Povežite se sa nama

OKO NAS

Bog malih stvari

Objavljeno prije

na

milan-lakicevic

Đavo se, kažu, krije u detaljima. Pa evo nekoliko detalja u kojima možete tražiti đavola. Pođe li po zlu, on će, svakako, pronaći vas. Ako već nije.

„Patriotizam se mjeri izmirenjem poreskih obaveza”, podsjetio nas je, nedavno, direktor Poreske uprave, Milan Lakićević precizirajući da je strateški zadatak institucije kojoj je na čelu „podizanje nivoa fiskalne discipline u Crnoj Gori i veća naplata budžetskih prihoda…”. Crnogorci, javan je podatak, na ime neplaćenog poreza državi duguju nekih 350 miliona eura. To je, otprilike, četvrtina ovogodišnjeg budžeta.

Koji dan ranije, u Beču, primajući jednu od nagrada koje se, manje-više rutinski, dodijeljuju izdašnijim donatorima, crnogorski premijer Milo Đukanović obznanio je svoju novu razvojnu filozofiju (ako ne znate ili ste zaboravili: Đukanovićev politički i poslovni partner Svetozar Marović originalni je autor te parole – pod njom je Crna Gora pljačkana i sramoćena u posljednjoj deceniji prošlog vijeka).

Sažeto, poruka glasi: „Države zapadnog Balkana treba da odustanu od kopiranja politika država blagostanja”!? Šef je potom zbunjenim Austrijancima pojasnio zašto se odriče najvažnije evropske tekovine, po cijenu da prekrši i Ustav sopstvene države (u njemu je Crna Gora definisana kao država socijalne pravde). Država blagostanja, pojasnio je crnogorski premijer, implementirana je kao „težnja da se stvoreno bogatstvo ravnomjernije raspodjeli”. A to, smatra Đukanović, nije naš problem. Kao što nam ni namjera nije ravnomjerna raspodjela bogatstva. Po njegovom mišljenju nas tište „visoki destimulativni porezi, neodrživi penzioni sistem i rigidna politika tržišta rada (koji) ograničavaju konkurentnost i rast”. Zato, kaže Đukanović, „moramo biti hrabri i odlučni i sprovesti radikalne reforme…”.

Đavo se, dakle, krije u malim stvarima. Nedavno je, nekako između poslanica koje su domaćoj i svjetskoj javnosti uputili Milan Lakićević i Milo Đukanović, na jednoj od ovdašnjih televizija ponovo repriziran film Upoznajte Džo Bleka. To je ono kad Bred Pit igra smrt koja je došla po svoje. A jedna od poenti tog holivudskog ostvarenja jeste poruka da „smrt i porez ne možete izbjeći”.

Smrt i porez, ponovi Džo Blek, odnosno smrt, odnosno Bred Pit koji, koliko pamćenje služi, nikada nije upoznao Mila Đukanovića. Da jeste znao bi kako je sve to relativno.

Izvještaji Centralne banke Crne Gore svjedoče o nemogućem: crnogorski premijer je suvlasnik DOO Global Montenegro, koji se nalazi na listi preduzeća koja su u blokadi zbog poreskog duga. Đukanović i njegov kum i poslovni partner Vuk Rajković vlasnici su firme koja državi ne plaća porez od 2011. godine. Prema podacima CBCG oni su, zbog duga od 22,3 hiljade eura, u blokadi 731 dan ili više od dvije godine. U isto vrijeme, Monitor je nedavno pisao i o tome, Global Montenegro ne vraća ni kredit od pet miliona eura uzet od HYPO banke.

Da približimo: zvanična statistika kaže da polovina zapošljenih u Crnoj Gori radi za mjesečnu neto platu manju od 250 eura. Godišnje, to je tri hiljade eura. Sedam godina, i eto iznosa koji Đukanović i Rajković duguju državi na ime poreza.

A eto i apsurda: ne možete se registrovati kao predsjednik sindikalne organizacije u preduzeću ukoliko nadležni organi utvrde da dugujete porez za stan. Ne možete produžiti registraciju za automobil prije nego što platite zaostalu kaznu za pogrešno parkiranje. Ali možete postati premijer države kojoj, kao biznismen, dugujete porez.

Potom kreirate ekonomsku politiku ne mareći za to da spadate među one koji nijesu u stanju da podmire sopstvene dugove. Zapravo, kreirate ekonomsku politiku sa isključivim ciljem da svoje dugove, sve pravdajući se višim interesima, prebacite na račun poreskih obveznika. Bilo da se radi o Prvoj banci ili Global Montenegru.

,,Predlog da se problem budžetskog deficita riješi oporezivanjem bogatstva je demagoška politička poruka”, kaže čovjek koji je, zvanično, postao milioner na kredit. A ista osoba – poreski dužnik i predsjednik Vlade – Milo Đukanović obraćajući se onima koji se bore za zaštitu ugroženih egzistencijalnih prava penzionera i radnika, kaže: ,,I oni moraju da razumiju poziciju premijera, koji mora da vodi računa da država ne bankrotira”.

Naposljetku: nije pitanje šta je država dala vama, nije pitanje ni šta ste vi dali njoj. Pitanje je šta vam je (svima skupa) njen premijer uzeo.

Bog malih stvari. I velikog novca. Kome nikad nije dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVI ZAKON O ŽIVOTNOM PARTNERSTVU OSOBA ISTOG POLA: Vidljiviji ljudi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o životnom partnerstvu osoba istog pola izglasan je protekle nedjelje u Skupštini Crne Gore. Sagovornici Monitora su saglasni da je usvajanje zakona kojim se istopolni parovi uvode u pravni sistem Crne Gore značajan korak za LGBTIQ zajednicu u Crnoj Gori. Ali ima još problema na kojima treba raditi

 

,,Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola se reguliše dosta onoga u čemu heteroseksualni parovi uživaju, a da o tome ni ne razmišljaju. On nije idealno rješenje, niti garantuje punu jednakost istopolnih parova u Crnoj Gori, ali je nemjerljivo važan prvi korak na tom putu”, kaže za Monitor John M. Barac, izvršni direktor NVO LGBT Forum Progres.

Zakon, kojim se istopolni parovi po prvi put uvode u pravni sistem Crne Gore, izglasan je protekle nedjelje u Skupštini Crne Gore, glasovima 42 poslanika. Za njega su glasali poslanici DPS-a, SD-a, SDP-a, izuzev poslanika Džavida Šabovića, poslanik Liberalne partije Andrija Popović i poslanik DEMOSA Neđeljko Rudović.

„U javnosti se istopolna partnerstva često karakterišu kao gej brakovi’, što nije isto. Opseg prava koji obuhvata brak daleko je veći nego opseg prava koji pruža pomenuti zakon”, ističe za Monitor Jovan Džoli Ulićević, transrodni muškarac i trans aktivista iz Crne Gore i izvršni direktor NVO Spektra.

Kako objašnjavaju sagovornici Monitora, novim zakonom se istopolnim parovima daje pravo da, prije svega, svoju ljubav i partnerstvo formalno „registruju“ u matičnom registru koji će biti oformljen, i time dobiju pravnu zaštitu. Garantuju im se i zaštita privatnosti i zajedničkog života i doma. Osim toga, zakon reguliše i pitanja međusobnog izdržavanja, zajedničke imovine, prava na zdravstvenu zaštitu preko partnera koji je u radnom odnosu, prava na nasljeđivanje imovine partnera koji je preminuo, prava na nasljeđivanje penzije, zdravstvenog osiguranja, socijalne i dječije zaštite, kao i dobijanja privremenog boravka.

„Brojne su kritike na račun ovog zakona. Neke od njih su potpuno neopravdane i primarno populističkog karaktera, a neke su usmjerne ka potrebama LGBTIQ zajednice, koje ovaj zakon nije definisao, a koja se tiču sticanja državljanstva po osnovu partnerstva ili efikasne zaštite od nasilja i diskriminacije”, objašnjava Barac.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

KAKO SE ČUVA PARK PRIRODE KOMOVI: Planina dobila samo titulu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Načini na koje je Potkomovlje  ugroženo su brojni

 

Kao  i prije  pet godina, mještani kažu da je područje Komova prilično devastirano  prekomjernom sječom šume. Odavno su im ugroženi  pašnjaci i izvori, ali i lokalni putevi.  Dokazi su, objašnjavaju, vidljivi  na svakom koraku.

Koristi od toga što je taj predio dobio ,,titulu” Parka prirode  u potkomovskim katunima do sada nijesu imali. Život im se nije popravio, a boje se da ne bude gore.

,,Možda  neko ko  se zaposlio u tim preduzećima koja su zadužena za brigu o Parku prirode, može imati  korsit. Mještani nemaju vajde,  iako lijepo zvuči da živimo u Parku prirode”, kaže Andrijevčanin koji izdiže na katunu na Komovima.

Ta planina  je i dalje nezaštićena. Dolazi sezona berbe borovnica, a svakog ljeta mještani muku muče da sačuvaju borovnjake od uništavanja.

,,Borovnice se i dalje beru nelegalni sredstvima i  uništavaju. Malo pomoći do sada je bilo od Uprave za šume, koja je zadužena za kontrolu načina berbe. Uglavnom, sami smo bili prinuđeni da ih branimo  od nesavjesnih, često smo i  straže organizovali… Ne bi smjalo tako u Parku prirode”, pričaju oni kojima je život vezan za tu planinu.

Prema zakonu u zaštićenim područjima trebalo bi da je zabranjeno  branje, sakupljanje, uništavanje, sječa, iskopavanje, držanje i promet strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka i gljiva, kao i nezaštićenih,   u mjeri u kojoj se može ugroziti njihova brojnost.

Sredinom decembra prošle godine,  lokalni parlament Kolašina je posljednji od tri opštine, koje dijele Komove, donio oduku o proglašenju Parka prirode. U Podgorici i Andrijevici to su učinili prije nekoliko godina. Time je zaokružen formalni proces. Stvarno,  nije lako naći  potvrdu da je briga o tom području počela.

Za Komove su određene zone zaštite II i III stepena. Površina tog Parka prirode  iznosi 20. 210 hektara, a dužina granice je 90.785 metara.

Na području Komova trenutno je 16 naselja sa 1. 500 stanovnika.

,,Područje planinskog masiva Komova karakteriše visok stepen biodiverziteta – specijskog i ekosistemskog, koji se ogleda u prisustvu velikog broja endemičnih i reliktnih biljnih vrsta i fitocenoza. Prisutan  je određeni broj lokalnih endema koji predstavljaju najznačajniji element visokoplaninske flore ovog područja. Flora Komova obiluje i velikim brojem dinarskih i balkanskih endema“, piše u obrazloženju odluka, kojim su se opštine obavezale na posebnu brigu.

Razvoj Parka prirode, najavili iz lokalnih uprava, zasnivaće se na usklađivanju ljudskih aktivnosti, ekonomskih i društvenih razvojnih planova, programa i projekata sa definisanim stepenom zaštite.

,,Taj  kapitalni projekat treba gledati kao šansu u smislu razvoja turizma i edukacije u zaštićenom području, ali i kao prijetnju, jer postoji opasnost od nelegalne gradnje i stvaranja otpada i ostalih nuspojava turističkog razvoja. Stoga, u cilju zaštite i razvoja prostora, potreban je sinergijski pristup nadležnih opštinskih i državnih organa, NVO sektora i lokalnog stanovništva”, kazao je  sekretar Sekretarijata za zaštitu životne sredine u Kolašinu  Mile Glavičanin.

Za sada, kada je riječ o Komovima, dalje od donešenja oduke, očigledno je, nije se odmaklo tokom minulih šest mjeseci. Međutim, zaduženi za ekologiju u kolašinskoj opštini obećavaju da će uskoro biti izrađeni planovi i programi upravljanja, te određivanje zona i ,,čuvanje teritorije od nelagalnih radnji i aktivnosti”.

Sekreterijat, na čijem je čelu Glavičanin upravlja kolašnskim dijelom Parka prirode. Međutim, u njihovom nedavnom izvještaju o radu to zaštićeno područje pomenuto je u svega nekoliko rečenica. Ne  naglašavajući o kojim planinama se radi,  u godišnjem izvještaju napisali su da ,,turizam stvara sve veći pritisak na životnu sredinu”. To se, objašnjavaju, ogleda u nekontrolisanoj proizvodnji otpada i otpadnih voda, potrošnji pijaće vode, ugroženosti planina džip vozilima, uništavanjem staništa i uznemiravanjem divljih životinja.

,,Ljekovito bilje i šumski plodovi su ugroženi nelegalnom berbom. Najviše su ugrožene lincura, somina, borovnica i brusnica. Kontrola branja šumskih plodova je i dalje nedovoljna. Šume su ugrožene nepoštovanjem planova gazdovanja, za što ne postoji adekvatna kontrola nadležnih organa. Ugroženost šuma se ogleda u selektivnoj sječi na pojedinim mjestima pod strmim nagibom, što kasnije prouzrokuje erozije, odnošenje plodnog šumskog zemljišta, zamućenje vodotoka, te pojavu poplave i klizišta“, tvrde u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine.

Opština Andrijevica prihvatila je nedavno inicijativu građana o proširenju teritorije, koja se računa u zaštićeno područje. U toj opštini  je lani osnovano  Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o)  Park prirode Komovi.

,,Društvu se povjerava upravljanje zaštićenim područjem radi održavanja bogatstva vrsta šumskih, livadskih, vodenih i drugih staništa od značenja za očuvanje biodiverziteta identifikovanih na tom području. Povjerava mu se i održavanje bogatstva zaštićenih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, kao i stvaranja dobrobiti za lokalnu populaciju bez narušavanja prirodnih vrijednosti parka. Tu se misli i na razvoj turističkih i sportskih sadržaja i održavanje postojećeg kulturnog pejzaža i kulturne baštine”, piše u Odluci, kojom je osnovano.

Podgoričkom teritorijom Komova, slično Kolašinu,  još upravlja jedan od opštinskih sekreterijata.

Mještani se sjećaju da je prije nekoliko godina sve lijepo počelo. U okviru projekta promocija plantažnog gajenja ljekovitog bilja u Regionalnom parku prirode Komovi, NVO Natura uz podršku UNDP-a, a u saradnji sa Biotehničkim fakultetom iz Bijelog Polja i Upravom za šume Crne Gore zasadila je prve  eksperimentalne parcele  za gajenje lincure. Smatrali su da to  može biti dobra prilika da stanoništvo  formira parcele za plantažno gajenje ljekovitog bilja, ne samo lincure, već i drugih vrsta pogodnih za gajenje na tom  području.

Kolašinci i Andrijevčani su tada obilježili novu planinarsku stazu na području budućeg regionalnog parka, koja polazi iz Bara Kraljskih, preko katuna Ljuban i Međukomlja do Ljevorečkog koma. Na toj relaciji su postavljeni smjerokazi i piktogrami . Trasa je  dužine oko 10 kilometara, i postavljena je tako da  turiste vodi kroz katune u cilju njihove što bolje turističke valorizacije. Organizovano je i par skromnih akcija pošumljavanja.

Nastavak značajnijih aktivnosti je izostao.

                                                                                       Dragana ŠČEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ŠTA OČEKUJU OD TURISTIČKOG LJETA NA SJEVERU: Tek da se preživi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hotelijeri i ostali izdavaoci smještaja na sjeveru sve do druge polovine ljeta ne očekuju strane turiste. Lani, oni su na Žabljaku i Kolašinu ostvarili više od 80 odsto ukupnih noćenja

 

Broj stranih turista u Crnoj Gori,  prije nekoliko dana,  bio je, kako je izjavio državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT)  Damir Davidović,  3.600. Prema podacima iz turističkih organizacija Žabljaka i Kolašina,  tek nešto  preko 100 ih je u ovim gradovima.

Mnogi hoteli neotvoreni, a prazne sobe u otvorenima – to je trenutna situacija u dva turistička centra na sjeveru.

Ljetnja sezona zvanično je otvorena 13. juna, bez  pompe. Razloga za brigu je mnogo. Gotovo sve rezervacije za maj i jun su otkazane.  Do  druge polovine ljeta, već je jasno,  mogu da računaju samo na domaće goste i to ako bude vrućina. Najoptimističniji,  u drugoj polovini jula i avgustu, očekuju i strance. No, izvjesno i da ovog ljeta niko na sjeveru neće zaraditi od turizma.

Jedva 50 registrovanih gostiju bilo je na Žabljaku tokom minule sedmice. Nema mnogo izgleda za značajnije povećanje broja turista ni do kraja ovog mjeseca.

„Optimističnije prognoze su za jul i avgust, ali posjećenost tada neće biti na nivou prošle i prethodnih godina. Obično ljeti imamo oko 80 odsto stranih turista. Aranžmane zakazuju turisti iz Belgije, Holandije i Njemačke, a Francuzi ih otkazuju, što je loše, pošto su oni među najbrojnijim turistima sa stranog tržišta“,  rekla je gostujući u Bojama jutra direktorka TO  Žabljak Vanja Šarović.

U tom gradu većina hotela je zatvorena. Većina pansiona još ne radi. Šarovićeva očekuje da će svi smještajni kapaciteti biti postepeno otvoreni do 1. jula.

U Kolašinu radi samo jedan od dva velika hotela. Prema nezvaničnim informacijama, Hotel Šeraton, najvjerovatnije,  neće raditi sve do početka zime.  Gosti Hotela Bjanka ovih dana su  košarkaška juniorska i pionirska reprezentacija, učesnici par seminara, a najvaljen je i dolazak  mlađih kategorija fudbalske reprezentacije.

Direktor kolašinske TO Aleksandar Vlahović za Monitor kaže da nema razloga za preveliki optimizam, ali, ipak,  ima  nade da će strani turisti  krajem ljeta i početkom jeseni,  donekle,  nadomjestiti gubitke koje hotelijeri trpe ovih dana. „Većina rezervacija do kraja juna je otkazana. Ohrabruje to što je jedan dio otkazanih rezervacija, za  period maj i jun, pomjeren za septembar ili oktobar. Većina rezervacija za drugu polovinu jula, avgust i septembar i dalje su  u rezervacionim sistemima“, tvrdi on.

I Vlahović podsjeća da najveći broj noćenja tokom ljetnje sezone u Kolašinu ostvare inostrani gosti. Prošlog ljeta  gosti  iz   Francuske, Njemačke, Belgije, Izraela, Kine…ostvarili su oko 90 odsto od ukupnog broja noćenja u tom gradu.

„Hotelijeri i vlasnici brojnih soba i apartmana su pripremili atraktivne paket aranžmane i popuste… Međutim, trenutno  ni snižene cijene smještaja neće značajno doprinijeti boljoj  popunjenosti kapaciteta. Veliki broj faktora utiče na dolazak turista – epidemiološka situacija u zemljama iz kojih dolazi najveći broj gostiju, otvaranje granica za nesmetan saobraćaj, avio-povezanost…” objašnjava Vlahović.

Posebno povoljnu ponudu u Kolašinu su pripremili za penzionere. Oni će, tokom ljetnjih mjeseci, moći da sedam dana odmaraju u Kolašinu po cijeni od svega  110,6 eura.  Ljetovanje će plaćati u ratama,  od 1. jula do 1. oktobra ove godine.

Smještaj u dvokrevetnim, trokrevetnim, četvorokrevetnim sobama u objektima sa dvije i tri zvjezdice, koštaće šest eura. Tri obroka u Centru za obuku Planinar platiće se devet eura, tako da će sa boravišnom taksom penzionerski ,,turistički dan“ u Kolašinu koštati 15,8 eura.

Popuste su pripremili i na ski-centrima Savin kuk i Kolašin 1600.  Direktor preduzeća Skijališta Crne Gore Miloš Popović,  tvrdi da je  ponuda,  zasnovana na konceptu aktivnog odmora, atraktivna da privuče značajniji broj gostiju.

Cijene u predsezoni, od 13. juna do 13. jula, najavio je Popović, biće značajno niže nego lani. U Skijalištima u tom periodu računaju na domaće goste.

„Ljetnja turistička ponuda Ski-centara Kolašin 1600 i Savin kuk zasniva se na panoramskim vožnjama žičarama, planinarskim i biciklistički turama i ugostiteljskim uslugama u restoranima Troglava, Durmitorsko sijelo i kafe baru Kulina. Ove sezone, u saradnji sa lokalnim upravama Kolašina i Žabljaka, biće, od 1. jula, organizovan besplatan prevoz autobusom od centra grada do ski centara“, kazao je Popović.

Panoramska vožnja žičarom na Ski-centru Kolašin 1600, tokom predsezone, je tri eura za odrasle, odnosno dva eura za djecu. Na Savinom kuku, tu uslugu odrasli će plaćati pet, a mališani tri eura. Prevoz od Podgorice do kolašinskog skijališta, ručak i panoramska vožnja žičarom koštaće 12 za odrasle, i 10 eura za djecu.

Vlahović kaže da, Kolašin ima mnogo šta da ponudi i probirljivijim gostima.

„Prije svega, tu je posjeta NP Biogradska gora, uživanje u brojnim planinarskim pješačkim i biciklističkim turama na Bjelasici, Sinjajevini i Komovima, posjeta kanjonu Mrtvice, Botaničkoj bašti… Pored  hotela i brojnih drugih izdavaoca smještaja koji konstanto unaprjeđuju nivo usluge, raznovrsnih restorana i ugostiteljskih objekata, istakao bih i brojna seoska domaćinstva i eko-katune koji iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetilaca“, kaže direktor kolašinske TO.

Na skijalištu Savin kuk, kako najavljuju, narednih dana postaviće  teleskope za panoramsko posmatranje svih vrhova Durmitora, prostrane Jezerske površi i vrhove okolnih Ljubišnje, Sinjajevine, Kape moračke, Lole i Vojnika.

„Pored svih popusta, obogaćene ponude i naše dobre volje, objektivno je reći da će u najboljem slučaju gostiju biti tek toliko da  se ‘preživi’. Ne može se govoriti ni o prosječnoj, a kamoli o uspješnoj sezoni. To je jasno, ostaje nejasno koliko će nas moći da podnese  „mršavo“ ljeto, nakon vrlo loše zimske turističke sezone“, kaže vlasnik aprtmana Tango u centru Kolašina Duško Raketić.

Ta briga zajednička je svih koji žive od turizma na sjeveru.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo