informacije koje nisu smjele i zbog toga je Vučić odlučio da oformi grupu u koju ima potpuno povjerenje i koja bi ovaj posao trebalo da privede kraju. Takođe, na ovaj način je izbjegnuto da se na policajce vrši bilo kakav pritisak”, rekao je dobro obaviješteni sagovornik tog lista.

Šarić je ranije, zahvaljujući „curenju informacija”, u više navrata uspio da izbjegne hapšenje, ali su oni koji sada rade na njegovom identifikovanju i lociranju, uvjereni da se to neće dogoditi. Ukoliko tako bude, postoji mogućnost da jedan od najvećih izazova s kojim su srpske bezbjednosne službe suočene bude riješen do kraja godine.

,,Sprema se najveća akcija u borbi protiv trgovine narkoticima i organizovanog kriminala do sada. Spremni su registri, sve neophodne informacije i čeka se pravi trenutak”, naveo je izvor Blica.

Razbijanje Šarićevog narko-klana počelo je prije skoro pet godina akcijom Balkanski ratnik, koju je započela urugvajska policija, u saradnji sa srpskom BIA i američkom DEA. Tada je zaplijenjeno više od dvije tone kokaina, a uhapšeno je više članova Šarićeve ekipe.

Beogradska policija u isto vrijeme je uhapsila Šarićeve saradnike, koji su se zatekli u Srbiji, dok je potjernica za Pljevljakom raspisana krajem januara 2010. Deset mjeseci kasnije, 16. oktobra 2010, u Crnoj Gori je uhapšen Darkov mlađi brat Duško Šarić zbog optužbe da je u Italiji bio organizator grupe koja je preprodavala kokain.

Potraga za starijim Šarićem tako traje već skoro četiri godine, a za to vrijeme mogle su se čuti razne špekulacije o tome gdje se on krije. Španska policija je, najprije, 2011. godine otkrila i zaplijenila njegov apartman u Marbelji, pa se sumnjalo da je, između ostalog, i tu boravio. Početkom 2012. policija u Južnoj Africi navodno je locirala osobu koja je odgovarala opisu Darka Šarića. U januaru ove godine pojedini mediji su pisali da je Darko u Švajcarskoj i da odatle pokušava da se premjesti u zemlje balkanskog regiona.

Da je vođa ovog jedinog kartela na Balkanu utočište pronašao na relaciji Bosna i Hercegovina – Albanija, pisalo se u januaru 2013. godine, da bi u oktobru iste, to jest ove godine, u medijima osvanula infomracija da se Šarić krije u Crnoj Gori.

Nije Darku Šariću bilo teško da šeta i da se uspješno krije četiri godine. Monitor je odavno otkrio da odbjegli narkobos posjeduje čak jedanaest pasoša, od kojih su srpski i slovački na njegovo ime, dok su svi ostali s lažnim identitetom. Tako, na primjer, hrvatski pasoš glasi na ime Josip Vrhovec, a italijanski na ime Domenik Petroneli. Bugarski pasoš je pod imenom Emil Nikolaj, a grčki pod lažnim identitetom Kalirometis Kristofor Nestor. Pored ovih, Šarić posjeduje pasoše još najmanje pet država, među kojima su Litvanija, Rusija, Švajcarska i Južnoafrička Republika. Sve pasoške fotografije su različite, a na nekima je mijenjao i izgled, kao na primjer, na italijanskom pasošu, gdje ima dužu kosu vezanu u rep.

Upravo zbog toga ne treba da čudi što iz različitih izvora i dalje stižu potpuno oprečne informacije o tome gdje se trenutno krije i kuda se u posljednjih nekoliko godina kretao jedan od trojice najtraženijih balkanskih bjegunaca. Dok jedni kažu da je ovaj narkobos u regionu, ili da je odatle otišao prema istoku, drugi ga traže na zapadu, u trouglu Sen Galen – Cirih – Ženeva.

Prema Monitorovoj, veoma pouzdanoj informaciji, Darko Šarić je iz Crne Gore izašao 10. oktobra 2009. godine, kada je s podgoričkog aerodroma odletio u Ženevu, istim avionom u kojem je navodno bilo i crnogorskih državnih zvaničnika. Za taj let iskoristio je slovački pasoš. U prvom navratu sklonio se kod svog drugara i drugara crnogorskih vlasti, švercera duvana Stanka Subotića.

Nakon toga, 20. decembra iste godine Šarić je otišao u Pariz. Poslije dvadesetak dana, 16. januara 2010. godine, vratio se u Švajcarsku, u Cirih. Samo pet dana kasnije, 21. januara otišao je u Italiju, na skijanje.

„Šarić je u Južnu Afriku otputovao 3. aprila 2011. godine, s grčkim pasošem. U toj zemlji boravio je oko godinu dana. Poslije toga vratio se u Švajcarsku gdje se skrivao u trouglu Sen Galen – Cirih – Ženeva. Neki obavještajni izvori tvrde da je još uvijek tamo”, kaže naš izvor iz policije.

Taj izvor navodi da sve govori u prilog tome kako su odbjeglom narkobosu čitavo vrijeme na tragu bili agenti američke Agencije za borbu protiv droge (DEA), i da je on, dok je boravio u Južnoafričkoj Republici sarađivao s njima, obezbijedivši im neke vrlo važne informacije.

Ovaj izvor ranije je ispričao da je odbjegli narkobos bio na meti svjetskih obavještajnih agencija mnogo prije pokretanja akcije Balkanski ratnik, i ta akcija je u stvari bila kruna obavještajno-operativnog praćenja pomoću najsavremenije tehnologije, ali i ljudi na terenu, od Balkana i Evrope, do Sjedinjenih Američkih Država i Južne Amerike.

Monitorov izvor iz crnogorske policije kaže da su starijeg Šarića američka Agencija za borbu protiv droge (DEA) i srpska Bezbjednosno informativna agencija (BIA) počele da prisluškuju čak šest-sedam godina prije pokretanja akcije i početka hapšenja saradnika ovog odbjeglog kriminalca, čije se hapšenje sada najavljuje do kraja mjeseca.

„Po zamolnici BIA-e Darka Šarića je pratila i francuska obavještajna služba, odnosno Direkcija za nadzor teritorije (DST), za vrijeme njegovog boravka u toj zemlji. DEA je pratila kontakte klana Šarić u Argentini i Urugvaju, odnosno Montevideu. Ubačeni operativci američke Agencije za borbu protiv droge bili su čak angažovani i sudjelovali u jednoj akciji doturanja kokaina, sve u cilju prikupljanja dokaza za pokretanje akcije Balkanski ratnik nekoliko godina nakon toga”, priča naš izvor.

Sve govori u prilog tome da je narko banda Darka Šarića po svemu na Balkanu bila jedina s odlikama kartela, po uzorima na južnoameričke narko kartele, odnosno da je imala internacionalni i međunarodni karakter.

„Sve drugo na Balkanu ima odlike organizovanih kriminalnih grupa. Kartela nema čak ni u Albaniji, ni na Kosovu. Sve druge narko bande, u odnosu na Darkov kartel, imale su niži stepen organizacije, s odlikama organizovanih kriminalnih grupa”, objašnjava Monitorov izvor.

Za razbijanje kartela Darka Šarića bilo je potrebno mnogo obavještajnog rada. Vjerovatno će strani agenti prije nas saznati ko je na vrhu piramide koju danas zovemo kartelom Darka Šarića. U svakom slučaju s nestrpljenjem se očekuje kraj godine i najava Šarićevog hapšenja. Ako, na kraju puta, ovaj narkobos progovori, moglo bi biti potresa na Balkanu. Ko je bio na vrhu piramide možda bi se moglo znati po tome gdje će biti epicentar tog zemljotresa. Simbolično ili ne, ovih dana se treslo u Spužu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo