Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRAVO I INTERNET: Nepoznata zemlja

Objavljeno prije

na

Ljudi u Crnoj Gori internet najčešće koriste kako bi pristupili nekoj od društvenih mreža. O tome na šta zapravo pristaju kad kliknu na ,,I agree” i registruju se na Fejsbuku, Guglu, Instagramu i sličnim servisima – malo znaju. Po tome se, doduše ne razlikuju previše od ostatka svijeta.

U 2016. godini, prema Monstatovom istraživanju o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, 69,8 odsto domaćinstava ima pristup internetu kod kuće. Koriste ga najčešće za pristup društvenim mrežama – 79,7 procenata, za čitanje novina 76,4, a za telefoniranje – 75,2 odsto anketiranih.

Podaci sa sajta Internet world stats nešto su drugačiji. Kažu da smo prošle godine imali oko 388 hiljada internet korisnika odnosno da je veb servise koristilo oko 60 odsto stanovnika Crne Gore. Prema istom izvoru, Fejsbuk kod nas koristi 320 hiljada ljudi.

Većina njih najvjerovatnije je bar jednom vidjela status koji korisnike poziva da se zaštite kopiranjem, otprilike, sljedećeg sadržaja: ,,Danas u 10,00 sati stupio je na snagu zakon o Facebooku. IZJAVLJUJEM da je za upotrebu mojih ličnih podataka i fotografija u svakom trenutku potreban moj lični pristanak (BERNSKA KONVENCIJA). Svako ko čita, može iskopirati ovaj tekst i objaviti ga na svojoj FB stranici. To će ga staviti pod zaštitu zakona. Obavještavam FB administraciju da je od ovog trenutka strogo zabranjeno objavljivanje, presnimavanje, distribuiranje mojih ličnih podataka ili preuzimanje bilo kakve druge akcije protiv mene, a temeljem mog FB profila ili njegovih sadržaja. Sadržaj ovog profila je pod nevidljivom oznakom ‘Privatno’ i ne smije se narušavati. (UKC 1 1-308-1-103) i Rimski statut “. Tu je i prepadanje da će se smatrati da je onaj, ko ovakvu izjavu ne objavi na svom zidu, prećutno pristao i dozvolio korištenje ličnih podataka, fotografija i ostalih elemenata profila.

Upućeni odavno objašnjavaju kako je ova stvar – glupost. Zakon o Fejsbuku ne postoji. Bernska konvencija odnosi se na autorska prava. Možda je najkrupnija besmislica pominjanje Rimskog statuta u kojem je zapravo riječ o uređenju međunarodnog krivičnog suda.

U trenutku kad ste otvorili profil na Fejsbuku prihvatili ste njihove uslove korištenja. Vaše fotografije, na primjer, i dalje su vaše, samo ste toj kompaniji dali „neisključivu, prenosivu licencu za upotrebu bilo kakvog sadržaja koji objavite na servisu Facebook ili povezanim mjestima, s pravom podlicenciranja i bez naplate tantijema, važeću širom svijeta”. Sitna stvar.

Ta licenca prestaje da važi kad izbrišete sadržaj ili svoj nalog, osim u slučaju da ste ga podijelili s drugima, a oni ga nijesu izbrisali, piše u vašem ugovoru sa Fejsbukom. Ljudi najčešće ne znaju da su na bilo kakav ugovor pristali, a jesu, čim su se registrovali na nekoj od društvenih mreža. Fejsbuk precizira da pod riječju “upotreba” podrazumijeva: upotrebu, pokretanje, kopiranje, javno izvođenje ili prikazivanje, distribuciju, izmjenu, prevod i stvaranje izvedenih radova.

U Fejsbuku smatraju da ovo nije problem: „Kad na svom zidu objavljujete stvari kao što su fotografije i statusi, one nijesu u našem vlasništvu. No, pristankom na uslove, dajete nam pravo da vaš sadržaj koristimo, distribuiramo i dijelimo”.

Miloš Novović, doktorski istraživač na Univerzitetu u Oslu, stručnjak za pravo intelektualne svojine, za Monitor kaže: „Ovo objašnjenje je apsolutno nezadovoljavajuće. Problem nije u tome ko je vlasnik sadržaja – to niko ne dovodi u pitanje – već, upravo, šta onlajn servisi mogu raditi sa tim sadržajem. Zamislite, na primjer, da vam najbolji prijatelj traži da potpišete ugovor u kojem piše da on ima pravo da živi u vašem stanu, da ga iznajmi, da ga renovira, da ga pretvori u zoološki vrt – i onda vam kaže: ‘To je i dalje tvoj stan!’ Isti princip važi kada govorimo o digitalnom sadržaju – ako svako ima pravo da umnožava, mijenja i prodaje stvari koje kačimo na Internet, mi se odričemo kontrole nad sopstvenim sadržajem”.

O ovim temama se rijetko govori. Kad stignu na red, obično u prvi plan izbije zaštita privatnosti. Poznat je slučaj američke tinejdžerke koja je bila trudna i razgledala je sajtove sa opremom za bebe. Nekoliko dana kasnije njenim roditeljima koji nijesu znali da će dobiti unuče, poštom je stigao promotivni materijal prepun stvari namijenjenih novorođenčadima. Porodični razgovor koji je uslijedio, nije bio prijatan.

U sjeni zaštite privatnosti, zasad, ostaju problemi koje korištenje društvenih mreža može donijeti kada je riječ o autorskim pravima. Da bi neko mogao da iskopira ili objavi nečiju fotografiju, mora, u principu, pribaviti saglasnost autora, Bilo da je riječ o svjetski poznatom fotografu ili nekome ko je napravio fotografiju mobilnim telefonom. Bez takve saglasnosti upotreba autorskih djela kažnjiva je po zakonu. Ali svaki korisnik Fejsbuka dao je sva svoja prava vjerovatno ne sluteći da neko na tome može zaraditi.

Iako se korisnicima na prvi pogled ne čini kako stvari koje oni kače na društvene mreže mogu lako biti komercijalizovane, Novović tvrdi da je istina daleko od toga, te da su mogućnosti za zloupotrebe široke. „Gotovo svaka fotografija koju okačite predstavlja zlatni rudnik informacija o vama: šta je to što vam se dopada, na kom mjestu je napravljena, kako ste se osjećali kada ste je kačili, koji od vaših prijatelja su je pregledali, kako su reagovali . Uz to, vaš sadržaj može biti – i sve češće jeste – iskorišten kako bi vašim prijateljima reklamirao usluge i proizvode. Zamislite da ste okačili fotografiju na kojoj pijete kafu u poznatom podgoričkom restoranu. Ko kaže da Fejsbuk neće istu fotografiju pokazati vašim prijateljima ponovo, nakon tri mjeseca, uz naslov koji tvrdi da vi preporučujete taj restoran?”.

Fejsbukova istraživanja su pokazala da je tri puta izvjesnije da će korisnici biti zainteresovani za neki proizvod ukoliko ga njihovi prijatelji preporuče. Ekonomska logika je, kaže Novović, neumoljiva – na godišnjem nivou, govorimo o desetinama milijardi dolara dodatnog profita. „Mark Zakerberg nazvao je ideju da korisnici Fejsbuka počnu reklamirati tuđu robu svojim prijateljima – Svetim gralom marketinga. Upravo zato možete sve češće vidjeti da neki od vaših prijatelja preporučuju Telenor, CKB…”

Na pitanje kako korisnici društvenih mreža mogu da se zaštite odgovor je, u ovom trenutku, pesimističan – gotovo nikako – tvrdi Novović. Kako u ugovorima piše da su za sve sporove sa ovim kompanijama nadležni isključivo američki sudovi, i samo pokretanje spora u bilo kojoj državi izložilo bi korisnike dugačkom, nepredvidivom i skupom postupku, samo kako bi se dokazalo da lokalni sudovi imaju nadležnost.

Internet servisi već su u nekim slučajevima pokazali da ih ne brine pretjerano ako se zamjere bilo kom pojedinačnom korisniku. Oni znaju da ljudi neće prestati da koriste njihove usluge preko noći ma šta se desilo nekome na drugoj strani planete. I to nadmeno koriste.

Moguće rješenje, objašnjava Novović, leži u tome da nacionalna prava preciznije regulišu šta se može raditi sa korisničkim sadržajima. Nažalost, ni to ne može dati rezultate odmah. Kad je španska vlada propisala da Gugl mora plaćati novinama dio profita od vijesti prikazanim u rezultatima njihovih pretraga – Gugl je, prosto, ukinuo mogućnost da se određene novine pojave tokom pretrage. Na kraju su novinske kuće molile vlasti da ukinu zakon koji je naravljen kako bi ih štitio. Takva praksa, očigledno, mogla bi se promijeniti ako bi slične zakone donio veliki broj zemalja. U tom smislu, status kojim navodno štitimo svoja prava na Fejsbuku možda i nije tako glup. Možda će više ljudi početi da razmišlja o čitavoj priči.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo