Povežite se sa nama

MONITORING

PRAVOSUĐE I BUDVANSKI KLAN: Kao kiša oko Marovića

Objavljeno prije

na

Ime Svetozara Marovića, političkog predsjednika vladajuće DPS, sve se češće glasno izgovara u procesima i istragama protiv budvanskih funkcionera.

Sutkinja Valentina Pavličić je u obrazloženju presude u aferi Košljun ove sedmice saopštila da je Marović u taj posao bio uključen više nego što je želio da se zna.

,,Svjedok Svetozar Marović je prilikom davanja iskaza nastojao da pokaže svoju nezainteresovanost. Prilikom postavljanja pitanja, sudu je saopštavao kontradiktorne podatke… Kada se ima u vidu iskaz Vida Rađenovića, u kome navodi naglašeno interesovanje Marovića za parcele na Košljunu i to 2011. kada je tražio da to zemljište da kao hipoteku za neki novi kredit, pri čemu je znao da Pionir investment neće isplatiti čitavu ugovorenu cijenu od 11 miliona eura, jasno je da je Marović mnogo više bio uključen u posao nego što to želi pred sudom da predstavi”, saopštila je. Ona je kazala da u prilog takvom zaključku suda idu rezultati mjera tajnog nadzora: ,,Iz kojih se jasno vidi da Lazar Rađenović o svakom koraku koje preduzima tužilaštvo, informiše Marovića…”.

Rađenoviću to nije pomoglo. Budvanski gradonačelnik koji je nakon nedavnog hapšenja napustio tu funckiju osuđen je na šest godina zatvora u procesu Košljun. Ostali optuženi u tom slučaju ili su prošli sa mnogo manjim kaznama ili su oslobođeni.

Na šest mjeseci zatvora osuđeni su Vido Rađenović i bivša direktorica Prve banke Jelica Petričević, dok je optužbi oslobođen doskorašnji savjetnik premijera Đukanovića Aleksandar Tičić koji je skupa sa Rađenovićem uhapšen i u okviru istrage TQ Plaza u avgustu ove godine.

Budvanskim funckionerima se u slučaju Košljun sudilo za zloupotrebu službenog položaja prilikom prodaje opštinske zemlje na Košljunu, u blizini Budve, kada je opštinska kasa oštećena za dva miliona eura.

Ta zemlja je prvo prodata kompaniji SP Luna u vlasništvu Vida Rađenovića i to kreditom podignutim u Prvoj banci 2007. godine. Za taj milionski kredit garantovala je budvanska Opština. Rađenović je na javnoj licitaciji ponudio najbolju cijenu za kupovinu 23 hiljade kvadrata opštinske zemlje na vrhu brda Košljun. Početna cijena bila je 50 eura po kvadratu, a SP Luna je ponudila 53 eura, odnosno oko 1,2 miliona eura.

Sutkinja Pavličić utvrdila je da je Lazar Rađenović namjestio javnu licitaciju na kojoj je njegov rođak Vido Rađenović kupio oko 27.000 kvadrata opštinske zemlje: ,,Lazar Rađenović se dogovorio sa Vidom Rađenovićem, da se SP Luna prijavi na licitaciju za prodaju ovog opštinskog zemljišta i dao mu upustva da ponudi 52 eura po kvadratnom metru. Potom mu je rekao da će mu srediti da dobije kredit, a da će kredit vratiti od dalje prodaje zemlje, već obezbijeđenom kupcu Arapinu Mohamed Rašidu. Ovakvom kupoprodajom, Lazar je rekao Vidu da će ostvariti korist od 100.000 eura”, navela je sutkinja. Rađenović je tim koruptivnim poslom prema sudu zaradio 350 hiljada eura.

Rješenje o imenovanju komisije za prodaju opštinske zemlje nije potpisao tadašnji gradonačelnik Rajko Kuljača, već je njegov potpis lažiran, što je utvrdio i grafolog, saopštila je sutkinja. Kao i da je zahtjev za izdavanje kredita Prvoj poslat sa faksa Rađenovića. Na sudu nijesu dokazima potvrđene tvrdnje da je Tičić bio uključen u namještanje licitacije za prodaju opštinske zemlje. Vido Rađenović kod tužioca je ispričao kako ga je prezimenjak Lazar 2007. godine pozvao, naučio ga koliku cifru da ponudi na licitaciji za parcelu na Košljunu i kazao mu da će kasnije tu istu zemlju kupiti Arapi po gotovo desetostruko većoj cijeni.

SP Luna je kompaniji Muhameda Rašida zemlju, koju je kupila za million i po eura, kreditom Prve banke, dogovorila da proda za 11 miliona eura. Ipak, SP Luni je prema tvrdnjama Vida Rađenovića uplaćeno samo dva miliona eura. Ako su Rađenovići od tog posla zaradili pola miliona eura, a kredit obezbijeđen iz opštinskog budžeta, šta se desilo sa ostatkom novca? Kome je otišao?

Branilac Lazara Rađenovića Branislav Tapušković nazvao je presudu skandaloznom: ,,Ovakvu razliku u kaznama za iste radnje do sada, u poluvjekovnoj praksi, nisam sreo, niti se to može sresti. Vido Rađenović je osuđen na šest mjeseci, a Lazar šest godina, i čemu ovakva presuda treba da posluži, ako nije u neke druge svrhe, a ne u svrhe progona za ovakva krivična djela”, kazao je.

Kada je osuđen u aferi Zavala Dragan Marović, brat Svetozara Marovića kazao je da ga vlast žrtvuje zbog pristupnice NATO savezu. Nova presuda budvanskom klanu koja ukazuje na Marovićevo učešće u tom poslu i navodne nove mjere tužilaštva prema političkom predsjedniku DPS-a govore da bi žrtve u susret decembarskom samitu mogle biti i krupnije.

Marovićevo ime pominje se i u presudi Osnovnog suda protiv Prve banke, u korist Budvanina Zorana Divanovića kome će ta banka morati da isplati i više od million i po eura koje su bile oročene u banci braće Đukanović, pa isparile. Vido Rađenović je svjedočio i o tom slučaju. On je saopštio da su mu Svetozar Marović, Lazar Rađenović i nekadašnji čelnici Prve banke uništili život kada su mu tražili da, zarad njihovog kredita, založi zemlju koju je prethodno već prodao, onu opštinsku na Košljunu, prodatu Muhamedu Rašidu.

,,Rekao sam Lazaru Rađenoviću da to ne mogu da uradim, jer su tu zemlju već kupili Arapi. On mi je rekao da se čuo sa Rašidom i da oni to nikad neće do kraja isplatiti… Nakon toga zvao me je Marović i počeo priču kako treba da pomognemo Prvoj banci… Poslije toga opet sam Sveta vidio… Tada me je pozvao da dođem do njega i rekao: ‘Dajte Vido, molim vas, da to završimo, neće tu biti nikakvih problema”‘, ispričao je Vido Rađenović.

Dan je početkom sedmice objavio da je tužilašvo ispitalo Svetozara Marovića prošle nedjelje u okviru istrage o curenju informacija prilikom hapšenja budvanskih funkcionera u avgustu, zbog slučaja TQ Plaza. Marović je navodno tu informaciju imao prije hapšenja i javio je svojoj kćerki Mileni telefonom, koja je takođe bila među uhapšenima, da dođe kući u Budvu, ,,da je ne hapse na Cetinju”. Dan je zaključio da to znači da se nad Marovićem sprovode mjere tajnog nadzora.

Iz Specijalnog tužilaštva za Monitor nijesu mogli da potvrde napise da je Svetozar Marović saslušan u istrazi o curenju informacija hapšenja buvanskih funkcionera, te da se nad njim sprovode mjere tajnog nadzora. Ali nijesu to ni demantovali: ,,Postupak nosi oznaku tajnosti što znači da se javnosti ne može saopštavati sadržaj preduzetih radnji”.

Iz kabineta specijalnog tužioca Milivoja Katnića nijesu mogli za naš list ni da odgovore da li je Svetozar Marović ispitivan u okviru istrage TQ Plaza zbog oznake tajnosti.

Prema pisanju Dana Marović će biti saslušan u slučaju izgradnje koncertnog platoa na Jazu i TQ Plaza, tržnog centra u Budvi, poslovima kojim je državna kasa oštećena za 11 miliona eura. U tim slučajevima status svjedoka saradnika dobio je bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, čijeg se iskaza sada plaše na čelu budvanskog klana. Budvansku kriminalnu grupu, tvrde tužioci, formiralo je „za sada nepoznato lice” koje nije obuhvaćeno prijavom, čiji identitet nije saopšten.

Još je istraga u tužilaštvu u kojima bi Marović mogao biti saslušan. Na pitanje Monitora upućenom tužilaštvu dokle se stiglo sa istragom o tajnom računu Marovićeve supruge Đine u švajcarskoj HSBC banci, specijalni tužilac je naveo da se taj postupak ,,nalazi u fazi izviđaja”.

Istraga se i dalje vodi kao kiša oko Marovića. Prema nekima i zato što bi njegovo hapšenje moglo ozbiljno da prodrma DPS, inače uzdrmanog klanovskim sukobima i strahom od tužilačkih žrtava.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo