Povežite se sa nama

OKO NAS

Bog malih stvari

Objavljeno prije

na

milan-lakicevic

Đavo se, kažu, krije u detaljima. Pa evo nekoliko detalja u kojima možete tražiti đavola. Pođe li po zlu, on će, svakako, pronaći vas. Ako već nije.

„Patriotizam se mjeri izmirenjem poreskih obaveza”, podsjetio nas je, nedavno, direktor Poreske uprave, Milan Lakićević precizirajući da je strateški zadatak institucije kojoj je na čelu „podizanje nivoa fiskalne discipline u Crnoj Gori i veća naplata budžetskih prihoda…”. Crnogorci, javan je podatak, na ime neplaćenog poreza državi duguju nekih 350 miliona eura. To je, otprilike, četvrtina ovogodišnjeg budžeta.

Koji dan ranije, u Beču, primajući jednu od nagrada koje se, manje-više rutinski, dodijeljuju izdašnijim donatorima, crnogorski premijer Milo Đukanović obznanio je svoju novu razvojnu filozofiju (ako ne znate ili ste zaboravili: Đukanovićev politički i poslovni partner Svetozar Marović originalni je autor te parole – pod njom je Crna Gora pljačkana i sramoćena u posljednjoj deceniji prošlog vijeka).

Sažeto, poruka glasi: „Države zapadnog Balkana treba da odustanu od kopiranja politika država blagostanja”!? Šef je potom zbunjenim Austrijancima pojasnio zašto se odriče najvažnije evropske tekovine, po cijenu da prekrši i Ustav sopstvene države (u njemu je Crna Gora definisana kao država socijalne pravde). Država blagostanja, pojasnio je crnogorski premijer, implementirana je kao „težnja da se stvoreno bogatstvo ravnomjernije raspodjeli”. A to, smatra Đukanović, nije naš problem. Kao što nam ni namjera nije ravnomjerna raspodjela bogatstva. Po njegovom mišljenju nas tište „visoki destimulativni porezi, neodrživi penzioni sistem i rigidna politika tržišta rada (koji) ograničavaju konkurentnost i rast”. Zato, kaže Đukanović, „moramo biti hrabri i odlučni i sprovesti radikalne reforme…”.

Đavo se, dakle, krije u malim stvarima. Nedavno je, nekako između poslanica koje su domaćoj i svjetskoj javnosti uputili Milan Lakićević i Milo Đukanović, na jednoj od ovdašnjih televizija ponovo repriziran film Upoznajte Džo Bleka. To je ono kad Bred Pit igra smrt koja je došla po svoje. A jedna od poenti tog holivudskog ostvarenja jeste poruka da „smrt i porez ne možete izbjeći”.

Smrt i porez, ponovi Džo Blek, odnosno smrt, odnosno Bred Pit koji, koliko pamćenje služi, nikada nije upoznao Mila Đukanovića. Da jeste znao bi kako je sve to relativno.

Izvještaji Centralne banke Crne Gore svjedoče o nemogućem: crnogorski premijer je suvlasnik DOO Global Montenegro, koji se nalazi na listi preduzeća koja su u blokadi zbog poreskog duga. Đukanović i njegov kum i poslovni partner Vuk Rajković vlasnici su firme koja državi ne plaća porez od 2011. godine. Prema podacima CBCG oni su, zbog duga od 22,3 hiljade eura, u blokadi 731 dan ili više od dvije godine. U isto vrijeme, Monitor je nedavno pisao i o tome, Global Montenegro ne vraća ni kredit od pet miliona eura uzet od HYPO banke.

Da približimo: zvanična statistika kaže da polovina zapošljenih u Crnoj Gori radi za mjesečnu neto platu manju od 250 eura. Godišnje, to je tri hiljade eura. Sedam godina, i eto iznosa koji Đukanović i Rajković duguju državi na ime poreza.

A eto i apsurda: ne možete se registrovati kao predsjednik sindikalne organizacije u preduzeću ukoliko nadležni organi utvrde da dugujete porez za stan. Ne možete produžiti registraciju za automobil prije nego što platite zaostalu kaznu za pogrešno parkiranje. Ali možete postati premijer države kojoj, kao biznismen, dugujete porez.

Potom kreirate ekonomsku politiku ne mareći za to da spadate među one koji nijesu u stanju da podmire sopstvene dugove. Zapravo, kreirate ekonomsku politiku sa isključivim ciljem da svoje dugove, sve pravdajući se višim interesima, prebacite na račun poreskih obveznika. Bilo da se radi o Prvoj banci ili Global Montenegru.

,,Predlog da se problem budžetskog deficita riješi oporezivanjem bogatstva je demagoška politička poruka”, kaže čovjek koji je, zvanično, postao milioner na kredit. A ista osoba – poreski dužnik i predsjednik Vlade – Milo Đukanović obraćajući se onima koji se bore za zaštitu ugroženih egzistencijalnih prava penzionera i radnika, kaže: ,,I oni moraju da razumiju poziciju premijera, koji mora da vodi računa da država ne bankrotira”.

Naposljetku: nije pitanje šta je država dala vama, nije pitanje ni šta ste vi dali njoj. Pitanje je šta vam je (svima skupa) njen premijer uzeo.

Bog malih stvari. I velikog novca. Kome nikad nije dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ODNOSI NA REANIMACIJI: Obnavljanje nade

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova garnitura u Evropskoj komisiji pokazuje više iskrenosti i spremnosti da pomogne državama regiona i oživi politiku proširenja

 

Ono što su evroentuzijasti na Balkanu željeli svih ovih godina da čuju iz sjedišta EU izgovorio je novi komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji: “Proširenje EU na Zapadni Balkan glavni je prioritet Evropske Komisije”.

U dokumentu koji je početkom ovog mjeseca usvojila EK ističe se da je integracija država Balkana u EU “geostrateška investicija u stabilnu, jaku i ujedinjenu Evropu”.

Nije se ostalo samo na riječima ili dokumentima. Usvajani su novi, konkretnijih principi za poboljšanje pristupnog procesa, a iz čega je vidljivo da se EU mnogo odlučnije nego ranijih godina, politički argumentovano izjašnjava za proširenje na Zapadni Balkan. Prvi put se jasno navodi da je politika proširenja snažno sredstvo za podsticanje demokratije i da je uslovljavanje reformi glavno sredstvo te politike. Indikativno je takođe što se ukazuje na  mogućnosti sankcionisanja manjkavih reformi, te napominje da se odluke u tom procesu neće više donositi jednoglasno (pristankom svih 27 članica), već da je za to dovoljna kvalifikovana većina.

Možda je  najvažnije to što EK  prvi put govori o direktnijoj komunikaciji EU sa građanima/kama zemalja zapadnog Balkana koji su stvarni zagovornici eurointegracija, odnosno  obavezuju se ovdašnji zvaničnici da komuniciraju sa građanima o ciljevima članstva u EU. Tu komunikaciju Komisija postavlja kao uslov za proces proširenja! Namjera je da građani budu mnogo više uključeni u ovaj proces i da vide konkretne koristi, jer se, što pokazuje primjer Crne Gore, sve praktično svelo na tehničku vježbu i ispunjavanje određenih zadatih uslova.

“Bez značajnijeg priliva sredstava za ulaganje u vidljive projekte, kao što su škole ili bolnice, vodovodi, kanalizacije, odlagališta otpada, energetskih konekcija, plašim se da građani neće biti u prilici da razumiju značaj pomoći koju im pruža EU. Sva ta ulaganja zahtjevaju ozbiljnija sredstva u poređenju sa trenutno dostupnim IPA fondovima, i koja budžeti zemalja regiona ne mogu da istrpe. Nije realno očekivati da ćemo sami uspjeti da finansiramo sve ono što su zahtjevi budućeg članstva. Ne radi se o ‘kasici prasici’, već o zajedničkom investicionom planu, nešto nalik na ‘Maršalov plan’ za Zapadni Balkan”, smatra Srđan Majstorović iz beogradskog Centra za evropske politike.

Iz Brisela je najavljeno da će tokom pripreme samita EU-Zapadni Balkan, koji će se početkom maja održati u Zagrebu, Komisija predstaviti plan ekonomskog i investicionog razvoja regije.

“Vjerujemo da će nova metodologija, zajedno s novim ocjenama EK o reformskim naporima Albanije i Sjeverne Makedonije, omogućiti da Evropski savjet u martu donese odluku o otvaranju pregovora sa te dvije države”, kaže Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje koja u prvoj polovini ove godine predsjedava Unijom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŽENE IZ MANJINSKIH NARODA RIJETKOST U SKUPŠTINI CRNE GORE: Daleko od poslaničke klupe

Objavljeno prije

na

Objavio:

U aktuelnom sazivu parlamenta od 81 poslanika, 24 ili 29,63 odsto su žene. U skupštinskoj službi, koja nema evidenciju o nacionalnoj pripadnosti, više od dvije trećine zaposlenih su žene, ali su za njih rezervisana mjesta savjetnica, pomoćnica…

 

Od dvije stolice koje u parlamentu pripadaju Bošnjačkoj stranci, u jednu bi uskoro, u preostalom dijelu ovog mandata, trebalo da sjedne žena.

Izuzetak, koji u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavljuje donedavni funkcioner Bošnjaka Neđžad Drešević neće značajno promijeniti utisak o nedovoljnoj, tačnije nikakvoj zastupljenosti žena iz redova manjinskih naroda u najvišem zakonodavnom tijelu. Trenutno, zajednički Klub poslanika Bošnjačke stranke, Koalicije Albanci odlučno i Hrvatske građanske inicijative ima četiri poslanika.

,,Bošnjačka stranka vodi računa da u svim svojim organima žene budu zastupljene. Ovaj princip nam je važan ne samo formalno, već suštinski, jer smatramo da žene iz našeg korpusa svojim kvalitetima doprinose značajno svim uspjesima koje postižemo. Na posljednjim izborima 2016. godine osvojili smo dva poslanička mandata, a naša članica Kenana Strujić je bila četvrta na listi”, objašnjava Drešević.

Veličina poslaničkog kluba određuje učešće žena u radu parlamenta Crne Gore. Zakon trenutno predviđa da među četiri imena na izbornoj listi mora biti jedna žena. Niko ne brani da ih bude i više, ali se to uglavnom ne dešava.

Na pitanje o nedovoljnoj zastupljenosti žena iz manjinskih naroda u parlamentu, iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) i koalicije Albanci odlučno, nije stigao odgovor.

Mali broj predstavnica stranaka nacionalnih manjina u Skupštini Crne Gore snižava već nedovoljan procenat žena. Poslanica DPS-a Nada Drobnjak i članica Ženske političke mreže, u razgovoru za CIN-CG, smatra da je to jedan od argumenata zbog čega bi trebalo promijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika i ojačati ženske grupe u političkim partijama, kako bi one uspjele da se izbore za bolju poziciju.

U radu Skupštine Crne Gore trenutno učestvuju 24 poslanice, što iznosi 29,63 odsto. Među njima nema pripadnica manjinskih naroda ni u jednom poslaničkom klubu.

Najviše žena je u poslaničkom klubu DPS-a, 13 od ukupno 35 poslanika. U Demokratskom frontu od 17 poslančkih mjesta, pet zauzimaju žene, Demokrate imaju dvije poslanice od ukupno osam mjesta, SDP ima predsjednicu stranke Draginju Vuksanović u poslaničkim klupama sa još tri poslanika ove partije. Klub SD-a i LP čine tri poslanika. Posebni klub poslanika, nastao od onih koji su se proglasili nezavisnim u odnosu na stranke i koalicije na čijim listama su bili, ima pet članova od kojih su dvije žene. Klub poslanika SNP-DEMOS ima četiri člana i jedini je kome je šef žena – Danijela Pavićević.

Napori da se poboljša zastupljenost žena u politici i na mjestima odlučivanja daju rezultate, ali očigledno nedovoljnom brzinom, jer je Crna Gora u tome i dalje na začelju u regionu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na
www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo