Povežite se sa nama

MONITORING

PRAVOSUĐE I VLAST: Nedodirljivi, progonjeni i ostali

Objavljeno prije

na

milivoje-katnic

Sigurno da nema nikog ko je pomislio da će slučaj državni udar da zastari, kao što zastarijevaju slučajevi depeesovaca i sa njima povezanih lica, što bi rekli. U tom slučaju sve teče kako su i obećali specijalni tužilac Milivoje Katnić i premijer Duško Marković. Optužnica je podignuta kada je Katnić rekao da će biti, a ove sedmice i potvrđena od strane Višeg suda u Podgorici, kako je premijer najavio. Vladavina prava, šta ćeš.

,,Predmet će danas biti dat u rad postupajućem sudiji, a glavni pretres će biti zakazan u zakonskom roku od dva mjeseca”, saopštila je u četvrtak 8. juna, savjetnica za odnose s javnošću tog suda Aida Muzurović.

U ranije objavljenom snimku razgovora premijera Markovića sa ruskim komičarima za koje je premijer mislio da su ukrajinski zvaničnici, on je rekao da je pravosuđe potvrdilo tu optužnicu: ,,Danas je naše Specijalno tužilaštvo podiglo tu optužnicu, a sudska vlast prihvatila tu optužnicu protiv političkih lidera koji su u organizaciji Rusije pokrenuli destabilizaciju Crne Gore i imaćemo javni sudski proces i njihovo suđenje”. Marković je tvrdio da to ipak nije tako rekao.

Dnevni list Dan objavio je takođe još ranije da je Viši sud već potvrdio optužnicu. ,,Vijeće u sastavu sudija Dragoje Jović, Sonja Cvjetičanin i Radomir Ivanović je tajnim glasanjem donijelo jednoglasnu odluku o potvrđivanju optužnice uprkos brojnim propustima i nedostatku dokaza protiv optuženih na koje su ukazivali advokati odbrane”, piše list prije desetak dana.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva osim lidera DF-a Andrije Mandića i Milana Kneževića i Mandićevog vozača Mihaila Čađenovića obuhvaćeni su dvojica ruskih državljana Edvard Šišmakov i Vladimir Popov kao i devet srpskih državljana. Postupak protiv prevodioca DF-a Ananija Nikića vodi se posebno. Prema optužnici, 16. oktobra prošle godine je navodno spriječen državni udar. Do sada tužilaštvo nije prezentovalo materijalne dokaze u tom slučaju koji se svodi na izjave kontroverznih svjedoka.

Zbog nepovjerenja u tužilaštvo, ali i parlament, DF je za ponedjeljak 12. maj zakazao protest ispred zgrade Skupštine, kada bi Administrativni odbor, na zahtjev Katnića, trebalo da raspravlja o skidanju imuniteta jednom od lidera DF-a Nebojši Medojeviću. Katnić sumnjiči Medojevića, lidera Pokreta za promjene, za organizovanje kriminalne grupe za pranje novca sa preduzetnikom iz Bosne i Hercegovine Momirom Nikolićem. Medojević je to demantovao. On tvrdi da ga Katnić progoni po nalogu bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog tajni režima koje je objelodanio. Prema Medojeviću zahtjev za skidanje imuniteta je nezakonit, a optužnica neodrživa jer Katnić tvrdi da je novac koji je navodno opran legalan. ,,Kako se može prati legalan novac”, pita lider PzP-a.

To je treći put da tužilaštvo od početka godine traži skidanje imuniteta poslanika DF-a. Ranije, zbog slučaja državni udar, Katnić je tražio da se imunitet skine i Mandiću i Kneževiću. Nakon nezakonitih odluka parlamenta na čelu sa Ivanom Brajovićem po tom pitanju, stvar je okončao državni tužilac Ivica Stanković tako što je Katniću izdao obavezujuće uputstvo, te tako onemogućio specijalnog tužioca u planiranom hapšenju i pritvaranju poslanika DF-a.

Da li zbog preokupljenosti Demokratskim frontom, tek tužilaštvu zastarijevaju slučajevi depeesovaca i njima bliskih osoba, a istrage protiv traju neobično dugo. Ili se uopšte ni ne vode.

Prethodne sedmice poslanik Mladen Bojanić podnio je tužilaštvu krivičnu prijavu protiv predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, Emila Durumbšića, bivšeg savjetnika potpredsjednika Vlade i zaposlenih u Željeznici – Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića, Miroslava Kukavičića i Tanje Tašić.

U krivičnoj prijavi se navodi da su oni „izvršili krivično djelo davanja lažnog iskaza u krivičnom postupku protiv Nebojše Obradovića, direktora Direkcije za željeznicu koji se od novebra 2016. vodio pred Višim sudom, a okončan je 11. maja ove godine osuđujućom presudom”. Radi se o poznatom slučaju Ramada, korupciji i nezakonitom trošenju državnih sredstava na račun partije Brajovića SD koju je prijavila Patricija Pobrić nakon čega je ostala bez posla.

Tokom suđenja predsjednik parlamenta, te ostali koji se navode u prijavi, svjedočili su da zloupotreba nije bilo, odnosno da je SD platila te skupove što je u postupku dokazano da nije tačno. Tužilaštvo ih ipak za te iskaze ne goni.

„Ivan Brajović je u navedenom krivičnom postupuku svjesno i sračunato dao lažan iskaz da je njegova partija sama platila sve partijske skupove, pa i dva održana u hotelu Ramada za koje je sud nedvosmisleno utvrdio da su nezakonito plaćena od strane Direkcije za željeznice”, navodi se u krivičnoj prijavi Bojanića. Dalje se pojašnjava da su zaposleni u Željeznici tvrdili na suđenju da su prisustvovali sastancima u Ramadi koji se nijesu dogodili, a Durumbašić da je vlasnik Ramade bez naknade odobrio održavanje skupa koji je prethodio osnivanju SD-a.

Ove sedmice je objavljeno da je tužilaštvo konstatovalo da Veselin Veljović u slučaju Limenka, u kom je država oštećena za deset miliona eura u korist brata bivšeg premijera Aca Đukanovića, nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa Đukanovićem, te da su tako ,,nastupile posljedice krivičnog djela nesavjestan rad u službi”. Međutim, Veljovića je Osnovno tužilaštvo oslobodilo odgovornosti zbog zastare, dok je Specijalno tužilaštvo slučaj odbacilo jer po njima tu nema visoke korupcije , kako je ranije saopštio zamjenik državnog tužioca Veselin Vučković.

Prethodno smo saznali da bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović najvjerovatnije neće odgovarati zbog toga što je automobilom prije više godina udario djevojčicu, pošto je i taj slučaj – zastareo.

Mediji su prošle sedmice objavili da je podgorički Viši sud zaključio da je još 2. oktobra 2014. nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u postupku protiv bivšeg ministra Ivanovića, u tom slučaju. U odluci suda se zaključuje da se nesreća dogodila 2. oktobra 2010. godine i da je apsolutna zastara nastupila četiri godine kasnije, odnosno 2. oktobra 2014.

Odluku kojom je odbijena optužba zbog zastarjelosti donijelo je vijeće na čijem je čelu bila sutkinja Evica Durutović, a članovi – sudija Miroslav Bašović i Dragica Vuković.

Tu odluku, objavljeno je kasnije, navodno će preispitati Viši sud nakon što su to, od predsjednika tog suda Borisa Savića, zatražili čelnici sudske vlasti Vesna Medenica i Mladen Vukčević.

Ivanović je optužen za ugrožavanje javnog saobraćaja iz nehata, za šta mu je prijetila novčana kazna ili zatvor do godinu.

Prema optužnom predlogu, Ivanović se nije vozilom zaustavio na pješačkom prelazu kako bi propustio djevojčicu, usljed čega je udario lijevom bočnom stranom automobila. Ivanović je u vrijeme kada se desila saobraćajka radio kao glavni ekonomski savjetnik bivšeg premijera Mila Đukanovića.

„Nedopustivo je da pravosudni sistem dozvoli zastaru krivičnog gonjenja protiv još jednog funkcionera DPS-a. U danima kada tužilaštvo objašnjava kako je moguće da u ključnim slučajevima višemilionske štete po državni budžet imamo zastaru krivičnog gonjenja zbog nepostupanja nadležnih tužilaca, imamo istu situaciju u sudu”, oglasio se tim povodom član predsjedništva SDP-a Bojan Zeković.

Nedodirljivi, progonjeni i ostali.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo