Povežite se sa nama

MONITORING

POSLIJE PROPASTI PREGOVORA: U međuvremenu

Objavljeno prije

na

Pregovori vlasti i opozicije o stvaranju uslova za fer izbore propali su prošlog petka. Kad će, kako će i ko će ponovo sjesti da razgovara – ne zna se. Ne mora biti važno, ali je zanimljivo da se pregovarači nijesu složili čak ni oko toga zašto se nijesu dogovorili. Razlike su – drastične.

Predsjednik DPS-a i premijer Milo Đukanović obnarodovao je da se nijesu složili samo oko dvije tačke: opstanka lidera SDP-a Ranka Krivokapića na čelu parlamenta i promjenama u RTCG. ,,Uprava parlamenta treba da bude izraz većinske volje u parlamentu”, kazao je Đukanović. Partijske i udbine službe to su pretočile u iskaz da je Đukanović spriječio Ranka da zadrži fotelju.

Predsjednik SDP-a i Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da nijesu bila sporna dva pitanja, već sve: izbori u Tivtu, Javni servis, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za elektronske medije, kontrola finansija i zapošljavanja u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima… ,,Nepovjerenje je produbljeno. Stanje je gore nego na početku procesa. Ko se boji da da malo, taj mora da sakriva mnogo”, kazao je Krivokapić

Opozicioni pregovarači potvrdili su Krivokapićevu verziju oko razloga za propast pregovora. Po čaršiji kruži priča kako su neki od pregovarača ostali zapanjeni jer je Đukanović izašao i glatko i krupno – zaobišao istinu.

Vrlo brzo DPS je pokrenuo proceduru za Krivokapićevu smjenu. Ta sjednica najavljuje se za 10. mart, premda je prema nekim računicama moguće da bude održana tek u aprilu. Svejedno.

Preciznije, svejedno po društvena kretanja, po SDP i njenog lidera, ne baš. Partijska čistka koju već mjesecima sprovodi DPS zamjenjujući na raznim funkcijama kadrove SDP-a novim miljenicima iz redova Socijaldemokrata Ivana Brajovića, mnoge ljude je ostavila bez privilegija, poneke i bez plata. Jedan od izazova koji čeka SDP-ovce kao novopečene opozicionare je fakat da ih neće sljedovati nijedno predizborno zaposlenje, tu privilegiju uveliko ostvaruju članovi Pozitivne i njihove familije. Iz ugla režima – zaslužili su. Iz ugla građana koji su im dali glas, kao tvorci jedne od najkrupnijih izbornih prevara ikad obavljenih u Crnoj Gori zaslužuju najdublji prezir.

Građani su nakon propasti pregovora izloženi teroru saopštenja. Najgrublje riječi i najkrupnije optužbe razmjenjuju DPS i Pozitivna sa SDP-om; na drugom frontu suprotstavljeni tabori su partije koje su učestvovale u pregovorima na jednoj i Demokratski front na drugoj strani.

Paralelno sa tim, stigla je i poruka iz Vlade da je premijer Milo Đukanović spreman na dalji dijalog o uspostavljanju uslova za fer izbore.

Iz SDP-a su mu tražili da napiše ono što je ranije rekao – da su sporna samo dva uslova. U Demosu i Građanskom pokretu URA ostali su pri ocjeni da ima sedam spornih tačaka. Miodrag Lekić kazao je da su iscrpljene mogućnosti za nastavak dijaloga i da sada ni ispunjavanje sedam spornih uslova ne bi značilo automatski nastavak pregovora. ,,Ako usvoji onih sedam tačaka primićemo k znanju i vidjeti dalje što ćemo”, rekao je Lekić televiziji Vijesti. Žarko Rakčević je ocijenio da su ,,vrata slobodnih i fer izbora zabravljena sa sedam DPS-ovih ključeva”.

Premijerove poruke predsjednik SNP-a Srđan Milić smatra neozbiljnim i neiskrenim. Po njegovom mišljenju, partije koje 27. januara nijesu podržale Vladu treba da naprave jedinstven odgovor. ,,Već u ponedjeljak insistiram na mogućnosti održavanja zajedničkog sastanka, da vidimo šta je to što bi bio zajednički imenitelj svih onih partija koje nijesu podržale Vladu 27. januara”, kazao je Milić.

Dok se traga za praktičnim koracima, uveliko traje trka priznanja pokretača promjena.

,,Rezolucija Evropskog parlamenta, koju je upravo usvojio njen spoljnopolitički odbor, pokazala je da su zvaničnici iz Brisela tek nakon što je Demokratski front otpočeo vaninstitucionalnu borbu za slobodne i fer izbore, priznali da u Crnoj Gori postoji ozbiljna politička polarizacija i da stanje nije ni izbliza onakvo kakvim ga predstavljaju predstavnici režima”, ocjenjuje funkcioner DF-a Slaven Lekić.

Ne da se, međutim, Ranko Krivokapić: ,,Mi smo svjesno omogućili političku dinamiku, kao što smo svjesno 1998. odlučili da prihvatimo Đukanovića kada je napustio Miloševića, da bismo rješavali sve probleme koji su bili ratni teret. Sada to isto moramo da uradimo – da okupimo građansku opoziciju u Crnoj Gori koja može biti alternativa jednoj partiji koja vlada takoreći sve vrijeme, 45 plus 25 godina, što će reći 70 godina. Toga nema nigdje na evropskom tlu, niti je kad bilo”.

Sve krupni zalogaji. Desilo se i to čudo da je Krivokapić pomenuo da njegovoj partiji ni protesti nijesu strani. ,,Čuli ste kolegu Miodraga Lekića, ta linija protesta koju traži Demos, ostaje otvorena”.

Demokratski front je poručio kolegama iz opozicije, da je spreman da se priključi protestima i da im ,,ako se odvaže da organizuju mirne demokratske proteste – kompletna infrastruktura najjačeg opozicionog subjekta Demokratskog fronta stoji na raspolaganju. A naš dolazak i prisustvo, nezavisno da li će stići javni pozivi, zvanične depeše i mejlovi biće kao i do sada – neupitni”

Svoj protest DF je zakazao za 27. februar. Prethodno su objavili Platformu za izlazak iz krize i organizovanje slobodnih izbora. Bojkot parlamenta i mirne demokratske proteste u DF-u i dalje smatraju najefikasnijom metodom kojom se može doći do prelazne vlade.

U Platformi je pobrojan veliki broj problema koji muče društvo i predočene su mjere kojima ih, po mišljenju DF-a treba riješiti. Zanimljivo je da su zaključili kako Političkim sporazumom treba garantovati zaposlenima u državnoj i lokalnoj administraciji da će uspostavljanje vlade prelaznog karaktera imati za cilj otklanjanje nezakonitosti i neregularnosti u radu državne i lokalne uprave, a ne politički revanšizam.

Ponovo su ukazali da Crna Gora ima ukupno 627.000 stanovnika, a u biračkom spisku se nalazi 527.000 punoljetnih građana koji imaju biračko pravo, što znači da je 85 odsto građana upisano u birački spisak. ,,Ovaj podatak ozbiljno ukazuje na postojanje brojnih zloupotreba i nezakonitosti u biračkom spisku, jer je ovaj procenat znatno iznad prosjeka u odnosu na druge države, i nemoguće je da je samo 15 odsto stanovnika mlađe od 18 godina”, piše u Platformi DF-a.

Kao rješenje predlažu ažuriranje registra prebivališta uz angažovanje mobilnih ekipa koje bi na terenu vršile provjeru adrese stanovanja. Smatraju da treba utvrditi da li postoje i ko su 15.000 osoba koje nijesu zamijenile ličnu kartu, a nalaze se u biračkom spisku.

Kada je riječ o tajnoj službi DF tvrdi da vlast sprovodi projekat Državni neprijatelj koji se radi u potpunoj sinhronizaciji Agencije za nacionalnu bezbjednost, režimskih analitičara i pojedinih medija.

Iako nije jasno zašto nijesu ispisane u septembru, na početku protesta, o mnogim konstatacijama i mjerama o kojima u Platformi govori DF imalo bi smisla ozbiljno razgovarati. Samo, ovdje niko ni sa kim, u ovom trenutku neće ozbiljno da priča. Za to vrijeme, DPS kampanja teče. Otvaranja, zatvaranja, socijala, pomaganja, sađenja – sve je u opticaju. Kad grune proslava prve decenije nezavisnosti, opoziciji se lako može desiti da zazvuči kao udaljeni plač. Evo im besplatne ideje: na Trgu Republike u Podgorici baš bi se lijepo mogao proslaviti praznik.

Čarobne riječi su: minimum jedinstva. To svako ovdje zna već godinama, samo se čeka snaga koja će ga ostvariti.

Fabrika laži

Dok predsjednik parlamenta RTCG naziva fabrikom laži, premijer tvrdi da se ne treba ,,vraćati partijskom rukovođenju Javnim servisom”. Razne evropske adrese ovih su dana govorile o potebi za očuvanjem nezavisnosti Javnog servisa i važnosti ,,očuvanja” evropskih standarda na tom polju. Premijer i Evropljani zaboravljaju sitnicu: vlast je zakone upodobila i protumačila tako da se članovi Savjeta RTCG, koji rukovodi tom kućom biraju u parlamentu. Ni traga odavno nema od prvobitne ideje da Skupština samo konstatuje koga su za člana Savjeta odabrali ovlašteni predlagači – NVO, sindikati, novinarksa udruženja, Univerzitet… Savjet RTCG, dakle, bira se voljom većine, odnosno vladajuće partije. Da se ne lažemo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo