Povežite se sa nama

MONITORING

PRAVOSUĐE I VLAST: Nedodirljivi, progonjeni i ostali

Objavljeno prije

na

Sigurno da nema nikog ko je pomislio da će slučaj državni udar da zastari, kao što zastarijevaju slučajevi depeesovaca i sa njima povezanih lica, što bi rekli. U tom slučaju sve teče kako su i obećali specijalni tužilac Milivoje Katnić i premijer Duško Marković. Optužnica je podignuta kada je Katnić rekao da će biti, a ove sedmice i potvrđena od strane Višeg suda u Podgorici, kako je premijer najavio. Vladavina prava, šta ćeš.

,,Predmet će danas biti dat u rad postupajućem sudiji, a glavni pretres će biti zakazan u zakonskom roku od dva mjeseca”, saopštila je u četvrtak 8. juna, savjetnica za odnose s javnošću tog suda Aida Muzurović.

U ranije objavljenom snimku razgovora premijera Markovića sa ruskim komičarima za koje je premijer mislio da su ukrajinski zvaničnici, on je rekao da je pravosuđe potvrdilo tu optužnicu: ,,Danas je naše Specijalno tužilaštvo podiglo tu optužnicu, a sudska vlast prihvatila tu optužnicu protiv političkih lidera koji su u organizaciji Rusije pokrenuli destabilizaciju Crne Gore i imaćemo javni sudski proces i njihovo suđenje”. Marković je tvrdio da to ipak nije tako rekao.

Dnevni list Dan objavio je takođe još ranije da je Viši sud već potvrdio optužnicu. ,,Vijeće u sastavu sudija Dragoje Jović, Sonja Cvjetičanin i Radomir Ivanović je tajnim glasanjem donijelo jednoglasnu odluku o potvrđivanju optužnice uprkos brojnim propustima i nedostatku dokaza protiv optuženih na koje su ukazivali advokati odbrane”, piše list prije desetak dana.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva osim lidera DF-a Andrije Mandića i Milana Kneževića i Mandićevog vozača Mihaila Čađenovića obuhvaćeni su dvojica ruskih državljana Edvard Šišmakov i Vladimir Popov kao i devet srpskih državljana. Postupak protiv prevodioca DF-a Ananija Nikića vodi se posebno. Prema optužnici, 16. oktobra prošle godine je navodno spriječen državni udar. Do sada tužilaštvo nije prezentovalo materijalne dokaze u tom slučaju koji se svodi na izjave kontroverznih svjedoka.

Zbog nepovjerenja u tužilaštvo, ali i parlament, DF je za ponedjeljak 12. maj zakazao protest ispred zgrade Skupštine, kada bi Administrativni odbor, na zahtjev Katnića, trebalo da raspravlja o skidanju imuniteta jednom od lidera DF-a Nebojši Medojeviću. Katnić sumnjiči Medojevića, lidera Pokreta za promjene, za organizovanje kriminalne grupe za pranje novca sa preduzetnikom iz Bosne i Hercegovine Momirom Nikolićem. Medojević je to demantovao. On tvrdi da ga Katnić progoni po nalogu bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog tajni režima koje je objelodanio. Prema Medojeviću zahtjev za skidanje imuniteta je nezakonit, a optužnica neodrživa jer Katnić tvrdi da je novac koji je navodno opran legalan. ,,Kako se može prati legalan novac”, pita lider PzP-a.

To je treći put da tužilaštvo od početka godine traži skidanje imuniteta poslanika DF-a. Ranije, zbog slučaja državni udar, Katnić je tražio da se imunitet skine i Mandiću i Kneževiću. Nakon nezakonitih odluka parlamenta na čelu sa Ivanom Brajovićem po tom pitanju, stvar je okončao državni tužilac Ivica Stanković tako što je Katniću izdao obavezujuće uputstvo, te tako onemogućio specijalnog tužioca u planiranom hapšenju i pritvaranju poslanika DF-a.

Da li zbog preokupljenosti Demokratskim frontom, tek tužilaštvu zastarijevaju slučajevi depeesovaca i njima bliskih osoba, a istrage protiv traju neobično dugo. Ili se uopšte ni ne vode.

Prethodne sedmice poslanik Mladen Bojanić podnio je tužilaštvu krivičnu prijavu protiv predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, Emila Durumbšića, bivšeg savjetnika potpredsjednika Vlade i zaposlenih u Željeznici – Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića, Miroslava Kukavičića i Tanje Tašić.

U krivičnoj prijavi se navodi da su oni „izvršili krivično djelo davanja lažnog iskaza u krivičnom postupku protiv Nebojše Obradovića, direktora Direkcije za željeznicu koji se od novebra 2016. vodio pred Višim sudom, a okončan je 11. maja ove godine osuđujućom presudom”. Radi se o poznatom slučaju Ramada, korupciji i nezakonitom trošenju državnih sredstava na račun partije Brajovića SD koju je prijavila Patricija Pobrić nakon čega je ostala bez posla.

Tokom suđenja predsjednik parlamenta, te ostali koji se navode u prijavi, svjedočili su da zloupotreba nije bilo, odnosno da je SD platila te skupove što je u postupku dokazano da nije tačno. Tužilaštvo ih ipak za te iskaze ne goni.

„Ivan Brajović je u navedenom krivičnom postupuku svjesno i sračunato dao lažan iskaz da je njegova partija sama platila sve partijske skupove, pa i dva održana u hotelu Ramada za koje je sud nedvosmisleno utvrdio da su nezakonito plaćena od strane Direkcije za željeznice”, navodi se u krivičnoj prijavi Bojanića. Dalje se pojašnjava da su zaposleni u Željeznici tvrdili na suđenju da su prisustvovali sastancima u Ramadi koji se nijesu dogodili, a Durumbašić da je vlasnik Ramade bez naknade odobrio održavanje skupa koji je prethodio osnivanju SD-a.

Ove sedmice je objavljeno da je tužilaštvo konstatovalo da Veselin Veljović u slučaju Limenka, u kom je država oštećena za deset miliona eura u korist brata bivšeg premijera Aca Đukanovića, nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa Đukanovićem, te da su tako ,,nastupile posljedice krivičnog djela nesavjestan rad u službi”. Međutim, Veljovića je Osnovno tužilaštvo oslobodilo odgovornosti zbog zastare, dok je Specijalno tužilaštvo slučaj odbacilo jer po njima tu nema visoke korupcije , kako je ranije saopštio zamjenik državnog tužioca Veselin Vučković.

Prethodno smo saznali da bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović najvjerovatnije neće odgovarati zbog toga što je automobilom prije više godina udario djevojčicu, pošto je i taj slučaj – zastareo.

Mediji su prošle sedmice objavili da je podgorički Viši sud zaključio da je još 2. oktobra 2014. nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u postupku protiv bivšeg ministra Ivanovića, u tom slučaju. U odluci suda se zaključuje da se nesreća dogodila 2. oktobra 2010. godine i da je apsolutna zastara nastupila četiri godine kasnije, odnosno 2. oktobra 2014.

Odluku kojom je odbijena optužba zbog zastarjelosti donijelo je vijeće na čijem je čelu bila sutkinja Evica Durutović, a članovi – sudija Miroslav Bašović i Dragica Vuković.

Tu odluku, objavljeno je kasnije, navodno će preispitati Viši sud nakon što su to, od predsjednika tog suda Borisa Savića, zatražili čelnici sudske vlasti Vesna Medenica i Mladen Vukčević.

Ivanović je optužen za ugrožavanje javnog saobraćaja iz nehata, za šta mu je prijetila novčana kazna ili zatvor do godinu.

Prema optužnom predlogu, Ivanović se nije vozilom zaustavio na pješačkom prelazu kako bi propustio djevojčicu, usljed čega je udario lijevom bočnom stranom automobila. Ivanović je u vrijeme kada se desila saobraćajka radio kao glavni ekonomski savjetnik bivšeg premijera Mila Đukanovića.

„Nedopustivo je da pravosudni sistem dozvoli zastaru krivičnog gonjenja protiv još jednog funkcionera DPS-a. U danima kada tužilaštvo objašnjava kako je moguće da u ključnim slučajevima višemilionske štete po državni budžet imamo zastaru krivičnog gonjenja zbog nepostupanja nadležnih tužilaca, imamo istu situaciju u sudu”, oglasio se tim povodom član predsjedništva SDP-a Bojan Zeković.

Nedodirljivi, progonjeni i ostali.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo