Povežite se sa nama

MONITORING

Ko ometa istrage

Objavljeno prije

12 godina

na

ranka-carapic-igor-luksic

Za petnaestak dana! – obećala je Ranke Čarapić, vrhovna državna tužiteljka. Nakon sastanka sa premijerom Igorom Lukšićem, 22. jula, to je bio njen rok za pokretanje dva slučaja iz nadležnosti specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju. Jedan je, zaista, pokrenut – optuženo je troje članova porodice Kalić. O drugom ni pomena.

Jesmo li sitničavi, nemamo strpljenja? U odnosu na godine i godine koliko traju dosadašnje istrage o krupnim kriminalnim aferama, dani ili neđelje ne izgledaju toliko bitni. Tužilaštvu je u slučaju Zavala trebalo skoro tri godine nakon prijave MANS-a da podigne optužnice.

Bilans uspjeha istraga, sudskih gonjenja i optužbi je jedan od sedam prioriteta za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

Iz optužnica za pranje novca podignutih ove godine doznajemo kako su istrage fokusirane na krivična djela stara čak po pet godina. Tokom tog relativno dugog perioda neki od optuženih su održavali javne veze sa državnim i lokalnim funkcionerima. Ili su to i sami bili – kao u predmetu Zavala.

Jesu li tek nedavno pokrenute istrage ili su vođene dok su krivična djela bila izvršena? Odgovor na to pitanje bi vjerovatno bio ključ za utvrđivanje istine oko tih i sličnih kontroverzi.

U predmetima Kalić i Šarić optuženi se ne terete za krivična djela trgovine narkoticima, iako se u njima tvrdi da su novac opran u crnogorskim bankama zaradili po tom ili nekom drugom kriminalnom osnovu!

Nezavisni mediji su prethodno godinama izvještavali o, u najmanju ruku, sumnjivim poslovnim imperijama ili biznis poduhvatima aktera afera Zavala, Kalić ili Šarić, sa specifikovanim dokazima: sumnjivim ugovorima, konfuznim bankarskim kreditima, alarmantnim vezama sa političkim i policijsko-udbaškim establišmentom…

Skupa sa bratom i suprugom, Safet Kalić je navodno bio pod istragom još od 2006, no optužnica je podignuta tek nedavno. U njoj piše kako je od 2006. finansijskim i bankarskim poslovanjem preko firmi Daut end Daut, Tajson, Turjak, M-Petrol i Kristal preko simuliranih ugovora uplaćivan gotov novac u ukupnom iznosu od oko 7,25 miliona eura na bankovne račune tih preduzeća. To su optuženi radili zbog izmirenja kreditnih zaduženja i tako su u platni promet Crne Gore unijeli „prljav” novac, za koji su – obratite pažnju – „znali da je pribavljen krivičnim djelom”.

Kada je u Crnoj Gori sudski dokazano da je Safet Kalić trgovao narkoticima ili počinio neko drugo krivično djelo kojim je zaradio toliki prljavi novac da ga je potom „prao” preko banaka? Službeno, takve sumnje nikada nijesu potvrđene, niti je za tako nešto podignuta optužnica.

Kalić je za vrijeme dok je navodno pravio krivična djela pranja novca imao eksplicitnu saradnju i podršku od nekih visokih državnih funkcionera. Karakteristični primjeri: otvaranje hotela u centru Rožaja, čestitke uputili predsjednik države Filip Vujanović i tadašnji premijer Željko Šturanović; činu otvaranja hotela prisustvovao ministar turizma Predrag Nenezić.

Kao i u slučaju Safeta Kalića, protiv Darka Šarića, njegovog brata Duška i saradnika Jovice Lončara, crnogorske vlasti su istragu vodile navodno od 2006, no optužnica je podignuta tek proljetos. Darko Šarić nije poimenično optužen, iako se pominje u optužnici, već mlađi mu brat Darko i Lončar. Terete se da su od 24. jula 2006. do 28. februara 2011. preko računa firme Mat kompani u Prvoj banci i Hipo-Alpe-Adria banci, prikrili način na koji su došli do višemilionskog iznosa, iako su, kao i u predmetu Kalić, navodno „znali” da je riječ o parama zarađenim u nelegalnoj trgovini narkoticima. Gdje je to sudski dokazano?

Darko Šarić, odnosno s njim povezane kompanije (jedno vrijeme je i lično bio upisan kao vlasnik Mat kompani), sklapale su tokom perioda koje sada tretira optužnica razne poslove s državom; od asfaltiranja ulica, dobijanja licenci za benzinsku pumpu i trgovinu duvanom, do planova o izgradnji cementare u Otilovićima.

U jeku afere Balkanski ratnik, tadašnji premjer Milo Đukanović je 19. februara 2010. za Televiziju B92 za Darka Šarića demonstrirao puno razumijevanja. Premijer je biranim riječima u citiranom intervjuu govorio o Šariću za koga se ispostavilo da je – kako se viđelo iz njegove krivične evidencije – čak šest puta bio osuđivan presudama Opštinskog suda u Pljevljima zbog pet različitih krivičnih djela (ugrožavanje sigurnosti na radu iz nehata, uništenje aparata u rudnicima ili drugim građevinskim preduzećima, uništenje poslovnih i stambenih prostorija, pronevjere velikog obima i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija).

Đukanović je kazao: ,,Imamo vrlo precizno uvid u kvalitet sumnji koje se ispostavljaju u odnosu na to i na druga lica. Sumnje su, da kažem, jedan kvalitet. Međutim, jako dobro znamo da na bazi sumnji, bez argumenata, ne možemo suditi ljudima”.

Kako se ispostavilo, za Darka Šarića crnogorska vlast ni onda ni sada nije imala dokaza niti za trgovinu narkoticima, niti za pranje novca – upravo je za ta krivična djela optužen u Srbiji i terećen od italijanskog tužilaštva.

U fokusu crnogorskih istražnih organa Dragan Dudić se, zvanično, našao u martu prošle godine i to po zahtjevu Specijalnog tužilaštva Srbije, da se provjeri poslovanje preduzeća Baston komerci Terkom, u sklopu istrage Balkanski ratnik. Takođe, ispostavilo se da su obimnu istragu o njemu vodile i italijanske vlasti.

I Dragan Dudić je bio konektovan sa državnim vrhom. Na primjer, 30. juna 2001. tadašnji premijer Filip Vujanović je presjekao svečanu vrpcu rekonstruisane Luke Risan. ,,Ovakvi primjeri”, kazao je tada Vujanović, ,,moraju imati maksimalnu podršku, zbog opšteg interesa građana”. U svojstvu predsjednika države, Vujanović je krajem 2009. potpisao odluku o pomilovanju Dudića, koji je bio pravosnažno osuđen.

Kada je Dudić 30. maja prošle godine ubijen, direktor policije Veselin Veljović je potvrdio da su nadležni državni organi provjeravali poslovanje Dudićevih firmi „kako bi otkrili eventualne veze sa narko kartelom”. Veljović je rekao: ,,Ta je u završnoj fazi i trebalo je ovih dana da bude procesuirana”.

Međutim, dosadašnji rezultati ,,procesuiranja” predmeta iz organizovanog kriminala i korupcije su bijedni. Iz analize koju je nedavno objavio MANS za 155 prvostepenih postupaka za krivična djela sa elementima korupcije, kao i 36 drugostepenih presuda od 2006-2010. doznajemo da se podaci o efikasnosti pravosuđa koji se dostavljaju raznim evropskim zvaničnicima – falsifikuju. Spisku za ova krivična djela se dodaju i presude za nezakonit ribolov ili nasilje u porodici, dok se dvije trećine slučajeva korupcije odnosilo na sitne utaje poreza i drugih dažbina.

Druge krupne istrage su jednostavno propale – kao u slučaju sumnje zbog pronevjere u Monetenegroerlajnzu, dok je u aferi Inpek izrečena minimalna kazna.

Zbog navodne pronevjere novca i utaju poreza državi od preko milion eura, uhapšeno je dvadesetak osoba. Suđenje se valja godina, no postupak će se 12. septembra ponoviti, jer je postupajuća sutkinja promijenila posao – otišla u notare.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Iz neizvjesnog u neizvjesno

Objavljeno prije

2 dana

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Pitali smo: kako komentarišete prvi krug predsjedničkih izbora

 

PREDRAG ZENOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR
Mobilizacija glasača koji nisu dio ,,partijske mašinerije”

Iako su svi lideri političkih partija zadržali svoj izborni rezultat, uspjeh Jakova Milatovića govori o izbornoj mobilizaciji birača koji nisu dio „partijske mašinerije“, koji su postali dijelom i imuni na partijsko zapošljavanje, svih onih koji razmišljaju van identitetske matrice, desne nacionalističke politike, a koji su u svom svakodnevnom životu vidjeli efekte socio-ekonomskog programa Evropa sad.

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR
Prošlo vrijeme lidera partija

Prvi krug izbora za predsjednika Crne Gore pokazao je, nadam se, da je prošlo vrijeme kandidovanja za ovu državnu funkciju lidera političkih partija i da se ubuduće mora voditi računa o tome da je predsjednik države neko ko, prema Ustavu, predstavlja svu raznolikost crnogorskog društva, odnosno političke zajednice.

DEJAN MILOVAC, MANS
Rezultat najviše iznenadio Đukanovića i Mandića

Rezultat prvog kruga ovogodišnjih izbora je iznenadio mnoge, možda najviše same takozvane favorite Mila Đukanovića i Andriju Mandića kao reprezente polarizovane Crne Gore i dva suprostavljena politička i nacionalna ekstrema. Rezultat koji je ostvario Jakov Milatović je vjerujem iznenađenje i za ljude iz Pokreta Evropa sad (PES), naročito nakon svega onoga što se dešavalo sa kandidaturom Milojka Spajića.

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA
Drugi krug neće biti miran

Izvanredan rezultat Milatovića, očekivani stepen podrške Đukanoviću, neuspjela „transformacija“ Mandića i razočaravajući rezultat po njega i Front, Bečićevo tavorenje i izostanak za njega očekivane podrške, fijasko Vuksanovićke i Danilovića – bio bi najkraći opis prvog kruga rezultata izbora. Koliko god biračima Draginja Vuksanović bila simpatična ili ne, jedina je povukla onaj potez koji se očekuje od političara kada naprave loš izborni rezultat – da podnesu neopozivu ostavku.

 

ANA NENEZIĆ, CEMI
Poruka građana parlamentarnoj većini

Predsjednički izbori su održani u kontekstu političke i institucionalne krize, uz jaku političku polarizaciju crnogorskog društva, po pravilima nereformisanog seta izbornih zakona, čiju implementaciju hronično prate problemi koji se ponavljaju iz jednog u drugi izborni ciklus. Višegodišnje preporuke Venecijanske komisije, OSCE ODIHR misija i domaćih posmatračkih organizacija nijesu uvažene, niti inkorporirane u izborno zakonodavstvo.

 

MILICA KOVAČEVIĆ, CDT
Izborna reforma neophodna

Prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori obilježili su slabost i politizovanost institucija koje sprovode izbore, pravni i praktični problemi koji su prouzrokovani izostankom političke volje da se sprovede temeljna izborna reforma, te apsolutna nepripremljenost institucija i društvenih činilaca na odbranu izbornog procesa od dezinformacija i stranih uticaja. Ono što ostaje kao najsnažniji utisak je sporni proces potvrđivanja predsjedničkih kandidatura, u kome su ponovljene zloupotrebe ličnih podataka građana, a Državna izborna komisija je preuzimanjem nadležnosti druge institucije, većinskom voljom njenih članova iz političkih partija, postala direktni učesnik izbornog procesa i u njega na velika vrata uvela uticaj drugih država.

 

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo