Povežite se sa nama

MONITORING

Potop i posljedice

Objavljeno prije

na

naskanjon-morace

U nedjelju će ekološka država Crna Gora doživjeti punoljetstvo. Rođena na Žabljaku, 20. septembra, 1991. godine, nimalo ne liči na onu iz Deklaracije o zaštiti prirode tada usvojene na svečanoj sjednici parlamenta. Spisak zločina protiv prirode u zvanično jedinoj ekološkoj državi na svijetu – podugačak je. A mogao bi se i proširiti. Trenutno je na tapetu plan – kako potopiti Moraču. PLAN BEZ PLANA: Na nedavnoj raspravi o Detaljnom planu prostorne namjene za višenamjenske akumulacije na Morači, koja je održana u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, ređale su se primjedbe. Domaći stručnjaci su tvrdili da Plan djeluje nedovršeno.

Monitor je imao uvid u dokument Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za Detaljni prostorni plan za hidroelektrane na rijeci Morači (SEA), koji je izradio norveški Direktorat za vodne resurse i energetiku, urađen po narudžbi Vlade Crne Gore. Izrada ovakvih strateških procjena uticaja na životnu sredinu je zakonska obaveza.

Kao prvi i veoma značajan problem – izrađivači studije navode to što su kao zadatak dobili da procijene uticaj na životnu sredinu četiri planirane hidroelektrane na Morači – Zlatica, Milunovići, Raslovići i Andrijevo. No, nakon što su prionuli na posao – u Crnoj Gori su promijenjene granice Detaljnog prostornog plana i u njega je ubačeo još 11 drugih akumulacija i brana u gornjem slivu Morače, a za mnoge od njih su vezane još i male hidroelektrane. Zato su strani eksperti odlučili da ,,obrade” i opciju koja je naknadno ,,uskočila” u plansku dokumentaciju.

No, procjenjivanje kako će sve te hidroelektrane uticati na ljude, biljke, životinje, pejzaž ili arhitekturu – nije im išlo lako. Jer, opet nije bilo podataka o neophodnim elementima – mape iz Detaljnog prostornog plana (DPP) su neprecizne i međusobno neusklađenje, nedostaju važni podaci o biodiverzitetu, hidrologiji, materijalnoj imovini, pijaćoj vodi. A predviđanja o prihodima iz turizma i upošljavanju ljudi u toj oblasti nakon izgradnje HE su – naduvana.

Prema dostupnim podacima napravljena je procjena – izgradnja HE na Morači imala bi posebno uticaja na infrastrukturu, floru i faunu, vodu, kulturnu baštinu i pejzaž.

Jasno se u SEA navodi da Detaljni plan ,,ne naglašava dovoljno značaj zaštite Emerald lokacija (zaštićena područja po standardima EU) u koja spadaju kanjon Mrtvice i Mala Rijeka, ali ni Skadarskog jezera”.

Stranci podsjećaju odgovorne u Crnoj Gori da su potpisali Espo Konvenciju, te da su obavezni da se konsultuju sa susjedima, u ovom slučaju Albanijom, jer bi projekat izgradnja HE na Morači mogao uticati na zajednički resurs – nivo Skadarskog jezera. To bi, naravno, izazvalo promjenu kod gniježđenja ptica na jezeru, promjene u staništima za
mriješćenje riba koje nastanjuju jezero, upozoravaju stručnjaci i pozivaju da počnu konsultacije sa nadležnima u Albaniji.

KULTURA I ISTORIJA: ,,Jedan od glavnih rizika je nesumnjivo vezan za Manastir Morača. Ovo je uzrokovano velikom međunarodnom vrijednošću koja je dodijeljena objektu”, stoji u SEA. O mikroklimi nemaju podataka pa ne znaju šta bi bilo sa freskama. Jasno je – Danilov most u blizini kanjona Mrtivice i Kaluđerski most u blizini Manastira Morača bili bi izgubljeni usljed plavljenja.

Upravo zbog plavljenja značajnih površina doline Morače koja podrazumijevaju stalni gubitak flore i faune i lokacija kulturne baštine strani konsultanti preporučuju da se detaljno snimi flora i fauna u područjima plavljenja, ali i da se uradi detaljno arheološko snimanje. ,,DPP nije precizan o tome kako će biti izvršeno evidentiranje ili očuvanje ovih objekata.”

Norvežani tvrde da je teško procijeniti kakav bi bio uticaj na životnu sredinu ako se pored četiri već planirane izgradi još 11 brana koje se pominju u DPP-u i obrazlažu da je ,,veoma malo informacija dato o ovim dodatnim branama”. Stoji i da ostaje pitanje ekonomičnosti takvog plana, jer su planirane znatne brane sa potencijalno malim slivovima.

,,Čini se da bi efekti u pogledu zauzimanja zemljišta i nekretnina koje bi bile pogođene bili veći nego što je to slučaj sa sadašnjom opcijom sa četiri HE, ali nijesu dati nikakvi detalji”. Autori studije takođe upozoravaju: ,,Bilo bi više negativnih efekata po floru i faunu, vodu i hidrologiju, i pejzaž, nego kod opcije sa četiri HE. Posebno, ozbiljnom uticaju bi bile izložene Emerald lokacije u kanjonu Mrtvice i Male Rijeke”.

Strani eksperti tvrde da je u Detaljnom prostornom planu nejasno zašto se te brane, zapravo, planiraju a ,,nije dokazana ekonomska održivost ovih 11 lokacija brana”.

Izrađivači procjene pored dvije verzije koje se razlikuju po broju brana – razmatraju i ,,opciju po kojoj se ništa ne radi”. Ipak, tvrde kako postoji jasna potreba da se ,,zadovolje buduće energetske potrebe”. Uz to – napominju i da postoje ,,dobro dokumentovani dokazi da je postojeća potrošnja energije u Crnoj Gori i rasipnička i neefikasna, te da se velike količine gube u sistemu. Pored toga, se predstojećim zatvaranjem KAP-a iznenada javlja veliki potencijalni višak električne energije koji će biti raspodijeljen za podmirivanje potrošnje”. Strani eksperti dalje tvrde da ,,stoga ima smisla učiniti prioritetnom rehabilitaciju postojećih elektrana u Pivi i Perućici, i termoelektrane u Pljevljima prije nego što se krene sa novim projektima kao što je Morača”. Preporučeno je da Crna Gora ponovno ocijeni svoju energetsku strategiju u svijetlu promjena vezanih za sudbinu KAP-a.

DRUGI KONCEPTI: U dokumentu tvrde i da je Vlada Crne Gore odlučna da se opcija sa četiri HE realizuje. Uz to upozoravaju da je dato tehničko rješenje staro više od 20 godina a da se za to vrijeme promijenila tehnologija probijanja tunela i betoniranja, tako da ono što se nekada smatralo ekonomski nepovoljnim rješenjem, više ne mora biti.

,,Nakon konsultacije sa potencijalnim izvođačima koji su zainteresovani da učestvuju na tenderu za projekat Morača, čini se da bi jeftinija alternativa bili neki drugi koncepti, kao opcija sa dvije brane (Andrijevo i Zlatica) kombinovane sa nizom dovodnih organa i tunela.”

Napominje se i da bi mogla biti razmotrena kombinacija farmi vjetrenjača na brdovitim krajevima Morače sa branama. ,,Tehnologija vjetro-turbina je značajno uznapredovala zadnjih godina i farma sa 10 vjetrenjača bi mogla zamijeniti jednu od manjih brana Raslovići ili Milunovići. Takođe postoji neiskorišćeni potencijal biomase koji je na raspolaganju u šumskoj
industriji. Znatne količine biomase se trenutno ne iskorišćavaju”, stoji u Strateškoj procjeni.

U ovom dokumentu se prepoznaju i rizične oblasti. ,,Potencijalna rizična oblast se proteže nizvodno od DPP u granicama doline rijeke Morače, uključujući grad Podgoricu i njegovo polu-urbano okruženje i poplavnu ravnicu koja okružuje Skadarsko jezero, koja se intenzivno razvija, i konačno samo jezero i njegov izliv u Jadransko more preko rijeke Bojane.”

Loše tehničko rješenje brane i rizik od javljanja zemljotresa koji bi doveli do rušenja brane predstavljaju faktor o kojem većina ljudi prirodno brine. Izgradnja kaskade brana u riječnom sistemu (kao što je predloženo na Morači) može izazvati zabrinutost zbog loma jedne, na primjer najviše brane što bi dovelo do lančane reakcije i odrazilo se nizvodno”, piše u Nacrtu finalnog izvještaja. ,,To je ono što generalno gledano zabrinjava Crnogorce, naročito s obzirom na to da se glavni grad Podgorica nalazi neposredno nizvodno od posljednje brane u kaskadi na Zlatici i bio bi ozbiljno pogođen poplavama u slučaju da se tako nešto desi”.

NADUVANE CIFRE: Za ekonomske benefite od HE na Morači u DPP-u su dati ,,sladunjavi” rezultati, tvrdio je na raspravi u CANU Božo Mihajlović. A strani konsultanti u njihovom dokumentu takođe naglašavaju kako su neke procjene u toj oblasti pretenciozne.

,,Procjene sugerišu da će između 50-75 ljudi biti zaposleno u oblasti u toku eksploatacije HE… Međutim, procjena iz Detaljnog prostornog plana da će više od 4.000 ljudi biti zapošljeno u sektoru turizma je veoma ambiciozan cilj i možda je potrebno dati realističniju procjenu”, stoji u SEA.

Norvežani napominju da je 2007. godine u čitavoj Crnoj Gori broj radnih mjesta u turizmu bio 11.307, I to uglavnom na obali. ,,SEA Konsultant stoga ne vidi kako može biti realizovan navod iz DPP-a u pogledu tako velikog broja poslova vezanih za turizam.”

Prema tvrdnjama Norvežana, u DPP-u ne piše kako će biti eksploatisane ni četiri glavne brane. Predlažu da Vlada objasni i svrhu 11 dodatnih brana i malih hidroelektrana u gornjem slivu. Takođe predlažu da crnogorske vlasti jasno odgovore na pitanje – da li će one biti izgrađene istovremeno kad i četiri glavne HE, da li su uradili ekonomsku procjenu njihove funkcije, da li će se posebno raditi procjena njihovog uticaja na životnu sredinu…

Rezultati su jasni – kada se uporede ciljevi Strateške procjene uticaja na životnu sredinu i Detaljni prostorni plan očigledno je da je više negativnih nego pozitivnih uticaja. A prije nego što odgovore stranim konsultantima ljudi iz Vlade dužni su da istinu kažu onima čiju bi zemlju potopili.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ PETRA IVANOVIĆA: Mak na konac

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor

 

Petar Ivanović, bivši ministar poljoprivrede, istjerivao je „mak na konac“ na državnoj televiziji. S brdom fascikli i dokumenata, opušten kao kod kuće, objašnjavao je kako je „notorna laž“, da je za jedan dan, tokom kog je bio u Podgorici, uzeo dnevnice od pet hiljada eura za put u sedam zemalja, za šta ga je prethodno optužio aktuelni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, aludirajući da je Ivanović zloupotrijebio tadašnju poziciju.

I istjerao ga je, reklo bi se. Dokazao je silnim papirima i slajdovima u studiju, brižljivo pripremljenom da i tehnički odbrani bivšeg ministra i aktuelnog ekonomskog savjetnika predsjednika države, da je stvarno bio na tim putovanjima, da ih nije izmislio, a da su mu dnevnice koje su mu po tom osnovu pripale, isplaćene kasnije, u jednom danu. Stvar računovodstva valjda.

Zanimljivo je, svakako to, da prvi put gledamo bivšeg ministra s tolikom dokumentacijom kako maše papirima u sopstvenu odbranu. A prilika, da se brani javno, imao je mnogo. Ranije je, međutim, kad god bi postao akter neke od afera, radije pribjegavao performansima – bacao perje ili citirao Ajnštajna. Kao onda kada je pokušao da demantuje pisanje Vijesti da je u godini kojom je vladao poljoprivredom broj zaposlenih u toj oblasti smanjen na 2.490 hiljada. Istina, nije mu tada bilo lako da papirima dokaže svoje fantastične statistike o vrtoglavom rastu zaposlenih u poljoprivredi od 52 odsto za jednu ili 136,5 posto za dvije godine njegovog ministrovanja. Lakše mu je bilo da u studio dovede sve zaposlene u poljoprivredi. Stali bi.

Papire i fascikle, a ni gostovanje ministra na TV-u nijesmo vidjeli ni onda kada je OCCRP objavio istraživanje koje je Ivanovića dovelo u vezu sa klanom Darka Šarića, koji je u Srbiji nedavno zbog trgovine narkoticima osuđen na 15 godina zatvora.

To istraživanje dovelo je bivšeg ministra u vezu sa Šarićevim kompanijama i aferom vezanom za Fudbalski klub Mogren, kada je budvanski DPS funkcioner Boro Lazović poklonio  zemljište od 20.000 kvadratnih metara FK Mogrena, tik uz obalu, „investitorima iz Švajcarske i Francuske”.  Lazović je zemljište, u stvari, poklonio Šariću, otkrio je OCCRP u saradnji sa MANS-om, a čitava transakcija odrađena je preko dvije kompanije – Nova Star CG i Amsone Enterprises Montenegro. OCCRP je došao do dokaza da je Nova Star CG u vlasništvu firme Nikomat LLC iz Delavera, iza koje su bili Šarićeva sestra Danijela i Nebojša Jestrović, a da je direktor kompanije Nova Star CG Blagota Radulović, pomoćnik ministra Petra Ivanovića.

OCCRP je takođe objavio i dokument iz crnogorskog Privrednog registra, dopis upućen Ivanoviću od strane advokata panamske kompanije Adriatic Overseas Holdings na koju je kasnije prenijet udio firme Nova Star CG sa kojom je Lazović potpisao sporni angažman. Dopis iz Paname je Ivanoviću poslat na njegovu kućnu adresu, kako bi potpisao punomoćje koje je firma izdala u korist advokatice Zorice Đukanović. Ona je zastupala više osoba povezanih sa Šarićem, ali i Aleksandra Aca Đukanovića, brata crnogorskog predsjednika, čija je banka poslovala sa narko bosom.

„Ova firma je od posebnog značaja jer predstavlja konačnu vezu između Darka Šarića, srbijanskog biznismena Stanka Subotića i Mila Đukanovića, tri osobe koje su zajedno blisko povezane preko Prve banke i niza poslovnih aranžmana”, zaključio je OCCRP u istraživanju. A Petar Ivanović je za tu kompaniju potpisivao punomoćje. Valjda je zbog toga danas u kabinetu predsjednika države, a ne zbog urednih putnih naloga.

Ivanović se nije oglasio tim povodom. A lijepo bi bilo da smo ga vidjeli kako drži punomoćje na TV-u i objašnjava sopstvenu ulogu u toj transakciji, i uopšte veze bivše vlasti sa Šarićem. Ili da objasni zašto su ga Monitorovi izvori nazivali „ključnim čovjekom Šarića za pranje para preko Hipo banke”. Ivanović je jedno vrijeme upravljao bordom Hipo alpe adria banke, preko koje su kompanije povezane sa Šarićem imale milionske transakcije.

MANS je objavio i da je Iva­no­viću narko bos Darko Šarić platio avionsku kartu za putovanje na istom letu na kom je bio i Šarićev saradnik i direktor pljevaljske Mat company Jovica Lončar.

„Avio-listing na kome se nalazi ime ministra Petra Ivanovića i njegovog saputnika na letu za Pariz i Ženevu Jovice Lončara, dio je dokumentacije koja je zaplijenjena po naredbi istražnog sudije Posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu u okviru istrage protiv narkobosa Darka Šarića i njegove kriminalne grupe“, saopšteno je tada iz Istraživačkog centra MANS-a.

Ivanović je doduše dostavio demant, tvrdeći da mu „gospodin Šarić”  nije platio avionsku kartu. „Nije tačno da mi je gospodin Darko Šarić ili bilo ko drugi kupio karte za Pariz ili Ženevu. Avio karta za let Podgorica – Pariz – Ženeva (19.11.2009) i Ženeva – Cirih – Podgorica (20.11.2009) plaćena je sredstvima Agencije Crne Gore za promociju investicija. Račun broj 510/9298/82 izdat je od turističke agencije Gallileo, saopštio je. Iz MANS-a su odgovorili da „fakture i izvodi sa računa CKB banke koje je uz svoj „demanti” dostavio ministar Ivanović ni u jednom svom dijelu ne demantuju dokumentaciju koja je zaplijenjena po naredbi Višeg suda u Beogradu”.

Bilo je još optužbi. Tu je svakako i afera Abu Dabi. Specijalno tužilaštvo je nedavno pokrenulo istragu vezano za taj aranžman, tražeći i skidanje imuniteta Ivanoviću. Tužilaštvo tvrdi da je država u ovom projektu, prema grubim procjenama, oštećena za više od devet miliona eura, koliko su vrijedne aktivirane garancije firmi koje su tokom 2015. i 2016. godine, bez valjanih zaloga, uzele novac za podsticaj sjevera države. Ivanović je dao izjavu tužilaštvu, ali u javnosti ne govori mnogo o tome. Radije bi o putnim nalozima.

Na kraju, Ivanoviću uvijek ostaje nada da će to biti novi slučaj SDT, na čijem su čelu isti ljudi, koji će pasti pred crnogorskim sudovima. Baš kao i slučaj Šarić. A ima i lično iskustvo sa „efikasnošću” pravosuđa. Ivanović je tako zbog zastare, pravosnažno oslobođen optužbi da je u oktobru 2010. vozilom udario djevojčicu.

Nova vlast bi, ukoliko zaista ima namjeru da ispravi krive drine prethodnog režima, i izvede na čistac sve zloupotrebe državnih resursa od strane ranijih moćnika, morala najprije da oslobodi institucije, prvenstveno tužilaštvo. Koje neće potrošiti afere i svjedočenja brižljivo dokumentovana u medijima prethodnih decenija. A ne da kopa, što bi reko′ bivši ministar Ivanović, po fiokama, i u televizijskim emisijama glumi civilni sektor.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo