Povežite se sa nama

MONITORING

I vojska lovila izbjeglice

Objavljeno prije

na

U deportovanju bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore sredinom maja 1992. godine učestvovala je, pored crnogorske policije i paravojnih formacija, i bivša Jugoslovenska narodna armija. To je otkrio nakon dužih istraživanja i detalje ispričao prvi put javno u razgovoru za Monitor glavni svjedok tog ratnog zločina i tadašnji inspektor Centra bezbjednosti u Herceg Novom Slobodan Pejović. Dugo se vjerovalo da je u deportaciji učestvovala samo crnogorska policija. Pejović je prošle godine objelodanio da je, prema njegovim pouzdanim saznanjima, izbjeglice hapsila i jedna paravojna grupa koja je pljačkala stanove i kuće u Herceg Novom čiji su vlasnici bili građani BiH islamske vjeroispovijesti i , na svoju ruku, deportovala izbjeglice iz te države.

,,Postojala je jedna paravojna jedinica, sastavljena od ljudi iz Herceg Novog i Bosne. Oni su nosili uniforme i kalašnjikove i kada se napiju, šenlučili su i nad zarobljenim vršili torturu. Prvo bi ih opljačkali i navodno bi krenuli da ih deportuju ‘koridorom smrti’, odnosno putem Herceg Novi-Trebinje. Čisto sumnjam da su živi stigli u Foču. Prema mojim saznanjima, nekoliko njih je ubijeno na padinama planine Orjen”, tvrdi Pejović.

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, obećala je da će tužilaštvo provjeriti te Pejovićeve navode. Javnost nikad nije obaviještena šta je bilo od tog obećanja, ali Pejović kaže da ga je u vezi njegovih istraživanja od vlasti kontaktirao samo bivši načelnik hercegnovskog Centra bezbjednosti. Kada je trebalo da se sastanu i Pejović iznese šta sve zna o zločinu prema izbjeglicama, načelnik je smijenjen.
,,Javna je tajna da je i vojska vršila masovne deportacije bosanskohercegovačkih građana”, kaže Pejović. To mu je potvrdio jedan bivši oficir vojne bezbjednosti. Otkrio mu je i neke detalje uz dva uslova – da nikad ne otkrije njegovo ime i da ga ne pita šta je on tada radio.

U maju 1992. godine JNA je dobila zahtjev Momčila Krajišnika, tada predsjednika Skupštine RS da sa Crnogorskog primorja deportuje u Republiku Srpsku i preda njenoj vojsci i policiji sve građani muslimanske vjeroispovijesti, prenosi Pejović priču tog oficira. Zahtjev je stigao u Kumbor, na sto Milana Zeca, načelnika štaba 9. Vojno-pomorske oblasti. (Zec je rođen u Čajniču, danas živi kao penzioner u Beogradu).Tada se na Crnogorskom primorju nalazio veliki broj mladića iz BiH koji su odslužili vojni rok u gradovima na slovenačkom i hrvatskom primorju. Pošto zbog rata u Bosni nisu mogli da se vrate kućama, povukli su se na Crnogorsko primorje sa pripadnicima JNA. Oni su praktično bili civili, ali nisu imali novca da kupe civilna odijela pa su po Herceg Novom i drugim crnogorskim primorskim gradovima viđani u uniformama JNA. Pretežno su bili Muslimani, ali prema Pejovićevim informacijama među njima je bilo i nekoliko Hrvata i Albanaca.

,,Na osnovu Krajišnikovog naređenja na njih je vojska počela lov. Moj sagovornik tvrdi da je samo u jednom vojnom autobusu iz Herceg Novog do rampe na Čemernu prevezeno 58 tih mladića. Tamo su predati vojsci kojom je komandovao Dušan Kornjača, predsjednik ratnog predsjedništva Čajniča. O njihovoj sudbini ništa se ne zna”, kaže Pejović.

Ko zna koliko je bilo takvih autobusa i drugih vozila koji su isporučivali nedužne mladiće vlastima Republike Srpske.

,,Svi o tome i danas ćute. A samo treba otvoriti arhiv Vojno-pomorskog sektora Boka, koji je iz Splita dopremljen u Meljine, i sve saznati o tom zločinu. O tome bi kao svjedoci dosta mogli da kažu Huso Kunić, glavni oficir KOS-a (načelnik Odsjeka bezbjednosti) 9. VPS-a, koji sada živi u Herceg Novom, kao i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić”, kaže Pejović.

Oficir vojne bezbjednosti kazao je Pejoviću da su Krajišnikov zahtjev vjerovatno dobili i tadašnji ministri policije i odbrane Crne Gore Pavle Bulatović i Božidar Babić.
Pejović kaže da u Đenovićima i danas živi gospođa koja je pomogla jednom mladiću, bivšem vojniku iz BiH, da pobjegne vozom iz Bara u Suboticu i izbjegne deportaciju. Kasnije joj se javio iz Danske i zahvalio što mu je spasila život.
Pejović je prošlog ponedjeljka po osmi put upozoren da digne ruke od daljih istraživanja ovog zločina. Za sada nepoznati počinilac demolirao mu je automobil u Herceg Novom. Na prednjem desnom sjedištu pronađena je metalna kugla veličine klikera, kojom je vjerovatno razbijeno staklo na vratima automobila. Pejović je jednom i fizički napadnut, a kaže da su mu svojevremeno pojedini crnogorski biznismeni nudili ,,razne poslove samo da bi ćutao”. Odbio je.
Jedini njegov grijeh je što javno svjedoči i osuđuje zločine. Prema njegovim riječima, posljednji napad je uvod „u nešto mnogo ozbiljnije”, jer mu se dugo prijeti likvidacijom, tako da bi „jednoga jutra mogla osvanuti vijest da je ubijen u klasičnoj sačekuši”.
Pejović je optužio Upravu policije i predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu da su svojim izjavama dodatno ohrabrili napadače na njega.
Akcija za ljudska prava apelovala je na nadležne državne organe Crne Gore da se „u dogovoru sa ključnim svjedokom” o deportaciji izbjeglica primijene mjere iz Programa zaštite svjedoka.
Reagovao je i Bošnjački savjet Crne Gore povodom ,,još jednog vandalskog napada” na Pejovića. Bošnjački savjet je od nadležnih crnogorskih institucija zatražio „da zaštite Pejovića i učine sve kako bi prestali napadi na imovinu i ličnost ovog časnog građanina Crne Gore i da prestanu šikaniranja i drugih svjedoka ovih nemilih događaja”. Bošnjački savjet posebno traži „od dijela vlasti za koji se zna da nijesu direktni učesnici u zločinima (SDP i BS) da na ovim primjerima pokažu da nijesu spremni da budu saučesnici u novim zločinima čiji je cilj uništavanje pamćenja i svjedoka nedavnih nedjela”.
Podsjetimo da se zbog deportacije bh izbjeglica istraga vodi protiv šestorice bivših funkcionera crnogorske policije koji su osumnjičeni za taj ratni zločin. Pošto su osumnjičeno samo policajci ispada da Crna Gora u to vrijeme nije imala ni premijera ni predsjednika.

 

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo