Povežite se sa nama

MONITORING

Posljednja legija

Objavljeno prije

na

Regionalnu dimenziju organizovanog kriminala do sada je najbolje objasnio Marko Nicović, najkompetentniji policajac Zapadnog Balkana. Još od vremena Šerloka Holmsa, rasvetljavanje motiva predstavlja ključ uspešnog kriminalističkog rada. A to je upravo ono, objasnio je Marko Nicović, što blokira ili otežava regionalni kriminal. U slučaju ovog kriminala, samo neposredan motiv je novac, dok je suštinski, rasvetljavajući motiv, onaj glavnog naručioca, kojeg u slici nema, po pravilu, veoma dobro, to jest regionalno zakamufliran. Tako je, primera radi, u samo delimično rasvetljenom ubistvu jednog od vodećih hrvatskih novinara i izdavača, Iva Pukanića, u Zagrebu, 2008., otkrivena samo beogradsko-podgoričko-internacionalna ekipa neposrednih egzekutora, dok je na glavnog naručioca, ukazao samo niz posrednih dokaza ili indicija. Naš organizovani kriminal je samo vanbračno dete postjugoslovenskih ratova i ratnih zločina 1990-ih. Zbog toga ne iznenađuje što i u zakasnelim, veoma zakasnelim postupcima rasvetljavanja ovih potonjih, prepoznajemo istu, dijaboličnu šemu regionalno organizovanog kriminala. Tako i u našem slučaju ratnog zločina deportacija 1992. Samo oni koji umesto mozga u glavi imaju slamu ili članske karte DPS, naime, mogu verovati kako iza pokušaja velikog zataškavanja ovog zločina koji je u toku, ne stoji Čovek kojeg nema, najmoćniji oligarh Crne Gore, Milo Đukanović. A njima, kao i nedovoljno upućenima ili korumpiranima izvan Crne Gore, u njihovom blaženom neznanju, poricanju i izvrtanju, treba da pomogne vidljiva i bučna ekipa. Iz Sarajeva (i manjim delom Beograda). Dakle regionalna.

Tako, u ovoj ekipi, upravo ovih dana, posebnu ulogu dobija onaj par hiper-aktivnih blizanaca, iz (Podgorice i) Sarajeva, koji je, idealno za posleratne potrebe zapadnobalkanske nove klase, spojio ratnu, tajkunsko-oligarhijsku moć jednog, sa (stvarnom ili i tada glumljenom, to je sada manje važno) antiratnom prošlošću drugog. Logistiku, resurse i Dnevni avaz prvog, sa multimedijalnom, dokumentarno-medijsko-pravosudnom ofanzivom drugog. A i jedan i drugi na teškom zadatku uklanjanja slike onog trećeg, glavnog. Čoveka kojeg nema. I na pokušaju još težeg zadatka izvrtanja, kriminalizovanja i diskreditovanja Slobodana Pejovića, Monitora i ostalih nekorumpiranih antiratnih aktera u Crnoj Gori.

Hiper-aktivni sarajevski par, najviše je zaslužan, i za animiranje jedne, za ostvarivanje rečenih teških i preteških zadatak, posebno važne kategorije. Za dezinformisanje i zloupotrebljavnje udruženja porodica žrtava, posebno ona dva, koja su se u tom pravcu i smislu, već nekoliko puta oglasila. Crna Gora je mala, a poslednjih dvadeset godina, ipak, kratak period, koji se dobro pamti. Zbog toga, Čovek kojeg nema, (ne)povučeni Milo Đukanović, u Crnoj Gori, do danas, makar u ovoj stvari, od žrtava i njihovih porodica, nije uspeo nikoga da prevari. Naprotiv, predstavnici ovih, i ovih dana, u nekoliko navrata, istinoljubivo, nepodmitljivo, pa i hrabro su se oglasili. U Bosni i Hercegovini, zbog nešto veće udaljenosti, te nedovoljne upućenosti u lokalne crnogorske prilike, Glavni je u tome, preko onog para, na žalost, delom i uspeo.

Negde na pola puta, između veoma vidljive i bučne ekipe iz Sarajeva i regiona, i našeg nevidljivog, glavnog, Čoveka kojeg nema, relativno diskretno, ali aktivno, deluje još jedna, za Čoveka uopšte, pa i za njegovo uklanjanje iz slike deportacija, veoma važna, domaća ekipa. Krug naših bivših antiratnih, a sadašnjih veoma visokih dvorskih independista, savetnika i poverenika. Njihova diskretna ali neprestana aktivnost jasno se vidi u najmanje dva karakteristična obrisa. Prvo, u nizu lažnih, ružnih i prljavih denuncijacija, kakve, valjda, mogu da šire samo bivši. I drugo, u proizvodnji i širenju legende o Milu Državostvoritelju.

Na stranu sada stvarna istorija, sa inicijalnim krivicama i kasnijim zaslugama Mila Đukanovića za obnovu crnogorske nezavisnosti 2006, na stranu sada i ono što ovde i danas rade naši bivši, proizvodeći i šireći legendu o svemu tome, tako što iz slike stvarne istorije brišu ili umanjuju one vođine inicijalne krivice, a preuveličavaju i divinizuju one njegove kasnije zasluge, to je, uostalom, ono što rade sve legende. Ono što nas ovde i danas posebno interesuje, to je kako naši bivši, pri tome, ne prezaju čak ni od toga, da glorifikacije svoga vođe, stave direktno u funkciju, prikrivanja i izvrtanja istine o deportacijama 1992.

„Država je sve, čovek ništa.” Za one koji ne znaju, ili su zaboravili, ovo je sentenca Benita Musolinija. Ali i svih drugih etatista. Glorifikatora Države i Državostvoritelja. I naših bivših među njima. Njihova logika odnosno psihologija je jednostavna. Neumoljiva, (samo)ubilačka. Pa i ako je najodgovorniji za deportacije 1992, i za nesrećnu posledičnu smrt više od sto nevinih ljudskih duša, tako sugeriše ova smrtonosna logika odnosno psihologija, Milo je Državostvoritelj. Pa mu se, kao, sve može oprostiti.

Iz okolnosti da su se u veliku operaciju zataškavanja i izvrtanja odgovornosti za ratni zločin deportacija 1992, diskretno ali aktivno, uključili čak i mnogi naši bivši antiratni, a sadašnji dvorski independisti, mogu da se nazru, najmanje dve, sasvim različite, čak suprotne mogućnosti, i to ne samo za rasvetljavanje ovog ratnog zločina, nego i za celu Crnu Goru. Prva je mrka da mrkija ne može biti. Ako je veliki zločin i laž, naknadno uzeo pod svoje, i toliki broj onih koji su se rečenom zločinu ranije suprotstavljali, naime, onda mora da je došlo potonje vreme. Početak neke nove dugotrajne diktature. Ova mogućnost, na žalost, nije isključena.

Srećom, još uvek je živa, i ona druga, svetlija mogućnost. Paradoksalno, i za nju govori naša tužna, eks-independistička nomenklatura. Koja je, izgleda, Milova potonja rezerva. Poslednja legija. A ukoliko je tako, to onda znači, da je i kraj ovom sistemu, oligarhiji i klanu, relativno blizu, u svakom slučaju ne toliko daleko.

Milan POPOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo