Povežite se sa nama

MONITORING

Ko ometa istrage

Objavljeno prije

na

ranka-carapic-igor-luksic

Za petnaestak dana! – obećala je Ranke Čarapić, vrhovna državna tužiteljka. Nakon sastanka sa premijerom Igorom Lukšićem, 22. jula, to je bio njen rok za pokretanje dva slučaja iz nadležnosti specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju. Jedan je, zaista, pokrenut – optuženo je troje članova porodice Kalić. O drugom ni pomena.

Jesmo li sitničavi, nemamo strpljenja? U odnosu na godine i godine koliko traju dosadašnje istrage o krupnim kriminalnim aferama, dani ili neđelje ne izgledaju toliko bitni. Tužilaštvu je u slučaju Zavala trebalo skoro tri godine nakon prijave MANS-a da podigne optužnice.

Bilans uspjeha istraga, sudskih gonjenja i optužbi je jedan od sedam prioriteta za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

Iz optužnica za pranje novca podignutih ove godine doznajemo kako su istrage fokusirane na krivična djela stara čak po pet godina. Tokom tog relativno dugog perioda neki od optuženih su održavali javne veze sa državnim i lokalnim funkcionerima. Ili su to i sami bili – kao u predmetu Zavala.

Jesu li tek nedavno pokrenute istrage ili su vođene dok su krivična djela bila izvršena? Odgovor na to pitanje bi vjerovatno bio ključ za utvrđivanje istine oko tih i sličnih kontroverzi.

U predmetima Kalić i Šarić optuženi se ne terete za krivična djela trgovine narkoticima, iako se u njima tvrdi da su novac opran u crnogorskim bankama zaradili po tom ili nekom drugom kriminalnom osnovu!

Nezavisni mediji su prethodno godinama izvještavali o, u najmanju ruku, sumnjivim poslovnim imperijama ili biznis poduhvatima aktera afera Zavala, Kalić ili Šarić, sa specifikovanim dokazima: sumnjivim ugovorima, konfuznim bankarskim kreditima, alarmantnim vezama sa političkim i policijsko-udbaškim establišmentom…

Skupa sa bratom i suprugom, Safet Kalić je navodno bio pod istragom još od 2006, no optužnica je podignuta tek nedavno. U njoj piše kako je od 2006. finansijskim i bankarskim poslovanjem preko firmi Daut end Daut, Tajson, Turjak, M-Petrol i Kristal preko simuliranih ugovora uplaćivan gotov novac u ukupnom iznosu od oko 7,25 miliona eura na bankovne račune tih preduzeća. To su optuženi radili zbog izmirenja kreditnih zaduženja i tako su u platni promet Crne Gore unijeli „prljav” novac, za koji su – obratite pažnju – „znali da je pribavljen krivičnim djelom”.

Kada je u Crnoj Gori sudski dokazano da je Safet Kalić trgovao narkoticima ili počinio neko drugo krivično djelo kojim je zaradio toliki prljavi novac da ga je potom „prao” preko banaka? Službeno, takve sumnje nikada nijesu potvrđene, niti je za tako nešto podignuta optužnica.

Kalić je za vrijeme dok je navodno pravio krivična djela pranja novca imao eksplicitnu saradnju i podršku od nekih visokih državnih funkcionera. Karakteristični primjeri: otvaranje hotela u centru Rožaja, čestitke uputili predsjednik države Filip Vujanović i tadašnji premijer Željko Šturanović; činu otvaranja hotela prisustvovao ministar turizma Predrag Nenezić.

Kao i u slučaju Safeta Kalića, protiv Darka Šarića, njegovog brata Duška i saradnika Jovice Lončara, crnogorske vlasti su istragu vodile navodno od 2006, no optužnica je podignuta tek proljetos. Darko Šarić nije poimenično optužen, iako se pominje u optužnici, već mlađi mu brat Darko i Lončar. Terete se da su od 24. jula 2006. do 28. februara 2011. preko računa firme Mat kompani u Prvoj banci i Hipo-Alpe-Adria banci, prikrili način na koji su došli do višemilionskog iznosa, iako su, kao i u predmetu Kalić, navodno „znali” da je riječ o parama zarađenim u nelegalnoj trgovini narkoticima. Gdje je to sudski dokazano?

Darko Šarić, odnosno s njim povezane kompanije (jedno vrijeme je i lično bio upisan kao vlasnik Mat kompani), sklapale su tokom perioda koje sada tretira optužnica razne poslove s državom; od asfaltiranja ulica, dobijanja licenci za benzinsku pumpu i trgovinu duvanom, do planova o izgradnji cementare u Otilovićima.

U jeku afere Balkanski ratnik, tadašnji premjer Milo Đukanović je 19. februara 2010. za Televiziju B92 za Darka Šarića demonstrirao puno razumijevanja. Premijer je biranim riječima u citiranom intervjuu govorio o Šariću za koga se ispostavilo da je – kako se viđelo iz njegove krivične evidencije – čak šest puta bio osuđivan presudama Opštinskog suda u Pljevljima zbog pet različitih krivičnih djela (ugrožavanje sigurnosti na radu iz nehata, uništenje aparata u rudnicima ili drugim građevinskim preduzećima, uništenje poslovnih i stambenih prostorija, pronevjere velikog obima i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija).

Đukanović je kazao: ,,Imamo vrlo precizno uvid u kvalitet sumnji koje se ispostavljaju u odnosu na to i na druga lica. Sumnje su, da kažem, jedan kvalitet. Međutim, jako dobro znamo da na bazi sumnji, bez argumenata, ne možemo suditi ljudima”.

Kako se ispostavilo, za Darka Šarića crnogorska vlast ni onda ni sada nije imala dokaza niti za trgovinu narkoticima, niti za pranje novca – upravo je za ta krivična djela optužen u Srbiji i terećen od italijanskog tužilaštva.

U fokusu crnogorskih istražnih organa Dragan Dudić se, zvanično, našao u martu prošle godine i to po zahtjevu Specijalnog tužilaštva Srbije, da se provjeri poslovanje preduzeća Baston komerci Terkom, u sklopu istrage Balkanski ratnik. Takođe, ispostavilo se da su obimnu istragu o njemu vodile i italijanske vlasti.

I Dragan Dudić je bio konektovan sa državnim vrhom. Na primjer, 30. juna 2001. tadašnji premijer Filip Vujanović je presjekao svečanu vrpcu rekonstruisane Luke Risan. ,,Ovakvi primjeri”, kazao je tada Vujanović, ,,moraju imati maksimalnu podršku, zbog opšteg interesa građana”. U svojstvu predsjednika države, Vujanović je krajem 2009. potpisao odluku o pomilovanju Dudića, koji je bio pravosnažno osuđen.

Kada je Dudić 30. maja prošle godine ubijen, direktor policije Veselin Veljović je potvrdio da su nadležni državni organi provjeravali poslovanje Dudićevih firmi „kako bi otkrili eventualne veze sa narko kartelom”. Veljović je rekao: ,,Ta je u završnoj fazi i trebalo je ovih dana da bude procesuirana”.

Međutim, dosadašnji rezultati ,,procesuiranja” predmeta iz organizovanog kriminala i korupcije su bijedni. Iz analize koju je nedavno objavio MANS za 155 prvostepenih postupaka za krivična djela sa elementima korupcije, kao i 36 drugostepenih presuda od 2006-2010. doznajemo da se podaci o efikasnosti pravosuđa koji se dostavljaju raznim evropskim zvaničnicima – falsifikuju. Spisku za ova krivična djela se dodaju i presude za nezakonit ribolov ili nasilje u porodici, dok se dvije trećine slučajeva korupcije odnosilo na sitne utaje poreza i drugih dažbina.

Druge krupne istrage su jednostavno propale – kao u slučaju sumnje zbog pronevjere u Monetenegroerlajnzu, dok je u aferi Inpek izrečena minimalna kazna.

Zbog navodne pronevjere novca i utaju poreza državi od preko milion eura, uhapšeno je dvadesetak osoba. Suđenje se valja godina, no postupak će se 12. septembra ponoviti, jer je postupajuća sutkinja promijenila posao – otišla u notare.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo