Povežite se sa nama

MONITORING

Ranko opet o obrazu

Objavljeno prije

na

 

Ni zrno prašine, dok je Socijaldemokratske partije, neće pasti na ustavnu poziciju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Kao ni na svijetli lik gradonačelnika Podgorice dr Miomira Mugoše. Podgorička Skupština odbacila je inicijativu 20 opozicionih odbornika da se organizuje referendum o povjerenju gradonačelniku Miomiru Mugoši. Podnosioci inicijative tvrdili su da je Mugoša povrijedio ustavom zajamčene slobode i prava time što je povrijedio fotoreportera i zamjenika glavnog urednika Vijesti Borisa Pejovića i Mihaila Jovovića, i na taj način nanio štetu ugledu institucije na čijem je čelu. Za inicijativu su glasala 22 odbornika, njih 26 bili su protiv. Šest odbornika SDP-a bili su uzdržani. Mogućnost da se razmotri Mugošina politička odgovornost, za SDP je bila neprihvatljiva zbog principa, dakako. ,,U želji da afirmišemo i zaštitimo ustavnu poziciju pravosudnih organa, konstatujemo da se izjašnjavanje o inicijativi treba obaviti tek nakon donošenja odluke nadležnog suda”, pisalo je u zaključcima koje je SDP predložila gradskom parlamentu. Mogli su biti uzdržani i bez tog zamajavanja.

U Socijalističkoj narodnoj partiji ideju o odlaganju glasanja ,,do odluke nadležnog suda” ocijenili su vrhunskim političkim licemjerjem. Tvrde da u SDP-u dobro znaju da pravosudni organi nijesu ni pokrenuli bilo kakav postupak protiv Mugoše.

,,Sve i da protiv Miomira Mugoše bude pokrenit krivični postupak, do donošenja prvostepene presude proteklo bi, u najboljem slučaju, pola godine, U postupku po žalbi još toliko. Znači da bi, po predlogu SDP-a, Skupština odlučivala za godinu dana. Do tada bi ovom sazivu istekao mandat i ne bi bilo interesa za utvrđivanje političke odgovornosti gradonačelnika”, kaže za Monitor Neven Gošović, odbornik SNP-a u Skupštini Podgorice.

Možda se SDP samo malo zabrojao.

Prema Gošovićevom mišljenju postoji mogućnost da se politička odgovornost gradonačelnika Mugoše nikada ne utvrdi, kao i da se građanin Miomir Mugoša u ovom krivičnom postupku nikad više ne pojavi.

,,Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić je ključnog učesnika događaja ispred kafea Art, građanina Miomira Mugošu, suprotno svim pravilima struke, abolirala u istražnom postupku . Samim tim očigledno je da državni tužilac neće ni pokrenuti postupak za utvrđivanje krivično pravne odgovornosti Miomira Mugoše”, kaže Gošović.

Krivične prijave firme Vijesti i njenih novinara odnose se na krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. Ako ih tužilac odbije, podnošenje privatne tužbe nije moguće. U postupku protiv sopstvenog sina Mugoša, po zakonu, ne mora da svjedoči.

Slobodan kao ptica, pred podgoričkim odbornicima gradonačenik dr Miomir Mugoša imao je raznih reminiscencija. O sebi, veličanstvenom, koji je ,,provinciju pretvorio u velegrad”. O strašnim stvorenjima koja ga, sirotog, po žbunju, u ponoćnoj tami preže. O odanom sinu i vozaču koji ga, nejakog, brane. O privatnim novinama u Crnoj Gori, njihovim osnivačima i hajci koju protiv njega, pravednog, vode. O prljavim poslovima koje mu, nepotkupljivom, nezasiti profiteri predlažu. O familiji koja, nedužna, ima genetske predispozicije za nepropisno parkiranje i priznanicama o plaćenim kaznama koje, savjesna, skuplja. Samo na jedno nije odgovorio: ,,Dobro, no, udari li ti toga čovjeka?”.

Neće da kaže da poslije ne bude kako je uticao na rad policijskih, istražnih i sudskih organa. Povjerenje u sudove u Crnoj Gori brže se širi nego H1N1. Pandemija.

Dražen Medojević, odbornik Pokreta za promjene i bivši sudija, kaže za Monitor da, kao potencijalni okrivljeni, Miomir Mugoša može da se brani kako misli da je najbolje za njega, ali da je kao gradonačelnik morao da govori istinu. ,,Dokazi u konkretnom slučaju su neumoljivi. Ipak, mnogo je strašnije ono što je Mugoša uradio nakon događaja. Urnisao je institucije i nanio najviše štete upavo državi Crnoj Gori za koju se toliko zalaže”.

Medojević objašnjava da, ako se događaj desio onako kako ga opisuju svjedoci iz Vijesti i kako je zabilježeno na traci, krivičnih djela ima na sve strane. Postoje jasne indicije da je Mugošin vozač učinio krivično djelo lažno prijavljivanje i lažno svjedočenje. Ako su ljekari unijeli neistinite podatke u ljekarsko uvjerenje Mugošinog vozača, počinili su krivično djelo: nesavjesan rad u službi i falsifikovanje javne isprave.

,,Da sam bio savjetnik gradonačelnika rekao bih mu da ne daje iskaz kao svjedok, da ne bi počinio krivično djelo – davanje lažnog iskaza. U nezgodnoj je poziciji tužilaštvo koje je na osnovu takvih dokaza podnijelo zahtjev za sprovođenje istrage protiv urednika Jovovića, kao i istražni sudija koji je na osnovu takvih dokaza donio rješenje o sprovođenju istrage”, kaže Medojević.

Na pitanje postoji li mogućnost da opozicija na još neki način postavi pitanje povjerenja u gradonačenika Podgorice, Neven Gošović objašnjava da, po zakonu postoji mogućnost mogućnost pokretanja opoziva gradonačenika. Opoziv, svojim potpisima, mogu tražiti, 20 odsto, odnosno, oko 27 hiljada, birača. ,,Nijesam siguran da bi to imalo smisla. Građane ipak treba zaštititi od tog maltretiranja i izlaganja pritisku”.

Ne mora narod, sve će to sud pozlatiti. O nemjerljivom doprinosu SDP-a tom procesu posvjedočio je sam predsjednik te partije Ranko Krivokapić. Pohvalio je uzdržane odbornike jer su odlučili onako kako je u korist afirmacije nezavisnosti sudstva, profesionalne policije i profesionalnog tužilaštva.

,,Naše kolege su juče odlučile po svojoj savjesti, a znamo da je savjest SDP-a najčistija politička savjest u Crnoj Gori”, ocijenio je predsjednik SDP-a. Tu čovjeku dođe da se smije, smije i smije… do suza.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

EKONOMSKE PORUKE TOKOM KAMPANJE: Ne možete potrošiti koliko mi možemo obećati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Političari znaju kome se obraćaju kada obećavaju brda i doline nakon ovonedjeljnih izbora. Onima koji neće pitati gdje će ovdašnji poslodavci naći još oko milijardu eura godišnje (1.000.000.000) da bi isplaćivali prosječne plate koje ovih dana oni najavljuju

 

Ili mi nijesmo svikli na ovakve predizborne kampanje, ili su ključni politički akteri malo pretjerali tek, teško se nositi sa svim prosperitetom i blagostanjem koje nam obećavaju, a ostati vezan za zemlju.

Minimalna zarada porašće sa 450 na 700 eura (preko 50 odsto). Minimalna penzija sa 250 na 450 (80 odsto). Radni dan biće kraći (sedam sati). To u ime Evrope sad obećava njen lider i kandidat za premijera Milojko Spajić.

Ne zaostaje mnogo ni DPS pod komandom Danijela Živkovića. Budu li se oni pitali, nakon što započnu investicioni ciklus težak milijardu eura (odakle, kako, zašto baš milijardu…?) bruto zarade biće uvećane za 50 odsto. Penzije sljedstveno tome (minimalna penzija 350 eura) pa još dvocifren postotak preko.

Može li ljepše? Kad pročitate predizborni program PzP-a vidite da može. Tamo Nebojša Medojević i njegovi „garantuju“ da će „učiniti da Crna Gora bude uspješna zemlja Evropske unije, sa prosječnom platom iznad 1.000  eura, prosječnim penzijama iznad 700 eura, punim angažovanjem radno sposobnih građana i iskorijenjenim siromaštvom”.

Vozićemo se novim i dobrim putevima. Dva autoputa i dvije brze ceste obećava Evropa sad, do 2030. Sa juga na sjever Bar-Boljare. Sa zapada na istok Jadransko jonski autoput. Duž primorja brza cesta od Ulcinja do Herceg Novog i granice sa Hrvatskom. Duž sjevera brza cesta od granice Bosne i Hercegovine, preko Pljevalja do Bijelog Polja. Stare ideje za nova obećanja. Stare su i cijene prema kojima realizacija ova četiri projekta koštaju blizu četiri milijarde. Skoro pa četiri petine prošlogodišnjeg BDP-a, umalo pa dva ovogodišnja budžeta ili onoliko koliko Crna Gora danas duguje domaćim i stranim zajmodavcima. Ne računajući dugove opština i državnih preduzeća.

Po novim cestama vozićemo nove automobile – električne. Njihovu nabavku, obećavaju, subvencioniraće budući predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti iz koalicije Demokrate-URA Alekse Bečića i Dritana Abazovića. Pomagaće i nabavku solarnih panela za proizvodnju električne energije. A njih će, makar najsrećniji među nama (ili vlastima najbliži), ugrađivati na krovove novih stanova, kupljenih od države po cijeni troškova izgradnje na besplatnom (državnom) placu. Toliko od URA. Uz najavu da će uvećane plate u javnom sektoru i dalje rasti. Ima se, može se. Baš kao i penzije, socijalna davanja, jednokratne pomoći za socijalno ugrožene…

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORUKA MINISTARSTVA PROSVJETE MATURANTIMA I OSTALIMA: Varanje se isplati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sistem je opet pokazao  da pravda i podržava varanje i prepisivanje. Po onoj staroj, ko je vama kriv što se nište snašli

 

Lopovi, lopovi orilo se u petak ispred zgrade Ministarsva prosvjete u kojoj je smješten i ispitni centar iz grla nezadovoljnih maturanata i roditelja. Oni su protestovali nakon što je Komisija za ocjenjivanje utvrdila da je njih 553 prepisivalo na maturskom izpitu iz CSBH jezika.

,,Mi smo tog dana ni krivi ni dužni bili kao taoci. Skandirali su, ulazili, lupali. Došla je i policija, a jedna je majka rekla – Sram vas bilo, uzimate budućnost mog djeteta”, priča za Monitor jedan od članova Komisije za ocjenjivanje. Kaže da su se osjećali užasno, da su se nakon drame oko maturskog ispita, koja još traje, mnogi članovi komisije razboljeli. ,,Radiš posao kako valja i kako pravila nalažu i doživiš sve ovo. Da te osuđuju, skandiraju, da smo kao taoci zatvoreni u sali, da se bojimo za bezbjednost… Duže od mjesec dana niko nam iz Ministarstva prosvjete nije odgovarao, a na kraju su svi bili spremni da svale krivicu na nas. Niko nije stao iza nas, niko nam se nije obratio”.

Ono što niko ne osporava je nedvosmislen nalaz komisije da je preko 500 maturanata prepisivalo. Što i nije neka novina, s obzirom da  maturske ispite godinama unazad prati ta priča. ,,Imamo slučajeve da su direktori tokom testiranja šetali učionicama i govorili nastavnicima da pomažu učenicima kako bi škola imala što bolje rezultate. Mi jednom moramo da kažemo stop prepisivanju. Uvijek ga je bilo, ali sada moramo da ga svedemo na najmanju moguću mjeru”, izjavio je nedavno predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Novo je što se taj način ,,polaganja” mature omasovio – tužilaštvo je formiralo predmet zbog „curenja“ testova na eksternom ispitu za polumaturante u aprilu. A ispit je ponovljen 26. maja. Tokom aprila javnost se upoznala i sa prepisivanjem testova iz maternjeg jezika putem vajber grupe Druženje.

Komisija je ocjenjivala maturske radove od 15. aprila do 23. maja 2023, a da nema mjesta ljutnji na njih obrazložili su i time da su testove ocjenjivali pod šiframa, ne znajući ni školu, ni opštinu, kao ni ime učenika.

Da su učenici, koji su prepisivali, ocjenjeni nulom i članovi Komisije su saznali u petak 2. juna kada je bio dan za prigovore. ,,Ko je ocijenio djecu sa nulom? Znam koje smo ocjene mi dali. Mi nule nismo upisali”, rekla je Milica Stanković, članica Komisije, gostujući na TV Vijesti. I u Ministarstvu prosvjete tvrde da su zaprepašteni tom odlukom.

U opštem rasulu oko maturskog ispita, desio se eksces jer su članovi Komisije stali iza svog rada. Punudili su đacima, da bi mogli da se upišu na fakultete, da vanredno polažu 13. juna.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je nakon razgovora sa đacima i roditeljima zanemario stav struke i zatražio da se testovi ponovo pregledaju. Iz Komisije su odgovorili da to nije u skladu sa zakonom i ostali ka stavu da đaci treba vanredno da polažu.

Uslijedila je čistka – Vlada je ovlastila ministra prosvjete da smijeni direktoricu Ispitnog centra Crne Gore Draganu Dmitrović. Na telefonskoj sjednici smijenjen je i Upravni odbor Ispitnog centra, koji čine predsjednica Valentina Radulović Šćepanović i članovi Momir Radulović, Ana Savićević, Dragana Nenadović i Milica Lekić. Dragana Nenadović je razriješena i sa dužnosti glavnog ocjenjivača.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FUNKCIONERSKA KAMPANJA: Iskočili iz DPS šinjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje, vlasti su prihvatile  kao obilježje svoje politike

 

Posljednji dan maja, premijer Dritan Abazović sa podgoričkim i rukovodstvom Opštine Tuzi, otvara dio bulevara Podgorica -Tuzi. Sve liči na scene kada su dio istog bulevara 2019. otvarali tadašnji predsjednik države Milo Đukanović i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Na optužbe da je otvaranje već viđena predstava i dio predizborne kampanje, Abazović odgovara da Vlada ima agendu, da nije mogla da zna kada će se raspisati izbori… Potrefilo se tako, baš kao što se i DPS- godinama namještalo, otvaranje u predizborni vakat.

,,Funkcionerska kampanja koju DPS toliko vodi je zapravo pokazala sav njihov očaj”, poručivali su iz Abazovićeve stranke u avgustu 2020. Sada su sve to zaboravili, pa potpredsjednik URE i ministar Goran Đurović, par dana prije izbora, kao Vladin predstavlja ukradeni program Stan za sve.  Da se nema granica  jasno je bilo kada su novi trajekt krstili predizbornim imenom Ruka pravde.

Sva ona presjecanja vrpci, predizborna obećanja, zapošljavanja, lažna obećanja, koje su ismijavali i kritikovali za vrijeme vladavine DPS-a, tokom ove kampanje prihvatili su kao obilježje svoje politike.

I ostali koalicioni partneri u vlasti nalaze svoje načine predizborne promocije na istom tragu. Tako je krajem maja ministar pravde Marko Kovač sa rukovodstvom Opštine Nikšić usaglasio da Vlada donira Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura za rekonstrukciju Saborne crkve Sv.Vasilija Ostroškog u Nikšiću. SPC-u kao nedostaje novca pa svako malo mora država da je pripomogne, a posebno u predizbornom vremenu.

Kad od DPS politike ne prezaju oni koji su se borili protiv nje, što je ne bi baštinili i oni koji su bivšoj vlasti godinama bili saradnici. Tako su za potrebe Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, krajem maja, raspisani oglasi za čak šest direktora direktorata. Oglas se raspisuje dvije sedmice prije vanrednih parlamentarnih izbora, a rukovodioci se biraju na mandat od pet godina. Usput su raspisani i konkursi za pomoćnika direktora Uprave policije (Sektor za finansijsko-obavještajne poslove) i 16 oglasa za Upravu za gazdovanje šumama (za čuvare šuma, referente i portire)… Iz Vlade i od premijera opet objašnjenja koja vrijeđaju inteligenciju da to sa izborima nema baš nikakve veze.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo