Povežite se sa nama

MONITORING

Ranko opet o obrazu

Objavljeno prije

na

 

Ni zrno prašine, dok je Socijaldemokratske partije, neće pasti na ustavnu poziciju pravosudnih organa u Crnoj Gori. Kao ni na svijetli lik gradonačelnika Podgorice dr Miomira Mugoše. Podgorička Skupština odbacila je inicijativu 20 opozicionih odbornika da se organizuje referendum o povjerenju gradonačelniku Miomiru Mugoši. Podnosioci inicijative tvrdili su da je Mugoša povrijedio ustavom zajamčene slobode i prava time što je povrijedio fotoreportera i zamjenika glavnog urednika Vijesti Borisa Pejovića i Mihaila Jovovića, i na taj način nanio štetu ugledu institucije na čijem je čelu. Za inicijativu su glasala 22 odbornika, njih 26 bili su protiv. Šest odbornika SDP-a bili su uzdržani. Mogućnost da se razmotri Mugošina politička odgovornost, za SDP je bila neprihvatljiva zbog principa, dakako. ,,U želji da afirmišemo i zaštitimo ustavnu poziciju pravosudnih organa, konstatujemo da se izjašnjavanje o inicijativi treba obaviti tek nakon donošenja odluke nadležnog suda”, pisalo je u zaključcima koje je SDP predložila gradskom parlamentu. Mogli su biti uzdržani i bez tog zamajavanja.

U Socijalističkoj narodnoj partiji ideju o odlaganju glasanja ,,do odluke nadležnog suda” ocijenili su vrhunskim političkim licemjerjem. Tvrde da u SDP-u dobro znaju da pravosudni organi nijesu ni pokrenuli bilo kakav postupak protiv Mugoše.

,,Sve i da protiv Miomira Mugoše bude pokrenit krivični postupak, do donošenja prvostepene presude proteklo bi, u najboljem slučaju, pola godine, U postupku po žalbi još toliko. Znači da bi, po predlogu SDP-a, Skupština odlučivala za godinu dana. Do tada bi ovom sazivu istekao mandat i ne bi bilo interesa za utvrđivanje političke odgovornosti gradonačelnika”, kaže za Monitor Neven Gošović, odbornik SNP-a u Skupštini Podgorice.

Možda se SDP samo malo zabrojao.

Prema Gošovićevom mišljenju postoji mogućnost da se politička odgovornost gradonačelnika Mugoše nikada ne utvrdi, kao i da se građanin Miomir Mugoša u ovom krivičnom postupku nikad više ne pojavi.

,,Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić je ključnog učesnika događaja ispred kafea Art, građanina Miomira Mugošu, suprotno svim pravilima struke, abolirala u istražnom postupku . Samim tim očigledno je da državni tužilac neće ni pokrenuti postupak za utvrđivanje krivično pravne odgovornosti Miomira Mugoše”, kaže Gošović.

Krivične prijave firme Vijesti i njenih novinara odnose se na krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. Ako ih tužilac odbije, podnošenje privatne tužbe nije moguće. U postupku protiv sopstvenog sina Mugoša, po zakonu, ne mora da svjedoči.

Slobodan kao ptica, pred podgoričkim odbornicima gradonačenik dr Miomir Mugoša imao je raznih reminiscencija. O sebi, veličanstvenom, koji je ,,provinciju pretvorio u velegrad”. O strašnim stvorenjima koja ga, sirotog, po žbunju, u ponoćnoj tami preže. O odanom sinu i vozaču koji ga, nejakog, brane. O privatnim novinama u Crnoj Gori, njihovim osnivačima i hajci koju protiv njega, pravednog, vode. O prljavim poslovima koje mu, nepotkupljivom, nezasiti profiteri predlažu. O familiji koja, nedužna, ima genetske predispozicije za nepropisno parkiranje i priznanicama o plaćenim kaznama koje, savjesna, skuplja. Samo na jedno nije odgovorio: ,,Dobro, no, udari li ti toga čovjeka?”.

Neće da kaže da poslije ne bude kako je uticao na rad policijskih, istražnih i sudskih organa. Povjerenje u sudove u Crnoj Gori brže se širi nego H1N1. Pandemija.

Dražen Medojević, odbornik Pokreta za promjene i bivši sudija, kaže za Monitor da, kao potencijalni okrivljeni, Miomir Mugoša može da se brani kako misli da je najbolje za njega, ali da je kao gradonačelnik morao da govori istinu. ,,Dokazi u konkretnom slučaju su neumoljivi. Ipak, mnogo je strašnije ono što je Mugoša uradio nakon događaja. Urnisao je institucije i nanio najviše štete upavo državi Crnoj Gori za koju se toliko zalaže”.

Medojević objašnjava da, ako se događaj desio onako kako ga opisuju svjedoci iz Vijesti i kako je zabilježeno na traci, krivičnih djela ima na sve strane. Postoje jasne indicije da je Mugošin vozač učinio krivično djelo lažno prijavljivanje i lažno svjedočenje. Ako su ljekari unijeli neistinite podatke u ljekarsko uvjerenje Mugošinog vozača, počinili su krivično djelo: nesavjesan rad u službi i falsifikovanje javne isprave.

,,Da sam bio savjetnik gradonačelnika rekao bih mu da ne daje iskaz kao svjedok, da ne bi počinio krivično djelo – davanje lažnog iskaza. U nezgodnoj je poziciji tužilaštvo koje je na osnovu takvih dokaza podnijelo zahtjev za sprovođenje istrage protiv urednika Jovovića, kao i istražni sudija koji je na osnovu takvih dokaza donio rješenje o sprovođenju istrage”, kaže Medojević.

Na pitanje postoji li mogućnost da opozicija na još neki način postavi pitanje povjerenja u gradonačenika Podgorice, Neven Gošović objašnjava da, po zakonu postoji mogućnost mogućnost pokretanja opoziva gradonačenika. Opoziv, svojim potpisima, mogu tražiti, 20 odsto, odnosno, oko 27 hiljada, birača. ,,Nijesam siguran da bi to imalo smisla. Građane ipak treba zaštititi od tog maltretiranja i izlaganja pritisku”.

Ne mora narod, sve će to sud pozlatiti. O nemjerljivom doprinosu SDP-a tom procesu posvjedočio je sam predsjednik te partije Ranko Krivokapić. Pohvalio je uzdržane odbornike jer su odlučili onako kako je u korist afirmacije nezavisnosti sudstva, profesionalne policije i profesionalnog tužilaštva.

,,Naše kolege su juče odlučile po svojoj savjesti, a znamo da je savjest SDP-a najčistija politička savjest u Crnoj Gori”, ocijenio je predsjednik SDP-a. Tu čovjeku dođe da se smije, smije i smije… do suza.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo