Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad neobaviještenost rađa strah

Objavljeno prije

na

Četiri osobe nestale su u Crnoj Gori za posljednjih petnaestak dana. Sredinom nedjelje ronioci su iz Morače izvukli tijelo dvadesetogodišnjeg studenta Ratka Nišavića iz Berana čiji je nestanak prijavljen krajem novembra.

Policija je početkom sedmice pronašla pedesetsedmogodišnjeg muškarca iz Bijelog Polja koga je zadržala srpska policija zbog prekršaja koji je počinio u toj zemlji. U Podgorici je, živ i zdrav, pronađen i tridesetjednogodišnji Podgoričanin G.M.

Još se traga za Antonom Tonijem Dedivanovićem (33) koji je 2. decembra izašao iz porodične kuće u podgoričkoj Staroj Varoši, nakon čega mu se gubi svaki trag. Porodica danonoćno traga za njim u nadi da će naći nekakav trag. Više puta je apelovala na državne organe da se aktivnije uključe u potragu za Antonom.

Četiri nestanka u kratkom razdoblju uzbunila su i zabrinula javnosti. Po internet portalima komentarisano je da su nestale osobe otete, sumnjalo se na sekte i trgovinu organima. Zabrinutost se povećala vijestima da je u Hrvatskoj za nedjelju dana nestalo čak 17 osoba.

Iz policije su se tek početkom ove sedmice uključili u priču pokušavajući da umire javnost. Medijima su nezvanično izjavljivali da nema mjesta panici, te da u Crnoj Gori ne postoji serijski ubica i da nemaju operativnih podataka o postojanju grupa koje trguju ljudskim organima.

Rukovodilac Grupe za potražnu djelatnost Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Sektoru kriminalističke policije Saša Đurović izjavio je da su se četiri osobe koje su nestale u posljednjih petnaestak dana svojevoljno udaljile od kuća ili mjesta boravka.

Monitoru su iz Uprave policije proslijedili podatke da je od početka godine do 9. decembra u Crnoj Gori prijavljen nestanak ukupno 148 osoba. Pronađeno je njih 135. Policajci su uspjeli da pronađu 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli tijela nestalih. Iz policije napominju da ni kod jednog od tih osam osoba smrt nije nastupila nasilnim putem već je riječ o samoubistvu. Za 13 nestalih osoba policija i dalje traga.

Raniji podaci iz Uprave policije govore da su se prošle godine potraživale 124 osobe, a 2011. prijavljen je nestanak 128 osoba. I dalje se traga za šest lica nestalih 2012, i devet 2011.

Nestale osobe su, ističe policija, u većini slučajeva pronađene i „vraćene porodici”. Njihove analize ukazuju da su nestale a kasnije pronađene osobe iz različitih razloga odlazile od kuće – socijalnih, emotivnih, finansijskih, porodičnih, te da je bilo i slučajeva da nestala punoljetna lica, po pronalasku, ne žele da se vrate porodicama.

Privatni detektiv Vladan Pavićević za Monitor objašnjava da je potrebno razdvojiti termine udaljavanje i nestanak. Kaže da se kod udaljavanja uglavnom radi o tinejdžerima i omladini koji se pod dejstvom alkohola i drugih opijata ne jave kući, a porodica prijavi nestanak. ,,Obično se dešava da im se isključi telefon, da prespavaju kod druga ili drugarice. Porodica digne paniku. Takve slučajeve srećom brzo riješimo”, kaže Pavićević.

On objašnjava da je sve više takvih slučajeva jer mladima je čak i u osnovnoj školi sve češće dostupan alkohol, tu su i droga, sumnjivo društvo, kockarnice, kladionice…

Iz prakse, kao zanimljiv, navodi slučaj čovjeka koji se poslije 10 godina vratio porodici. ,,Nikome nije polagao račune gdje je bio”, kaže.

Pavićević navodi da u dosadašnjoj praksi samo jedan slučaj vodi kao misteriozni nestanak. Radi se o slučaju nestanka 37-godišnje djevojke od prije tri i po godine koji još nije zaključen. ,,Tu ima elemenata da se vjeruje da se radi o nekoj organizaciji, sekti ili nečem sličnom”.

A na sajtu Potrage, regionalnog projekta koji objedinjuje tri platforme – TV, radio i internet, stoji: ,,Svake godine na teritoriji Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od hiljadu ljudi. Ponekada su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmica i ubistava. Ekipa Potrage, u saradnji s policijom, međunarodnim i lokalnim organizacijama pokušava da sazna šta se desilo sa onima koji su nestali”. Lični podaci i podaci o 19 osoba nestalih u Crnoj Gori nalaze se na ovom sajtu.

Traganje za nestalim osobama iziskuje dobru saradnju sa regionalnim policijama i Interpolom. Za 35 osoba čiji je nestanak prijavljen crnogorskoj Upravi policije u posljednjih pet godina i dalje se intenzivno traga ne samo na nacionalnom, već i na međunarodnom nivou.

Iskustva iz regiona govore da su mladima, uzrasta od 18 do 30 godina, izgovor za bjekstvo i nestanak poremećeni porodični odnosi, ljubavni problemi, loš uspjeh u školi… Među onima u srednjim godinama često se zbog dugova i finansijske krize izlaz nađe u bjekstvu. Dok su nemaština i bolest najčešći razlozi nestanka starijih od 50 godina. Najstariji nestanu i zbog demencije, odu od kuće i ne znaju da se vrate, niti da kažu podatke o sebi i adresu gdje žive.

Prema podacima MUP-a Srbije svakog dana u ovoj državi nestane po nekoliko ljudi, godišnje i do 1.300 osoba. Zvanično, na teritoriji Srbije nije zabilježen slučaj nestanka a da je bio povezan sa trgovinom organima.

U Hrvatskoj sajt www.nestali.hr sadrži Nacionalnu evidenciju nestalih osoba. Vijest koja je odjeknula i u Crnoj Gori je da je u posljednjih 15 dana u Hrvatskoj nestalo 17 osoba, od toga 10 maloljetnih. To je izazvalo živu polemiku u hrvatskim medijima. U Hrvatskoj godišnje nestane oko 700 djece, a njih oko 600 se ubrzo pronađe i to su uglavnom djeca koja su pobjegla iz svojih domova. Mnoga od njih seksualno su zlostavljana. Uz to oko 40-ak djece koja su nestala vode se nestalima još od 2010. Ističe se da je broj otmica dosta nizak u Hrvatskoj, no zato je veliki postotak zlostavljane djece koja zbog toga bježe iz vlastitih domova.

Upozoreno je da u Hrvatskoj ne postoji sistem uzbunjivanja koji se u SAD-u naziva Amber alert, a dobio je naziv po devetogodišnjoj djevojčici Amber Hagerman koja je ispred svoje kuće oteta dok se vozila na biciklu te nađena par dana kasnije mrtva. Nakon toga je u SAD-u pokrenut jedinstven sistem alarmiranja u slučajevima otmice djece. Svi mediji, sve autobuske i željezničke stanice, trgovine, te autoceste i aerodromi prenose vijest o otetom djetetu.

Nešto od ovih iskustava valjalo bi primijeniti i u Crnoj Gori. A svakako bi policija i nadležne službe trebalo da se hitrije uključe u potrage i u obavještavanje javnosti o rezultatima u potrazi za nestalim osobama da ih, kao ovog puta, ne bi preduhitrile priče o sektama, trgovini organima i otmicama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo