Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad neobaviještenost rađa strah

Objavljeno prije

na

Četiri osobe nestale su u Crnoj Gori za posljednjih petnaestak dana. Sredinom nedjelje ronioci su iz Morače izvukli tijelo dvadesetogodišnjeg studenta Ratka Nišavića iz Berana čiji je nestanak prijavljen krajem novembra.

Policija je početkom sedmice pronašla pedesetsedmogodišnjeg muškarca iz Bijelog Polja koga je zadržala srpska policija zbog prekršaja koji je počinio u toj zemlji. U Podgorici je, živ i zdrav, pronađen i tridesetjednogodišnji Podgoričanin G.M.

Još se traga za Antonom Tonijem Dedivanovićem (33) koji je 2. decembra izašao iz porodične kuće u podgoričkoj Staroj Varoši, nakon čega mu se gubi svaki trag. Porodica danonoćno traga za njim u nadi da će naći nekakav trag. Više puta je apelovala na državne organe da se aktivnije uključe u potragu za Antonom.

Četiri nestanka u kratkom razdoblju uzbunila su i zabrinula javnosti. Po internet portalima komentarisano je da su nestale osobe otete, sumnjalo se na sekte i trgovinu organima. Zabrinutost se povećala vijestima da je u Hrvatskoj za nedjelju dana nestalo čak 17 osoba.

Iz policije su se tek početkom ove sedmice uključili u priču pokušavajući da umire javnost. Medijima su nezvanično izjavljivali da nema mjesta panici, te da u Crnoj Gori ne postoji serijski ubica i da nemaju operativnih podataka o postojanju grupa koje trguju ljudskim organima.

Rukovodilac Grupe za potražnu djelatnost Odsjeka za suzbijanje opšteg kriminaliteta u Sektoru kriminalističke policije Saša Đurović izjavio je da su se četiri osobe koje su nestale u posljednjih petnaestak dana svojevoljno udaljile od kuća ili mjesta boravka.

Monitoru su iz Uprave policije proslijedili podatke da je od početka godine do 9. decembra u Crnoj Gori prijavljen nestanak ukupno 148 osoba. Pronađeno je njih 135. Policajci su uspjeli da pronađu 127 živih osoba, dok su u osam slučajeva pronašli tijela nestalih. Iz policije napominju da ni kod jednog od tih osam osoba smrt nije nastupila nasilnim putem već je riječ o samoubistvu. Za 13 nestalih osoba policija i dalje traga.

Raniji podaci iz Uprave policije govore da su se prošle godine potraživale 124 osobe, a 2011. prijavljen je nestanak 128 osoba. I dalje se traga za šest lica nestalih 2012, i devet 2011.

Nestale osobe su, ističe policija, u većini slučajeva pronađene i „vraćene porodici”. Njihove analize ukazuju da su nestale a kasnije pronađene osobe iz različitih razloga odlazile od kuće – socijalnih, emotivnih, finansijskih, porodičnih, te da je bilo i slučajeva da nestala punoljetna lica, po pronalasku, ne žele da se vrate porodicama.

Privatni detektiv Vladan Pavićević za Monitor objašnjava da je potrebno razdvojiti termine udaljavanje i nestanak. Kaže da se kod udaljavanja uglavnom radi o tinejdžerima i omladini koji se pod dejstvom alkohola i drugih opijata ne jave kući, a porodica prijavi nestanak. ,,Obično se dešava da im se isključi telefon, da prespavaju kod druga ili drugarice. Porodica digne paniku. Takve slučajeve srećom brzo riješimo”, kaže Pavićević.

On objašnjava da je sve više takvih slučajeva jer mladima je čak i u osnovnoj školi sve češće dostupan alkohol, tu su i droga, sumnjivo društvo, kockarnice, kladionice…

Iz prakse, kao zanimljiv, navodi slučaj čovjeka koji se poslije 10 godina vratio porodici. ,,Nikome nije polagao račune gdje je bio”, kaže.

Pavićević navodi da u dosadašnjoj praksi samo jedan slučaj vodi kao misteriozni nestanak. Radi se o slučaju nestanka 37-godišnje djevojke od prije tri i po godine koji još nije zaključen. ,,Tu ima elemenata da se vjeruje da se radi o nekoj organizaciji, sekti ili nečem sličnom”.

A na sajtu Potrage, regionalnog projekta koji objedinjuje tri platforme – TV, radio i internet, stoji: ,,Svake godine na teritoriji Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nestane više od hiljadu ljudi. Ponekada su u pitanju i žrtve trgovine ljudima, pa i otmica i ubistava. Ekipa Potrage, u saradnji s policijom, međunarodnim i lokalnim organizacijama pokušava da sazna šta se desilo sa onima koji su nestali”. Lični podaci i podaci o 19 osoba nestalih u Crnoj Gori nalaze se na ovom sajtu.

Traganje za nestalim osobama iziskuje dobru saradnju sa regionalnim policijama i Interpolom. Za 35 osoba čiji je nestanak prijavljen crnogorskoj Upravi policije u posljednjih pet godina i dalje se intenzivno traga ne samo na nacionalnom, već i na međunarodnom nivou.

Iskustva iz regiona govore da su mladima, uzrasta od 18 do 30 godina, izgovor za bjekstvo i nestanak poremećeni porodični odnosi, ljubavni problemi, loš uspjeh u školi… Među onima u srednjim godinama često se zbog dugova i finansijske krize izlaz nađe u bjekstvu. Dok su nemaština i bolest najčešći razlozi nestanka starijih od 50 godina. Najstariji nestanu i zbog demencije, odu od kuće i ne znaju da se vrate, niti da kažu podatke o sebi i adresu gdje žive.

Prema podacima MUP-a Srbije svakog dana u ovoj državi nestane po nekoliko ljudi, godišnje i do 1.300 osoba. Zvanično, na teritoriji Srbije nije zabilježen slučaj nestanka a da je bio povezan sa trgovinom organima.

U Hrvatskoj sajt www.nestali.hr sadrži Nacionalnu evidenciju nestalih osoba. Vijest koja je odjeknula i u Crnoj Gori je da je u posljednjih 15 dana u Hrvatskoj nestalo 17 osoba, od toga 10 maloljetnih. To je izazvalo živu polemiku u hrvatskim medijima. U Hrvatskoj godišnje nestane oko 700 djece, a njih oko 600 se ubrzo pronađe i to su uglavnom djeca koja su pobjegla iz svojih domova. Mnoga od njih seksualno su zlostavljana. Uz to oko 40-ak djece koja su nestala vode se nestalima još od 2010. Ističe se da je broj otmica dosta nizak u Hrvatskoj, no zato je veliki postotak zlostavljane djece koja zbog toga bježe iz vlastitih domova.

Upozoreno je da u Hrvatskoj ne postoji sistem uzbunjivanja koji se u SAD-u naziva Amber alert, a dobio je naziv po devetogodišnjoj djevojčici Amber Hagerman koja je ispred svoje kuće oteta dok se vozila na biciklu te nađena par dana kasnije mrtva. Nakon toga je u SAD-u pokrenut jedinstven sistem alarmiranja u slučajevima otmice djece. Svi mediji, sve autobuske i željezničke stanice, trgovine, te autoceste i aerodromi prenose vijest o otetom djetetu.

Nešto od ovih iskustava valjalo bi primijeniti i u Crnoj Gori. A svakako bi policija i nadležne službe trebalo da se hitrije uključe u potrage i u obavještavanje javnosti o rezultatima u potrazi za nestalim osobama da ih, kao ovog puta, ne bi preduhitrile priče o sektama, trgovini organima i otmicama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo