Povežite se sa nama

MONITORING

SUKOB UNIVERZITETA I VLADE OKO VISOKE MEDICINSKE ŠKOLE U BERANAMA: Izbori pa obrazovanje

Objavljeno prije

na

Otkada je Radmila Vojvodić došla na mjesto rektorke Univerziteta Crne Gore odnosi ove institucije i vlasti, koji su bili i inače dobri, postali su još bolji. No na početku drugog mandata dolazi do promjena. Krajem prošlog i početkom ovog mjeseca osjetno je blago zahlađenje. Razlog je Visoka medicinska škola u Beranama. Na UCG su se naprasno sjetili autonomije, a iz Vlade su im pokazali koliko je ona u Crnoj Gori ograničena.

Na UCG su nedavno odlučili da se Viša medicinska škola preseli iz Berana u Podgoricu. Ključni razlog je nepostojanje uslova da se u Beranama sprovodi kontinuirana kliničko-praktična nastava, koja po direktivama EU mora činiti najmanje polovinu ukupnog školovanja. To je zaključeno tek nakon 12 godina rada ovog fakulteta u Beranama. Kako jedino glavni grad ima Klinički centar, premješteni fakultet u Podgorici je početkom maja dobio akreditaciju.

Ova odluka UCG ujedinila je građane Berana i za kratko vrijeme je potpisano preko 5.000 potpisa da se jedna od rijetkih preostalih institucija ne seli iz ovog grada.

Još na početku ove studijske godine, u oktobru, studenti u Beranama su zaprijetili da će tražiti povraćaj novca koji daju za školarinu. Naime, tada su obaviješteni da je zbog odustajanja dvije profesorice iz Beograda da dolaze u Berane planirano da se dio nastave prebaci na Medicinski fakultet u Podgoricu . Dekan Medicinskog fakulteta iz Podgorice Goran Nikolić je beranskim studentima tada ponudio i participaciju za prevoz do Podgorice. Studenti su se bunili i postavljali nezgodna pitanja kao ono zašto na fakultetu koji postoji 12 godina nije stvoren domaći kadar? Već im se nudi da zbog nedolaska dva profesora putuju u Podgoricu.

Nakon odluke o izmještanju fakulteta iz Berana nezadovoljstvo je eskaliralo. Potpisana je peticija, a studenti su zaprijetili ispisivanjem i naplaćivanjem školarine od po 1.000 eura.

Za ovaj potez optuživana je rektorka, uprava Medicinskog fakulteta, Udruženje medicinskih sestara… Naglašeno je da je 70 odsto studenata ovog fakulteta sa sjevera, te da većina njih nema sredstava da se školuje negdje drugo, kao i da fakultet nije značajan samo za Berane već za čitav sjever države.

Kritike su išle i u pravcu toga da se fakultet seli u Podgoricu zbog finansija. U pitanju je profitabilan studijski program na kome 300 studenata plati školarinu od 300.000 eura.

Prelomila je Vlada, odnosno premijer Duško Marković. On je poništio odluku UCG o premještanju fakulteta i ocijenio da taj zahtjev nije propraćen adekvatnim razlozima. Marković je zaključio ,,ne trebaju nam za Sjever deklaracije, nego realna politika”.

Ovog puta domete DPS real-politika su osjetili i na UCG. Pa je rektorka odluku Vlade ocijenila kao zbunjujuću. ,,Mi na Univerzitetu Crne Gore ne znamo da igdje u evropskom prostoru visokog obrazovanja postoji škola za visoke medicinske sestre gdje se praksa ne obavlja u kliničkom centru”, kazala je Vojvodićeva.

Ona je čak i ,,pecnula” Vladu kazavši da vjeruje da će Sjever jednog dana biti tako razvijen da će u Beranama ,,nići” kliničko-bolnički centar i tada će, gdje god bila, kako je rekla, svesrdno podržati postojanje Visoke medicinske škole uz njega.

Ono što je još značajnije, posebno za preko 300 studenata koji studiraju u Beranama, je rektorkino pitanje kako će taj fakultet dobiti licencu jer nema međunarodnu verifikaciju, odnosno nije akreditovan.

Dekan Medicinskog fakulteta Goran Nikolić je ranije naglasio da jedino u Podgorici postoje uslovi za funkcionisanje ove visoke obrazovne ustanove koji su u skladu sa standardima Evropske unije i da je jedina šansa za opstanak ove škole preseljenje u glavni grad, u protivnom ona bi morala biti zatvorena.

Od osnivanja 2005. Visoku medicinsku školu u Beranama završilo je preko 350 studenata iz Crne Gore i okruženja. Uprava UCG sada tvrdi da je praksa potvrdila da obrazovanje medicinskih sestara u Visokoj školi u Beranama nije potpuno.

Nada Rondović, iz Nacionalnog udruženja sestara upozorava na iskustva Hrvatske i Slovenije koja opominju da je zbog obrazovanja sestara, koje nije u skladu sa direktivama EU, onemogućeno priznavanje kvalifikacija medicinskim sestrama, kao i mobilnost van granica njihovih država.

Ovo bi trebalo da interesuje studente u Beranama s obzirom na to da posao čeka preko 100 ljekara i medicinskih radnika sa višom školom. Iako u crnogorskim ustanovama nedostaje doktora i ostalih medicinskih radnika. Da apsurd bude veći Zavod za zapošljavanje je od ove godine počeo da promoviše legalni način da se ovdašnji medicinari zaposle u Njemačkoj. Po principu, kad već ne možemo riješiti naš, bar da sredimo njemački deficit medicinskog kadra.

Senat Univerziteta Crne Gore pozvao je Vladu da preispita odluku da sjedište Visoke medicinske škole ostane u Beranama, uz predlog da se ove godine ne vrši upis nove generacije, a da ranije upisani studenti nastave studije u toj opštini.

Zanimljivo je da se u saopštenju Senata nemušto pominje ,,duh dobre saradnje”i poziva na ,,poštovanje akademskih standarda i ustavnog principa autonomije univerziteta”.

Što se tiče autonomije, premijer je već odlučio. Nastavio je stopama svoga prethodnika koji je preko UCG kupovao socijalni mir, omogućilo se svakom ko hoće da studira, a bez osnovne infrastrukture i kadra pootvarani su fakulteti širom države. Posljedica je pad nivoa akademskog znanja, te sve veći broj nezapošljenih sa fakultetskim diplomama.

Lijepo je premijer poručio rektorki: ,,Navedena potreba usaglašavanja sa direktivama Evropske unije ne može biti razlog koji bi opredijelio Vladu za saglasnost u ovom trenutku”. Što opet ne znači da neće biti i drugačijih trenutaka, a i pooštrenih direktiva. Samo da prođu izbori u Beranama, zakazani za mart iduće godine.

DPS fakulteti

Visoka medicinska škola u Beranama je, kao prvi studijski program na sjeveru, otvorena 2005. godine. Gradska bolnica, dom zdravlja, te srednja medicinska škola sa tradicijom, uticali su da se ovaj studijski program Medicinskog fakulteta iz Podgorice, otvori u ovom gradu. Procvat Berana kao univerzitetskog centra desio se nakon što je DPS, 2006, osvojio vlast u ovoj opštini. Tada su u Beranama otvorene još tri falultetske jedinice Učiteljski fakultet, Engleski jezik, Primijenjeni računari, kao i privatni Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama. U gradu je tih godina bilo četiri hiljade studenata, a sa obećanjima o novim programima i pratećoj infrastrukturi se nije stajalo. San o univerzitetskom centru na sjeveru trajao je samo dok DPS nije izgubio vlast u ovom gradu 2014. godine. Nakon poraza partije, država je počela da povlači studijske programe iz Berana. Navodno nisu bili rentabilni. Ostala je jedino Visoka medicinska škola, kojoj sada prijeti ista sudbina. Za razliku od Berana, u Bijelom Polju i dalje postoji pet fakultetskih jedinica. Očigledno im na rentabilnosti daje i činjenica da je DPS na vlasti u Bijelom Polju već 25 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo