Povežite se sa nama

MONITORING

PRAVOSUĐE I VLAST: Nedodirljivi, progonjeni i ostali

Objavljeno prije

na

Sigurno da nema nikog ko je pomislio da će slučaj državni udar da zastari, kao što zastarijevaju slučajevi depeesovaca i sa njima povezanih lica, što bi rekli. U tom slučaju sve teče kako su i obećali specijalni tužilac Milivoje Katnić i premijer Duško Marković. Optužnica je podignuta kada je Katnić rekao da će biti, a ove sedmice i potvrđena od strane Višeg suda u Podgorici, kako je premijer najavio. Vladavina prava, šta ćeš.

,,Predmet će danas biti dat u rad postupajućem sudiji, a glavni pretres će biti zakazan u zakonskom roku od dva mjeseca”, saopštila je u četvrtak 8. juna, savjetnica za odnose s javnošću tog suda Aida Muzurović.

U ranije objavljenom snimku razgovora premijera Markovića sa ruskim komičarima za koje je premijer mislio da su ukrajinski zvaničnici, on je rekao da je pravosuđe potvrdilo tu optužnicu: ,,Danas je naše Specijalno tužilaštvo podiglo tu optužnicu, a sudska vlast prihvatila tu optužnicu protiv političkih lidera koji su u organizaciji Rusije pokrenuli destabilizaciju Crne Gore i imaćemo javni sudski proces i njihovo suđenje”. Marković je tvrdio da to ipak nije tako rekao.

Dnevni list Dan objavio je takođe još ranije da je Viši sud već potvrdio optužnicu. ,,Vijeće u sastavu sudija Dragoje Jović, Sonja Cvjetičanin i Radomir Ivanović je tajnim glasanjem donijelo jednoglasnu odluku o potvrđivanju optužnice uprkos brojnim propustima i nedostatku dokaza protiv optuženih na koje su ukazivali advokati odbrane”, piše list prije desetak dana.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva osim lidera DF-a Andrije Mandića i Milana Kneževića i Mandićevog vozača Mihaila Čađenovića obuhvaćeni su dvojica ruskih državljana Edvard Šišmakov i Vladimir Popov kao i devet srpskih državljana. Postupak protiv prevodioca DF-a Ananija Nikića vodi se posebno. Prema optužnici, 16. oktobra prošle godine je navodno spriječen državni udar. Do sada tužilaštvo nije prezentovalo materijalne dokaze u tom slučaju koji se svodi na izjave kontroverznih svjedoka.

Zbog nepovjerenja u tužilaštvo, ali i parlament, DF je za ponedjeljak 12. maj zakazao protest ispred zgrade Skupštine, kada bi Administrativni odbor, na zahtjev Katnića, trebalo da raspravlja o skidanju imuniteta jednom od lidera DF-a Nebojši Medojeviću. Katnić sumnjiči Medojevića, lidera Pokreta za promjene, za organizovanje kriminalne grupe za pranje novca sa preduzetnikom iz Bosne i Hercegovine Momirom Nikolićem. Medojević je to demantovao. On tvrdi da ga Katnić progoni po nalogu bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog tajni režima koje je objelodanio. Prema Medojeviću zahtjev za skidanje imuniteta je nezakonit, a optužnica neodrživa jer Katnić tvrdi da je novac koji je navodno opran legalan. ,,Kako se može prati legalan novac”, pita lider PzP-a.

To je treći put da tužilaštvo od početka godine traži skidanje imuniteta poslanika DF-a. Ranije, zbog slučaja državni udar, Katnić je tražio da se imunitet skine i Mandiću i Kneževiću. Nakon nezakonitih odluka parlamenta na čelu sa Ivanom Brajovićem po tom pitanju, stvar je okončao državni tužilac Ivica Stanković tako što je Katniću izdao obavezujuće uputstvo, te tako onemogućio specijalnog tužioca u planiranom hapšenju i pritvaranju poslanika DF-a.

Da li zbog preokupljenosti Demokratskim frontom, tek tužilaštvu zastarijevaju slučajevi depeesovaca i njima bliskih osoba, a istrage protiv traju neobično dugo. Ili se uopšte ni ne vode.

Prethodne sedmice poslanik Mladen Bojanić podnio je tužilaštvu krivičnu prijavu protiv predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, Emila Durumbšića, bivšeg savjetnika potpredsjednika Vlade i zaposlenih u Željeznici – Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića, Miroslava Kukavičića i Tanje Tašić.

U krivičnoj prijavi se navodi da su oni „izvršili krivično djelo davanja lažnog iskaza u krivičnom postupku protiv Nebojše Obradovića, direktora Direkcije za željeznicu koji se od novebra 2016. vodio pred Višim sudom, a okončan je 11. maja ove godine osuđujućom presudom”. Radi se o poznatom slučaju Ramada, korupciji i nezakonitom trošenju državnih sredstava na račun partije Brajovića SD koju je prijavila Patricija Pobrić nakon čega je ostala bez posla.

Tokom suđenja predsjednik parlamenta, te ostali koji se navode u prijavi, svjedočili su da zloupotreba nije bilo, odnosno da je SD platila te skupove što je u postupku dokazano da nije tačno. Tužilaštvo ih ipak za te iskaze ne goni.

„Ivan Brajović je u navedenom krivičnom postupuku svjesno i sračunato dao lažan iskaz da je njegova partija sama platila sve partijske skupove, pa i dva održana u hotelu Ramada za koje je sud nedvosmisleno utvrdio da su nezakonito plaćena od strane Direkcije za željeznice”, navodi se u krivičnoj prijavi Bojanića. Dalje se pojašnjava da su zaposleni u Željeznici tvrdili na suđenju da su prisustvovali sastancima u Ramadi koji se nijesu dogodili, a Durumbašić da je vlasnik Ramade bez naknade odobrio održavanje skupa koji je prethodio osnivanju SD-a.

Ove sedmice je objavljeno da je tužilaštvo konstatovalo da Veselin Veljović u slučaju Limenka, u kom je država oštećena za deset miliona eura u korist brata bivšeg premijera Aca Đukanovića, nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa Đukanovićem, te da su tako ,,nastupile posljedice krivičnog djela nesavjestan rad u službi”. Međutim, Veljovića je Osnovno tužilaštvo oslobodilo odgovornosti zbog zastare, dok je Specijalno tužilaštvo slučaj odbacilo jer po njima tu nema visoke korupcije , kako je ranije saopštio zamjenik državnog tužioca Veselin Vučković.

Prethodno smo saznali da bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović najvjerovatnije neće odgovarati zbog toga što je automobilom prije više godina udario djevojčicu, pošto je i taj slučaj – zastareo.

Mediji su prošle sedmice objavili da je podgorički Viši sud zaključio da je još 2. oktobra 2014. nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u postupku protiv bivšeg ministra Ivanovića, u tom slučaju. U odluci suda se zaključuje da se nesreća dogodila 2. oktobra 2010. godine i da je apsolutna zastara nastupila četiri godine kasnije, odnosno 2. oktobra 2014.

Odluku kojom je odbijena optužba zbog zastarjelosti donijelo je vijeće na čijem je čelu bila sutkinja Evica Durutović, a članovi – sudija Miroslav Bašović i Dragica Vuković.

Tu odluku, objavljeno je kasnije, navodno će preispitati Viši sud nakon što su to, od predsjednika tog suda Borisa Savića, zatražili čelnici sudske vlasti Vesna Medenica i Mladen Vukčević.

Ivanović je optužen za ugrožavanje javnog saobraćaja iz nehata, za šta mu je prijetila novčana kazna ili zatvor do godinu.

Prema optužnom predlogu, Ivanović se nije vozilom zaustavio na pješačkom prelazu kako bi propustio djevojčicu, usljed čega je udario lijevom bočnom stranom automobila. Ivanović je u vrijeme kada se desila saobraćajka radio kao glavni ekonomski savjetnik bivšeg premijera Mila Đukanovića.

„Nedopustivo je da pravosudni sistem dozvoli zastaru krivičnog gonjenja protiv još jednog funkcionera DPS-a. U danima kada tužilaštvo objašnjava kako je moguće da u ključnim slučajevima višemilionske štete po državni budžet imamo zastaru krivičnog gonjenja zbog nepostupanja nadležnih tužilaca, imamo istu situaciju u sudu”, oglasio se tim povodom član predsjedništva SDP-a Bojan Zeković.

Nedodirljivi, progonjeni i ostali.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA U PREDMETU DRŽAVNI UDAR: U krug

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon najnovije oslobađajuće presude u predmetu državni udar, istina o tom slučaju nije ništa bliže. Različite verzije sudskih instanci i tužilaštva o tome šta se dogodilo u jesen 2016., dodatno pojačavaju utisak  da su istina i institucije i dalje u službi političkih interesa

 

 

Lideri Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija MandićMilan Knežević oslobođeni su krajem prethodne sedmice  optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, navodnom pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović, koji je nedavno zamijenio Borisa Savića na poziciji predsjednika tog suda.

“Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela…Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo”, obrazložio je svoju odluku Radović. Takođe,konstatovao je i i da su sve radnje  navedene u optužnici  “pripremne radnje za terorizam”, te da nije dokazano da je započela radnja izvršenja “jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo'”.

Radović je ocijenio i da je “put ovom sudu  bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupti u ponovnom postupku”.

Oslobađajuća presuda Višeg suda donijeta je u ponovljenom postupku. Prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima Mandić i Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora. Tu presudu donijela je sutkinja Suzana Mugoša, a ukinuo ju je Apelacioni sud u februaru 2021. godine. Sutkinja Mugoša tvrdila je da “vjeruje da je presuda Apelacionog  kupljena”. Zbog te tvrdnje Mugoši je izrečena disciplinska kazna- 30 odsto na platu  tri mjeseca  i zabrana napredovanja dvije godine. Protiv nje je disciplinski postupak podnio tadašnji predsjednik Višeg suda Boris Savić.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

“Da li se za ovo tužilaštvo dogodilo neko krivično djelo nakon 30. avgusta 2020. godine ili su nišanske sprave tužilaštva podešene tako  da se kriminalizuje bivša vlast DPS-a?”,  ponovio je tezu DPS-a i ove sedmice u parlamentu, poslanik te partije Andrija Nikolić.  “Sve ukazuje na to da se radi o združenoj akciji koju pripremaju poltika i mediji, a kasnije razrađuje SDT u svojim akcijama. Pokušaj kriminalizacije DPS-a i lijepljenje etiketa kako je DPS političko krilo mafije i kako ovi ljudi ovdje rade za neku mafiju”, kazao je Nikolić. Zaboravljajući da su predmeti SDT protiv visokih funkcionera tokom prethodne vlasti građeni mahom na skaj prepiskama, te podacima EUROPOL-a. Koji, prateći Nikolićevu logiku, izgleda imaju nešto protiv DPS-a.

Nikolić se u jednom trenutku ipak sjetio skaj dokaza.  “Da li se u tim transkriptima pojavljuju funkcioneri iz sastava nove vlasti nakon 2020. godine? Spominju. Da li to može nešto da znači? Ne znam. Nećemo ništa da tvrdimo, ali vidimo selektivnost u postupanju tužilaštva, kao i u čitanju skaj transkripata”, ocijenio je.

S druge strane, ZBCG ne vidi selektivnost već politiku u tužilaštvu, koja hapsi njihove funkcionere radi balansiranosti. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je metod rada glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca preslikan od njihovih prethodnika Milivoja Katnića i Ivice Stankovića. “Oni redovno prave balanse nakon svake medijske kritike i političkog saopštenja želeći da pošalju poruku kako su im svi jednaki”, saopštio je Knežević, dodajući da  ono što radi SDT prethodnih nedjelja “predstavlja obrazac ponašanja Katnića iz njegovog zlatnog perioda zato što prave ravnotežu između poslanika koalicije ZBCG i onih koji su mljeli ljude”.

U centru medijskog izvještavanja o ovonedeljnoj parlamentarnoj raspravi o izvještajima pravosuđa, tokom koje se najmanje pričalo upravo o tim dokumentima, našla se Kneževićeva optužba da su mu, kako je kazao, “dolazili da ga ubijede” da glasa za Markovića. Pa da se skupa sa njim, dok je bio kandidat za vrhovnog državnog tužioca, našao na sastanku u kabinetu premijera Milojka Spajića, koji je organizovao aktuelni ministar poravde Andrej Milović.

“Da li se sjećate tog sastanka? Da li smo razgovarali u kabinetu premijera Spajića? I da li sam tad rekao da vas neću podržati zato što mi je puna glava više kumova, pobratima, posestrima u Specijalnom državnom tužilaštvu i u sudovima? Jeste li mi tada rekli da se vi ne odričete vaših kumova? Jesam li saopštio da neću da glasam više, neko je nekome kum, čija sestra je posestrima sa nekim u tužilaštvu, neko je nekome kidao pupak, neko je nekome išao na povojnicu”, kazao je  Knežević.

Marković je odgovorio da je njegovo postupanje „uvijek u skladu sa Ustavom i zakonom“ i da nikad nije prisustvovao bilo kojem sastanku gdje se pregovoralo o tome hoće li on biti VDT.

“Nikad nisam nikome ništa obećao da bih bio VDT. Nikad nisam imao takve komunikacije i nikad nisam posalo bilo koga da utiče na bilo koga da budem izabran. Nisam imao komunikaciju ni sa jednim političarem od kada sam izabran, osim sa ministrima sa kojima sarađujem“, saopštio je.   “Ako je postojao stav da se glasanjem za mene može vršiti politički uticaj na tužilaštvo, to neće biti slučaj” , kazao je.

Lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je da neko ne govori istinu:  “Iili Marković danas, ili Milan Knežević juče.”.

Nijesu to jedini detalji koje je Knežević odlučio nakon podužeg vremena da podijeli sa javnošću. On je saopštio i da je sa jednim od aktulenih tužilaca u predmetu “državni udar”, Zoranom Vukčevićem, svojevremeno “jeo svinjetinu” i  razgovarao o tom predmetu, koji se vodi protiv njega i  Andrije Mandića, aktuelnog predsjednika parlamenta.

“Gospodin Vučinić je na Božić prisustvovao jednom ručku koji sam ja organizovao u kući jednog mog prijatelja. Došao čovjek i svašta rekao za ‘državni udar’ – da je to sramota, da je kriminal što rade Katnić i Čađenović i čak me molio da iskoristim svoj uticaj da on bude šef tužilačke organizacije u Podgorici. I umjesto da se čovjek izuzme, jer je jeo svinjetinu sa mnom, on traži da budem osuđen pet godina… Brat ovog drugog, Siniše Milića, dolazi u DNP da traži člansku kartu kako bi ostao savjetnik u jednom državnom preduzeću”, kazao je lider DNP u Parlamentu.

Dio javnosti ukazuje da je Kneževićevo naprasno “otvaranje” u parlamentu uslijedilo nekoliko dana pred presudu u slučaju državni udar.  Izricanje nove presude u tom slučaju očekuje se krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji.

Radi se o  ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri ZBCG , osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu. Novo suđenje počelo je u junu prošle godine, a  završno ročište okončano je prošlog mjeseca.

Specijalno državno tužilaštvo nije promijenilo optužnicu protiv Kneževića i ostalih koju je 2017. godine podiglo SDT na čijem je čelu bio danas pritvoreni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, a zastupao je takođe pritvoreni tužilac Saša Čađenović. Optužnicu sada zastupaju specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić.

Na kraju,  gotovo bez riječi o onome što je prezentovano u izvještajima o pravosuđu, te razgovora o suštinskoj reformi tužilaštva, jačanju njegovih kapaciteta i organizacionim problemima,  u parlamentu je završena rasprava. Poslanici će se o izvještajima izjasniti naknadno.

Ko je s kime gdje razgovarao, ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja. Jedno je, ipak, sasvim sigurno. Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, sa sigurnošću pokazuju  da se ni  nova vlast  živa ne odriču pokušaja kontrole nad pravosuđem.

Poslanici su nastavili raspravu o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023. godinu

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo