Povežite se sa nama

MONITORING

HAPŠENJE RANKA RADULOVIĆA: DPS lutrija

Objavljeno prije

na

Da je kojim slučajem stranac prolazio pored Tužilaštva dok su Nikšićanina Ranka Radulovića sa lisicama na rukama uvodili u tu instituciju, pomislio bi da su bosovi crnogorske politike predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. Radulović je opsovao njih, a ne glavnog, njegovog sugrađanina i sedmostrukog premijera Mila Đukanovića, onog čiji je amin bio najvažniji da on ode u pritvor. Nepominjanjem svog dugogodišnjeg zaštitinika Radulović je signalizirao na sumnju: da li je riječ o činu za vašingtonske i briselske oči? Bilo kako bilo, Đukanovićev opasni (kako slovi) Nikšićanin, terenski operativac, je nakon godina sumnjivih poslova završio iza (Đukanovićevih) rešetaka.

Iako se Radulović godinama dovodi u vezu sa ilegalnim aktivnostima – od nelegalne gradnje, preko sumnji u učešće u izbornim mahinacijama DPS-a, do sumnjivih biznisa – upravo je u trenutku kada Crna Gora očekuje odluku o dobijanju pozivnice za NATO – pao. Zvanično zbog – zelenašenja (8.000 eura datih pod kamatu), iako je objavljeno da je uhapšen zbog sumnje da je organizator kriminalne grupe koja je pripremala ubistva na teritoriji Crne Gore, ali i da je akcijom policije spriječeno da do likvidacija dođe! Čijih, nije navedeno.

Osim Radulovića, uhapšeni su Nikšićani Ratko Martinović i Slaviša Tanjević, dok je policija nagovijestila da će krivične prijave podnijeti i protiv Milutina Piljevića i Radojice Zejaka. Radulović je tužiocu kazao da mu je život ugrožen te da će izjavu o ,,kriminalcima iz MUP-a” dati u prisustvu advokata.

,,Zbog negativnog stava koji imam prema situaciji koja me prati već više mjeseci, a zbog koje sam tražio prijem kod predsjednika države i Vlade, ne želim da danas ovdje dajem izjavu iz razloga što želim da ta izjava obuhvati sve događaje koji su prethodili pritisku na mene, kao i događaj koji prati sve akcije pritiska na mene i moju porodicu, a koje su rezultat dejstva kriminalne grupe unutar MUP-a u Nikšiću, Podgorici i Herceg Novom”.

Zvanično ovako ide: inspektori su 1. jula blizu Nikšića zaustavili taksi u kome je bio Piljević i od njega oduzeli pištolj. Tada su bezuspješno pokušali da zaustave i audi u kojem su bili Radulović i Martinović, ali su oni pobjegli u pravcu jezera Slano. Četiri dana kasnije policajci su pretragom terena pronašli paket u kojem se nalazila improvizovana eksplozivna naprava, punjena sa oko kilogram jakog eksploziva i pištolj CZ. Policija tvrdi i to da je naprava mogla da se aktivira daljinski i vjeruju da je eskploziv iz auta izbacio Martinović.

Neposredno prije hapšenja, kazali su iz policije, pretrešene su tri Radulovićeve kuće i njegov kafić, njegovu kuću u Pljevljima, zatim i Zejakov stambeni objekat na Žabljaku, koji je Radulović koristio. Pretresli su i porodične kuće Martinovića i Piljevića. Pronađena je određena količina oružja i municije, koja će se vještačiti.

Izvor Monitora iz obavještajnog sektora, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da je riječ o Đukanovićevoj pokaznoj vježbi, kojom šalje dvojaku poruku.

„Prva je ona Evrpskoj uniji i NATO – kojima ovakvim hapšenjima poručuje da pravosudni sistem funkcioniše nalik demokratskim zemljama. To se od njega traži i on to mora ispuniti kako bi sačuvao sopstvenu nekažnjivost. Druga poruka je upućena svojima, unutar Crne Gore: budite lojalni, inače ćete i vi završiti ovako!”

Radulović zna ko odlučuje o njegovoj sudbini, pa ga ne spominje. Kao, uostalom, ni pohapšeni iz Budve. Dok DPS lutrija radi, nada posljednja umire.

Ranko Radulović odavno puni medijske stubce, njegova „radna” biografija pozamašna je. U noći između 9. i 10. jula 1999. godine, u Novom Sadu, ispred kafića Kaskada likvidiran je Kićun Vilotijević, poznati crnogorski bos, iz glavnog vojvođanskog grada. Sa njim je bio i rođak Mikan Novaković, iz Vrbasa, koji je ranjen. Kako su prenosili mediji, istraga je bila usmjerena i u pravcu Crne Gore zbog poznatog fakta da je porodica Vilotijevića u višedecenijskom sukobu s nikšićkom familijom Radulović. Ubistvo nije riješeno, iako se sumnjalo da je motiv krvna osveta.

Kićunov brat Milan Vilotijević osuđen je zbog ubistva Slavka Radulovića iz bezobzirne osvete (21. ja¬nu¬a¬ra 1997. go¬di¬ne, Bi¬strič¬ko na¬se¬lje, Nik¬ši¬ć) na 20 godina zatvora. Ubio ga je jer je ovaj, s braćom Miomirom i Rankom, ubio njegovog brata Zorana Vilotijevića. Uprkos tome što su braća Radulović (Ranko, Slavko, Miomir) osuđeni na zatvorske kazne od 15, 12 i osam godina zatvora za ubistvo Zorana Vilotijevića, Milan Vilotijević je odlučio da se osveti. Tako je pisalo u obrazloženju sudske presude.

Viši sud u glavnom gradu Crne Gore sudio je i Milošu i Srđanu Raduloviću zbog sumnje da su pokušali da ubiju Milanovog sina Marka. Pravosnažno su osuđeni. Potom, sudilo se i maloljetniku Marku Vilotijeviću zbog pokušaja ubistva Miloša Radulovića. Pravosnažno je oslobođen.

Nakon odsluženja kazne Radulovići ulaze u razne poslove pod patronatom vlasti. Tokom raspada jedinstvenog DPS-a, na Milovu i Momirovu struju, oni se povezuju sa lukrativnim poslom šverca cigareta u Bosni i Hercegovini, a koji je, kako smo pisali, prema nalazima tužilaštva, kontrolisao nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović, kum Momira Bulatovića.

Radulović se često spominje kao čovjek koji je za potrebe DPS-a vodio ozbiljan terenski dio posla u kampanji ,,od vrata do vrata”, na području Nikšića. U tome je ,,partner” široj javnosti manje poznatoj Nikšićanki Nadi Martinović. Ona je, prema više izvora našeg lista, osoba od najvećeg povjerenja prvog čovjeka DPS-a, koja iz pozadine kontroliše najdelikatnije procese u bici DPS- a za osvajanje i kontolu vlasti.

Time je, između ostaloga, Radulović zadobio naklonost premijera. Pa počeo da gradi. Nelegalno. Njegova firma Tani 2008. godine pojavila se kao jedan od izvođača radova na dionici puta Risan – Žabljak (Lipci – Knež Laz). Afera je odjeknula: kada je Radulovićeva mehanizacija rušila brdo pored puta, šut i kamenje prosipali su u more. Tako je Radulović napravio svojevrstan graditeljski poduhvat – iz mora je nikao tvrdi nasip od 6.191 kvadrata!

Sve to dešavalo se uz lokaciju koju je Radulović ranije kupio i tu namjeravao da sagradi pristanište, plažu i hotel. Za sve navedeno nije imao dozvolu. Decembra 2009., Osnovni sud u Kotoru ga, u prvostepenoj presudi, osuđuje za krivično djelo – protivpravno zauzimanje zemljišta. Tri mjeseca zatvorske kazne. Isto toliko dobija i za uništenje i oštećenje prirodnog dobra u Lipcima. Zbog žalbi i nastavka postupka slučaj zastarijeva.

Iako je, 2008. godine, po sopstvenom priznjanju napao službena lica u vršenju dužnosti – inspektore koji su došli na uviđaj u Lipcima – protiv njega nije pokrenut postupak. Iz tužilaštva (Kotor) su saopštili da im nije poznato da je bilo koji inspektor završio u moru, kako je navedeno u tekstu biznismena Radulovića.

Tužilaštvo je priznalo: ,,Tužilaštvo ni sada, nakon javnog priznanja Radulovića, ne može pokrenuti postupak protiv njega, jer je evidentno da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, koje je navodno izvršeno 2008. “.

Radulović je bio jasan: ,,Jednog sam udario, a drugi je sam skočio u more. Ako dođe stani – pani, imam ja dosta svjedoka koji će to da potvrde. A i oni sami znaju ko su i šta su… Da su ti inspektori došli po službenoj dužnosti, ja ih ne bih bacao u more. Ali kako su rekli da su došli u privatnoj režiji i da ih je poslao Krivokapić (Ranko), morao sam”.

Radulović je preko firme Tani bio angažovan i na saniranju posljedica eksplozije u Viru, kada je eksplodiralo skladište firme Buster, vlasnika Saše Božovića, rođaka Mila Đukanovića.

Pošto moćnici sa one strane zakona vole sportski angažman, kao dio šireg – društvenog uticaja, promocije, ali i legalizacije kapitala – ni Radulović nije ostao imun: bio je finansijer nikšićkog fudbalskog kluba Čelik. Nije mu bilo strano da vrijeđa sudije i članove rukovodstva Fudbalskog saveza Crne Gore, zbog čega je bio i suspendovan na godinu zabrane obavljanja svih funkcija u fudbalu.

U žižu javnosti Radulović je opet došao nedavno, 21. juna, kada je, pola sata nakon ponoći, osam metara od njegovog lokala Tani bačena eksplozivna naprava. Niko nije stradao, ali je od saline eksplozije napravljena šteta na sedam automobila parkiranih preko puta lokala. On je tada kazao da bomba nije bila namijenjena njemu niti njegovom lokalu.

Dan prije nego ovaj Monitor odlazi na kioske, četvrtak, policija je uhapsila Nikšićanina Ranka Vuletića zbog sumnje da je bacio bombu u neposrednoj blizini lokala Tani. Vuletić je uhapšen u policijskoj akciji nazvanoj Onogošt, i sproveden osnovnom državnom tužiocu.

Duško Kovačević
Sve je puno bogova

Kada čujem riječ kriminal, u kontekstu današnje Crne Gore, sjetim se Hilozoizma, filozovskog pravca koji sebe objašnjava Talesovim usklikom prirodi: ,,Sve je puno bogova”. U Đukanovićevoj Crnoj Gori sve je puno kriminala.

Kriminal je rudiment svih crnogorskih društvenih ,,egzistencijalija”. Od bezazlenog izbora za pjesmu Evrovizije, fakultetskih diploma ministara, pa sve do njegove najtragičnije sociometastaze – koja deformiše izbornu volju građana. Ovaj put neću o narko-ekonomiji i brojnim nerazjašnjenim ubistvima, koje nam dođu kao logične propratnosti u apoteozi kriminalnog.

To pounutrašnjenje inkrimisanog je toliko daleko pošlo da je čak nastanilo zvanično i institucionalno, pa nerijetko čujemo i od najviših državnih funkcionera otvorenu i javnu glorifikaciju kriminalaca (,,Kriminalci, znate, imaju svoj moral” kaže vrhovni državni tužilac)!

Imajući sve to u vidu, možemo reći da je krivično djelo simbolički obred koji predstavlja inicijaciju u crnogorski političko – poslovni establišment. Do kakvih sve etičkih inverzija dolazi usljed jednog dugog pada poznatog po maksimi „prvo država pa onda demokratija”. Jezivo.

Zato Ranko Radulović znakovito ne pominje vrhovnog Mogula, dok Krivokapića i Konjevića podsjeća na ono što u stvari najbolje rade, čitavo vrijeme koaliranja. Ne pominju ga ni Marović, budvanska grupa ali ni Šarić. Nadaju se u moral jednog kriminalca, u moral o kojem je tako nadahnuto govorila Ranka Čarapić.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo