Povežite se sa nama

MONITORING

Trofazna privatizacija

Objavljeno prije

na

nasvujica

 

Italijanska A2A i Monte adria broker – diler objavile su, u četvrtak, Ponudu za kupovinu akcija EPCG od manjinskih akcionara. Tako je, nedjelju dana nakon što su Italijani sa Vladom CG potpisali Ugovor o prodaji dijela akcija i dokapitalizaciji Elektroprivrede, taj posao ušao u završnu fazu. Predstoji još samo da manjinski akcionari, ukoliko to žele, svoje akcije prodaju vladinom strateškom partneru, da Skupština EPCG donese odluku o dokapitalizaciji i emituje akcije koje će pripasti Italijanima, te da A2A do kraja septembra uplati novac za kompletnu transakciju. ,,Izuzetno smo zadovoljni postignutom cijenom, jer u decembru prošle godine akcija je koštala euro, a sada 8,4”, izjavio je nakon potpisivanja Ugovora potpredsjednik Vlade Vujica Lazović. ,,Napravili smo maksimum”, smatra on. Javnost je, ipak, i dalje uskraćena za odgovor na pitanje vrijedno 100 miliona eura. Zašto su se Tenderska komisija, Savjet za privatizaciju i na kraju Vlada odlučile da odbiju ponudu grčkog konzorcijuma koji je za EPCG ponudio 11,1 eura po akciji? Lazović, kaže, žali što je ponuda Grka ,,samo naizgled bila dobra, ali uslovna i njeno prihvatanje bi predstavljalo kršenje tenderskih pravila”. Vasilije Miličković, predsjednik Udruženja manjinskih akcionara EPCG, tvrdi da je imao uvid u ponudu Grka i da u njoj nema ništa uslovno i suprotno pravilima tendera. Njegovi pozivi Vladi da objavi tu ponudu i objasni sporna mjesta ostao je bez odgovora. Umjesto toga, Lazović kaže da ispravnost vladine odluke potvrđuje činjenica da se Grci, makar zvanično, nijesu žalili na odluku o eliminaciji iz tenderskog postupka.

Logičnije je, međutim, objašnjenje da je grčki konzorcijum odlučio da odustane od žalbe iz dva razloga. Prvi – Vlada je tražila strateškog partnera, a to je partnerstvo nemoguće pod sudskom prinudom. Drugi je taj što Golden enerdži, privatna kompanija članica grčkog konzorcijuma, nije željela da zaoštravanjem odnosa sa ovdašnjim vlastima ugrozi razgranate poslove u Crnoj Gori. Oni danas upravljaju Frst fajnenšel bankom, većinski su vlasnici Rudnika mrkog uglja u Beranama, a nedavno su od Aman rizortsa preuzeli ugovor o dugoročnom zakupu Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže.

TOKOVI NOVCA: Uglavnom, novac namijenjen kupovini državnih akcija (oko 95 miliona eura) i dokapitalizaciji EPCG (isti iznos) trebalo bi da se uskoro nađe na računima Prve banke Crne Gore. To je potvrdio izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun uz informaciju da će, prema dogovoru sa A2A, i novac namijenjen kupovini akcija od malih akcionara ići preko banke čiji su većinski vlasnici Aco i Milo Đukanović i Elektroprivreda Crne Gore. Pošto će preko računa Prve banke proći najmanje 185, a moguće i svih 300 miliona eura, očito je da će se ona, odnosno njeni vlasnici, dobro okoristiti u ovom poslu.

Ta zarada će biti znatno uvećana činjenicom da je Monte adria broker-diler dobila ekskluzivno pravo da na crnogorskim berzama posreduje između kupca (A2A) i prodavaca (manjinskih akcionara Elektroprivrede) u predstojećem poslu otkupa akcija. I to uz neuobičajeno visoku proviziju od jedan odsto, što bi njenim vlasnicima moglo donijeti prihod veći od milion eura.

Pošto je Prva banka od proljetos vlasnik 49 odsto kapitala Monte adrie i taj će novac dobrim dijelom završiti na istoj adresi gdje i bankarska provizija. Ostatku zarade obradovaće se kompanije Merkator CO Podgorica i Megatrend koje kontroliše Veselin Vukotić, inače poslovni partner premijera Mila Đukanovića.

Iz Vlade tvrde da je odabir banke na čije će račune pristići novac, kao i izbor berzanskog posrednika, izvršen po želji kupca – A2A. Pa se, valjda, samo igrom slučaja pogodilo da korist od tog odabira imaju premijer, njegova rodbina i poslovni saradnici iz privatnog biznisa. Istovremeno, crnogorski mediji od zvaničnika A2A još nijesu dobili odgovor na pitanje da li je činjenica da posluju sa bankom u kojoj je crnogorski premijer akcionar u skladu sa kompanijskim etičkim kodeksom i ograničenjima vezanim za konflikt interesa koja su u njemu navedena. Pored svih nepoznanica, vrijednost ugovorene transakcije je jedino što se sa sigurnošću zna o ovom poslu.

NA RIJEČ: Crnogorski zvaničnici nemaju odgovor na pitanje – koliko će u narednih pet godina A2A uložiti u Elektroprivredu. Umjesto toga, Lazović kaže kako su ,,investicije prepoznate u ugovoru”. Zanimljivo je da čak i neki članovi Tenderske komisije – inače ministri u Đukanovićevoj Vladi – u nezvaničnom razgovoru tvrde da nijesu imali priliku da vide ugovor između Vlade i A2A. Valjda i oni vjeruju na riječ Lazoviću koji obećava ,,partner treba da uloži značajna sredstva, odnosno da investira da bi povećao proizvodne kapacitete i modernizovao EPCG, smanjio gubitke na mreži… Nastojaćemo da planovi budu ostvareni, u suprotnom raskidamo ugovor i možemo zaštititi interese države”.

Tu je i priča o 300 miliona eura profita koje A2A treba da napravi tokom petogodišnjeg upravljanja EPCG. I to je obećanje dato a da nijesu precizirana dva najvažnija uslova za njegovu realizaciju – budući poslovni odnosi Kombinata aluminijuma i Elektroprivrede i cjenovna politika prema potrošačima na distributivnoj mreži. Da bi ostvarila najavljenu dobit Elektroprivreda, prema sadašnjim parametrima, treba da posluje uz godišnju profitnu stopu od 15 do 20 odsto. Da li će to dozvoliti Regulatorna agencije za energetiku koja, makar zvanično, određuje dozvoljeni godišnji prihod EPCG? Jednaka je nepoznanica da li će nakon petogodišnjeg partnerskog aranžmana A2A postati većinski vlasnik Elektroprivrede ili će Vlada vratiti prodate akcije u državno vlasništvo.

To su bili razlozi što su se iz nadmetanja za EPCG povukli neki veoma ozbiljni interesenti. Analitičari sumnjaju da su Italijani u ovaj posao ušli tek tako, ,,grlom u jagode”, bez adekvatne garancije da će im uloženi novac donijeti očekivanu, dugoročnu korist. Prema njima, moguće je da A2A već ima garancije da će postati većinski vlasnik Elektroprivrede u vidu nekog nevidljivog aneksa kupoprodajnog ugovora. Aktuelna je i špekulacija da će A2A, sa ili bez EPCG, biti pobjednik tendera za dodjelu koncesije za gradnju četiri hidroelektrane na Morači čije se raspisivanje najavljuje već za oktobar ove godine. Iako čak ni obavezna studija o uticaju tih elektrana na životnu sredinu još nije urađena.

PARTNERSTVO ILI OKUPACIJA: U tom bi slučaju, kažu kuloarske priče, A2A za pet godina izašla iz vlasništva u Elektroprivredi i usredsredila se na ono što je u središtu njihovog interesovanja u Crnoj Gori – proizvodnju jeftine električne energije iz hidrocentrala na Morači i njen izvoz u Italiju. Dok bi vlast mogla da tvrdi kako je održala obećanje i sačuvala Elektroprivredu u državnom vlasništvu.

,,Tender za EPCG je presudan za dalje strateško partnerstvo dvije zemlje”, ocijenio je nedavno italijanski ambasador u Crnoj Gori Serđo Barbantija. Pošto je posao zaključen, ostaje da se vidi šta najavljeno partnerstvo tačno i znači. Za razliku od predstavnika vlasti koji pucaju od optimizma, iz opozicije stižu upozorenja da bi ugovoreni posao mogao biti najava ,,ekonomske okupacije” Crne Gore.

,,Što nije pošlo za rukom admiralu Vitoriju Molu 1918. i generalu Pirciu Biroliju 1941. u četvrtak je trajno uspjelo italijanskoj firmi A2A, koja je preuzela najznačajniji potencijal crnogorskog ekonomskog razvoja isključivo zahvaljujući premijeru Milu Đukanoviću”, tvrdi potpredsjednik PzP Branko Radulović.

Bilo bi dobro da griješi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo