Povežite se sa nama

OKO NAS

Bog malih stvari

Objavljeno prije

na

Đavo se, kažu, krije u detaljima. Pa evo nekoliko detalja u kojima možete tražiti đavola. Pođe li po zlu, on će, svakako, pronaći vas. Ako već nije.

„Patriotizam se mjeri izmirenjem poreskih obaveza”, podsjetio nas je, nedavno, direktor Poreske uprave, Milan Lakićević precizirajući da je strateški zadatak institucije kojoj je na čelu „podizanje nivoa fiskalne discipline u Crnoj Gori i veća naplata budžetskih prihoda…”. Crnogorci, javan je podatak, na ime neplaćenog poreza državi duguju nekih 350 miliona eura. To je, otprilike, četvrtina ovogodišnjeg budžeta.

Koji dan ranije, u Beču, primajući jednu od nagrada koje se, manje-više rutinski, dodijeljuju izdašnijim donatorima, crnogorski premijer Milo Đukanović obznanio je svoju novu razvojnu filozofiju (ako ne znate ili ste zaboravili: Đukanovićev politički i poslovni partner Svetozar Marović originalni je autor te parole – pod njom je Crna Gora pljačkana i sramoćena u posljednjoj deceniji prošlog vijeka).

Sažeto, poruka glasi: „Države zapadnog Balkana treba da odustanu od kopiranja politika država blagostanja”!? Šef je potom zbunjenim Austrijancima pojasnio zašto se odriče najvažnije evropske tekovine, po cijenu da prekrši i Ustav sopstvene države (u njemu je Crna Gora definisana kao država socijalne pravde). Država blagostanja, pojasnio je crnogorski premijer, implementirana je kao „težnja da se stvoreno bogatstvo ravnomjernije raspodjeli”. A to, smatra Đukanović, nije naš problem. Kao što nam ni namjera nije ravnomjerna raspodjela bogatstva. Po njegovom mišljenju nas tište „visoki destimulativni porezi, neodrživi penzioni sistem i rigidna politika tržišta rada (koji) ograničavaju konkurentnost i rast”. Zato, kaže Đukanović, „moramo biti hrabri i odlučni i sprovesti radikalne reforme…”.

Đavo se, dakle, krije u malim stvarima. Nedavno je, nekako između poslanica koje su domaćoj i svjetskoj javnosti uputili Milan Lakićević i Milo Đukanović, na jednoj od ovdašnjih televizija ponovo repriziran film Upoznajte Džo Bleka. To je ono kad Bred Pit igra smrt koja je došla po svoje. A jedna od poenti tog holivudskog ostvarenja jeste poruka da „smrt i porez ne možete izbjeći”.

Smrt i porez, ponovi Džo Blek, odnosno smrt, odnosno Bred Pit koji, koliko pamćenje služi, nikada nije upoznao Mila Đukanovića. Da jeste znao bi kako je sve to relativno.

Izvještaji Centralne banke Crne Gore svjedoče o nemogućem: crnogorski premijer je suvlasnik DOO Global Montenegro, koji se nalazi na listi preduzeća koja su u blokadi zbog poreskog duga. Đukanović i njegov kum i poslovni partner Vuk Rajković vlasnici su firme koja državi ne plaća porez od 2011. godine. Prema podacima CBCG oni su, zbog duga od 22,3 hiljade eura, u blokadi 731 dan ili više od dvije godine. U isto vrijeme, Monitor je nedavno pisao i o tome, Global Montenegro ne vraća ni kredit od pet miliona eura uzet od HYPO banke.

Da približimo: zvanična statistika kaže da polovina zapošljenih u Crnoj Gori radi za mjesečnu neto platu manju od 250 eura. Godišnje, to je tri hiljade eura. Sedam godina, i eto iznosa koji Đukanović i Rajković duguju državi na ime poreza.

A eto i apsurda: ne možete se registrovati kao predsjednik sindikalne organizacije u preduzeću ukoliko nadležni organi utvrde da dugujete porez za stan. Ne možete produžiti registraciju za automobil prije nego što platite zaostalu kaznu za pogrešno parkiranje. Ali možete postati premijer države kojoj, kao biznismen, dugujete porez.

Potom kreirate ekonomsku politiku ne mareći za to da spadate među one koji nijesu u stanju da podmire sopstvene dugove. Zapravo, kreirate ekonomsku politiku sa isključivim ciljem da svoje dugove, sve pravdajući se višim interesima, prebacite na račun poreskih obveznika. Bilo da se radi o Prvoj banci ili Global Montenegru.

,,Predlog da se problem budžetskog deficita riješi oporezivanjem bogatstva je demagoška politička poruka”, kaže čovjek koji je, zvanično, postao milioner na kredit. A ista osoba – poreski dužnik i predsjednik Vlade – Milo Đukanović obraćajući se onima koji se bore za zaštitu ugroženih egzistencijalnih prava penzionera i radnika, kaže: ,,I oni moraju da razumiju poziciju premijera, koji mora da vodi računa da država ne bankrotira”.

Naposljetku: nije pitanje šta je država dala vama, nije pitanje ni šta ste vi dali njoj. Pitanje je šta vam je (svima skupa) njen premijer uzeo.

Bog malih stvari. I velikog novca. Kome nikad nije dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo