Povežite se sa nama

MONITORING

POSLIJE PROPASTI PREGOVORA: U međuvremenu

Objavljeno prije

na

Pregovori vlasti i opozicije o stvaranju uslova za fer izbore propali su prošlog petka. Kad će, kako će i ko će ponovo sjesti da razgovara – ne zna se. Ne mora biti važno, ali je zanimljivo da se pregovarači nijesu složili čak ni oko toga zašto se nijesu dogovorili. Razlike su – drastične.

Predsjednik DPS-a i premijer Milo Đukanović obnarodovao je da se nijesu složili samo oko dvije tačke: opstanka lidera SDP-a Ranka Krivokapića na čelu parlamenta i promjenama u RTCG. ,,Uprava parlamenta treba da bude izraz većinske volje u parlamentu”, kazao je Đukanović. Partijske i udbine službe to su pretočile u iskaz da je Đukanović spriječio Ranka da zadrži fotelju.

Predsjednik SDP-a i Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da nijesu bila sporna dva pitanja, već sve: izbori u Tivtu, Javni servis, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za elektronske medije, kontrola finansija i zapošljavanja u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima… ,,Nepovjerenje je produbljeno. Stanje je gore nego na početku procesa. Ko se boji da da malo, taj mora da sakriva mnogo”, kazao je Krivokapić

Opozicioni pregovarači potvrdili su Krivokapićevu verziju oko razloga za propast pregovora. Po čaršiji kruži priča kako su neki od pregovarača ostali zapanjeni jer je Đukanović izašao i glatko i krupno – zaobišao istinu.

Vrlo brzo DPS je pokrenuo proceduru za Krivokapićevu smjenu. Ta sjednica najavljuje se za 10. mart, premda je prema nekim računicama moguće da bude održana tek u aprilu. Svejedno.

Preciznije, svejedno po društvena kretanja, po SDP i njenog lidera, ne baš. Partijska čistka koju već mjesecima sprovodi DPS zamjenjujući na raznim funkcijama kadrove SDP-a novim miljenicima iz redova Socijaldemokrata Ivana Brajovića, mnoge ljude je ostavila bez privilegija, poneke i bez plata. Jedan od izazova koji čeka SDP-ovce kao novopečene opozicionare je fakat da ih neće sljedovati nijedno predizborno zaposlenje, tu privilegiju uveliko ostvaruju članovi Pozitivne i njihove familije. Iz ugla režima – zaslužili su. Iz ugla građana koji su im dali glas, kao tvorci jedne od najkrupnijih izbornih prevara ikad obavljenih u Crnoj Gori zaslužuju najdublji prezir.

Građani su nakon propasti pregovora izloženi teroru saopštenja. Najgrublje riječi i najkrupnije optužbe razmjenjuju DPS i Pozitivna sa SDP-om; na drugom frontu suprotstavljeni tabori su partije koje su učestvovale u pregovorima na jednoj i Demokratski front na drugoj strani.

Paralelno sa tim, stigla je i poruka iz Vlade da je premijer Milo Đukanović spreman na dalji dijalog o uspostavljanju uslova za fer izbore.

Iz SDP-a su mu tražili da napiše ono što je ranije rekao – da su sporna samo dva uslova. U Demosu i Građanskom pokretu URA ostali su pri ocjeni da ima sedam spornih tačaka. Miodrag Lekić kazao je da su iscrpljene mogućnosti za nastavak dijaloga i da sada ni ispunjavanje sedam spornih uslova ne bi značilo automatski nastavak pregovora. ,,Ako usvoji onih sedam tačaka primićemo k znanju i vidjeti dalje što ćemo”, rekao je Lekić televiziji Vijesti. Žarko Rakčević je ocijenio da su ,,vrata slobodnih i fer izbora zabravljena sa sedam DPS-ovih ključeva”.

Premijerove poruke predsjednik SNP-a Srđan Milić smatra neozbiljnim i neiskrenim. Po njegovom mišljenju, partije koje 27. januara nijesu podržale Vladu treba da naprave jedinstven odgovor. ,,Već u ponedjeljak insistiram na mogućnosti održavanja zajedničkog sastanka, da vidimo šta je to što bi bio zajednički imenitelj svih onih partija koje nijesu podržale Vladu 27. januara”, kazao je Milić.

Dok se traga za praktičnim koracima, uveliko traje trka priznanja pokretača promjena.

,,Rezolucija Evropskog parlamenta, koju je upravo usvojio njen spoljnopolitički odbor, pokazala je da su zvaničnici iz Brisela tek nakon što je Demokratski front otpočeo vaninstitucionalnu borbu za slobodne i fer izbore, priznali da u Crnoj Gori postoji ozbiljna politička polarizacija i da stanje nije ni izbliza onakvo kakvim ga predstavljaju predstavnici režima”, ocjenjuje funkcioner DF-a Slaven Lekić.

Ne da se, međutim, Ranko Krivokapić: ,,Mi smo svjesno omogućili političku dinamiku, kao što smo svjesno 1998. odlučili da prihvatimo Đukanovića kada je napustio Miloševića, da bismo rješavali sve probleme koji su bili ratni teret. Sada to isto moramo da uradimo – da okupimo građansku opoziciju u Crnoj Gori koja može biti alternativa jednoj partiji koja vlada takoreći sve vrijeme, 45 plus 25 godina, što će reći 70 godina. Toga nema nigdje na evropskom tlu, niti je kad bilo”.

Sve krupni zalogaji. Desilo se i to čudo da je Krivokapić pomenuo da njegovoj partiji ni protesti nijesu strani. ,,Čuli ste kolegu Miodraga Lekića, ta linija protesta koju traži Demos, ostaje otvorena”.

Demokratski front je poručio kolegama iz opozicije, da je spreman da se priključi protestima i da im ,,ako se odvaže da organizuju mirne demokratske proteste – kompletna infrastruktura najjačeg opozicionog subjekta Demokratskog fronta stoji na raspolaganju. A naš dolazak i prisustvo, nezavisno da li će stići javni pozivi, zvanične depeše i mejlovi biće kao i do sada – neupitni”

Svoj protest DF je zakazao za 27. februar. Prethodno su objavili Platformu za izlazak iz krize i organizovanje slobodnih izbora. Bojkot parlamenta i mirne demokratske proteste u DF-u i dalje smatraju najefikasnijom metodom kojom se može doći do prelazne vlade.

U Platformi je pobrojan veliki broj problema koji muče društvo i predočene su mjere kojima ih, po mišljenju DF-a treba riješiti. Zanimljivo je da su zaključili kako Političkim sporazumom treba garantovati zaposlenima u državnoj i lokalnoj administraciji da će uspostavljanje vlade prelaznog karaktera imati za cilj otklanjanje nezakonitosti i neregularnosti u radu državne i lokalne uprave, a ne politički revanšizam.

Ponovo su ukazali da Crna Gora ima ukupno 627.000 stanovnika, a u biračkom spisku se nalazi 527.000 punoljetnih građana koji imaju biračko pravo, što znači da je 85 odsto građana upisano u birački spisak. ,,Ovaj podatak ozbiljno ukazuje na postojanje brojnih zloupotreba i nezakonitosti u biračkom spisku, jer je ovaj procenat znatno iznad prosjeka u odnosu na druge države, i nemoguće je da je samo 15 odsto stanovnika mlađe od 18 godina”, piše u Platformi DF-a.

Kao rješenje predlažu ažuriranje registra prebivališta uz angažovanje mobilnih ekipa koje bi na terenu vršile provjeru adrese stanovanja. Smatraju da treba utvrditi da li postoje i ko su 15.000 osoba koje nijesu zamijenile ličnu kartu, a nalaze se u biračkom spisku.

Kada je riječ o tajnoj službi DF tvrdi da vlast sprovodi projekat Državni neprijatelj koji se radi u potpunoj sinhronizaciji Agencije za nacionalnu bezbjednost, režimskih analitičara i pojedinih medija.

Iako nije jasno zašto nijesu ispisane u septembru, na početku protesta, o mnogim konstatacijama i mjerama o kojima u Platformi govori DF imalo bi smisla ozbiljno razgovarati. Samo, ovdje niko ni sa kim, u ovom trenutku neće ozbiljno da priča. Za to vrijeme, DPS kampanja teče. Otvaranja, zatvaranja, socijala, pomaganja, sađenja – sve je u opticaju. Kad grune proslava prve decenije nezavisnosti, opoziciji se lako može desiti da zazvuči kao udaljeni plač. Evo im besplatne ideje: na Trgu Republike u Podgorici baš bi se lijepo mogao proslaviti praznik.

Čarobne riječi su: minimum jedinstva. To svako ovdje zna već godinama, samo se čeka snaga koja će ga ostvariti.

Fabrika laži

Dok predsjednik parlamenta RTCG naziva fabrikom laži, premijer tvrdi da se ne treba ,,vraćati partijskom rukovođenju Javnim servisom”. Razne evropske adrese ovih su dana govorile o potebi za očuvanjem nezavisnosti Javnog servisa i važnosti ,,očuvanja” evropskih standarda na tom polju. Premijer i Evropljani zaboravljaju sitnicu: vlast je zakone upodobila i protumačila tako da se članovi Savjeta RTCG, koji rukovodi tom kućom biraju u parlamentu. Ni traga odavno nema od prvobitne ideje da Skupština samo konstatuje koga su za člana Savjeta odabrali ovlašteni predlagači – NVO, sindikati, novinarksa udruženja, Univerzitet… Savjet RTCG, dakle, bira se voljom većine, odnosno vladajuće partije. Da se ne lažemo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo