Povežite se sa nama

MONITORING

SUKOB UNIVERZITETA I VLADE OKO VISOKE MEDICINSKE ŠKOLE U BERANAMA: Izbori pa obrazovanje

Objavljeno prije

na

radmila-vojvodic

Otkada je Radmila Vojvodić došla na mjesto rektorke Univerziteta Crne Gore odnosi ove institucije i vlasti, koji su bili i inače dobri, postali su još bolji. No na početku drugog mandata dolazi do promjena. Krajem prošlog i početkom ovog mjeseca osjetno je blago zahlađenje. Razlog je Visoka medicinska škola u Beranama. Na UCG su se naprasno sjetili autonomije, a iz Vlade su im pokazali koliko je ona u Crnoj Gori ograničena.

Na UCG su nedavno odlučili da se Viša medicinska škola preseli iz Berana u Podgoricu. Ključni razlog je nepostojanje uslova da se u Beranama sprovodi kontinuirana kliničko-praktična nastava, koja po direktivama EU mora činiti najmanje polovinu ukupnog školovanja. To je zaključeno tek nakon 12 godina rada ovog fakulteta u Beranama. Kako jedino glavni grad ima Klinički centar, premješteni fakultet u Podgorici je početkom maja dobio akreditaciju.

Ova odluka UCG ujedinila je građane Berana i za kratko vrijeme je potpisano preko 5.000 potpisa da se jedna od rijetkih preostalih institucija ne seli iz ovog grada.

Još na početku ove studijske godine, u oktobru, studenti u Beranama su zaprijetili da će tražiti povraćaj novca koji daju za školarinu. Naime, tada su obaviješteni da je zbog odustajanja dvije profesorice iz Beograda da dolaze u Berane planirano da se dio nastave prebaci na Medicinski fakultet u Podgoricu . Dekan Medicinskog fakulteta iz Podgorice Goran Nikolić je beranskim studentima tada ponudio i participaciju za prevoz do Podgorice. Studenti su se bunili i postavljali nezgodna pitanja kao ono zašto na fakultetu koji postoji 12 godina nije stvoren domaći kadar? Već im se nudi da zbog nedolaska dva profesora putuju u Podgoricu.

Nakon odluke o izmještanju fakulteta iz Berana nezadovoljstvo je eskaliralo. Potpisana je peticija, a studenti su zaprijetili ispisivanjem i naplaćivanjem školarine od po 1.000 eura.

Za ovaj potez optuživana je rektorka, uprava Medicinskog fakulteta, Udruženje medicinskih sestara… Naglašeno je da je 70 odsto studenata ovog fakulteta sa sjevera, te da većina njih nema sredstava da se školuje negdje drugo, kao i da fakultet nije značajan samo za Berane već za čitav sjever države.

Kritike su išle i u pravcu toga da se fakultet seli u Podgoricu zbog finansija. U pitanju je profitabilan studijski program na kome 300 studenata plati školarinu od 300.000 eura.

Prelomila je Vlada, odnosno premijer Duško Marković. On je poništio odluku UCG o premještanju fakulteta i ocijenio da taj zahtjev nije propraćen adekvatnim razlozima. Marković je zaključio ,,ne trebaju nam za Sjever deklaracije, nego realna politika”.

Ovog puta domete DPS real-politika su osjetili i na UCG. Pa je rektorka odluku Vlade ocijenila kao zbunjujuću. ,,Mi na Univerzitetu Crne Gore ne znamo da igdje u evropskom prostoru visokog obrazovanja postoji škola za visoke medicinske sestre gdje se praksa ne obavlja u kliničkom centru”, kazala je Vojvodićeva.

Ona je čak i ,,pecnula” Vladu kazavši da vjeruje da će Sjever jednog dana biti tako razvijen da će u Beranama ,,nići” kliničko-bolnički centar i tada će, gdje god bila, kako je rekla, svesrdno podržati postojanje Visoke medicinske škole uz njega.

Ono što je još značajnije, posebno za preko 300 studenata koji studiraju u Beranama, je rektorkino pitanje kako će taj fakultet dobiti licencu jer nema međunarodnu verifikaciju, odnosno nije akreditovan.

Dekan Medicinskog fakulteta Goran Nikolić je ranije naglasio da jedino u Podgorici postoje uslovi za funkcionisanje ove visoke obrazovne ustanove koji su u skladu sa standardima Evropske unije i da je jedina šansa za opstanak ove škole preseljenje u glavni grad, u protivnom ona bi morala biti zatvorena.

Od osnivanja 2005. Visoku medicinsku školu u Beranama završilo je preko 350 studenata iz Crne Gore i okruženja. Uprava UCG sada tvrdi da je praksa potvrdila da obrazovanje medicinskih sestara u Visokoj školi u Beranama nije potpuno.

Nada Rondović, iz Nacionalnog udruženja sestara upozorava na iskustva Hrvatske i Slovenije koja opominju da je zbog obrazovanja sestara, koje nije u skladu sa direktivama EU, onemogućeno priznavanje kvalifikacija medicinskim sestrama, kao i mobilnost van granica njihovih država.

Ovo bi trebalo da interesuje studente u Beranama s obzirom na to da posao čeka preko 100 ljekara i medicinskih radnika sa višom školom. Iako u crnogorskim ustanovama nedostaje doktora i ostalih medicinskih radnika. Da apsurd bude veći Zavod za zapošljavanje je od ove godine počeo da promoviše legalni način da se ovdašnji medicinari zaposle u Njemačkoj. Po principu, kad već ne možemo riješiti naš, bar da sredimo njemački deficit medicinskog kadra.

Senat Univerziteta Crne Gore pozvao je Vladu da preispita odluku da sjedište Visoke medicinske škole ostane u Beranama, uz predlog da se ove godine ne vrši upis nove generacije, a da ranije upisani studenti nastave studije u toj opštini.

Zanimljivo je da se u saopštenju Senata nemušto pominje ,,duh dobre saradnje”i poziva na ,,poštovanje akademskih standarda i ustavnog principa autonomije univerziteta”.

Što se tiče autonomije, premijer je već odlučio. Nastavio je stopama svoga prethodnika koji je preko UCG kupovao socijalni mir, omogućilo se svakom ko hoće da studira, a bez osnovne infrastrukture i kadra pootvarani su fakulteti širom države. Posljedica je pad nivoa akademskog znanja, te sve veći broj nezapošljenih sa fakultetskim diplomama.

Lijepo je premijer poručio rektorki: ,,Navedena potreba usaglašavanja sa direktivama Evropske unije ne može biti razlog koji bi opredijelio Vladu za saglasnost u ovom trenutku”. Što opet ne znači da neće biti i drugačijih trenutaka, a i pooštrenih direktiva. Samo da prođu izbori u Beranama, zakazani za mart iduće godine.

DPS fakulteti

Visoka medicinska škola u Beranama je, kao prvi studijski program na sjeveru, otvorena 2005. godine. Gradska bolnica, dom zdravlja, te srednja medicinska škola sa tradicijom, uticali su da se ovaj studijski program Medicinskog fakulteta iz Podgorice, otvori u ovom gradu. Procvat Berana kao univerzitetskog centra desio se nakon što je DPS, 2006, osvojio vlast u ovoj opštini. Tada su u Beranama otvorene još tri falultetske jedinice Učiteljski fakultet, Engleski jezik, Primijenjeni računari, kao i privatni Fakultet za menadžment u saobraćaju i komunikacijama. U gradu je tih godina bilo četiri hiljade studenata, a sa obećanjima o novim programima i pratećoj infrastrukturi se nije stajalo. San o univerzitetskom centru na sjeveru trajao je samo dok DPS nije izgubio vlast u ovom gradu 2014. godine. Nakon poraza partije, država je počela da povlači studijske programe iz Berana. Navodno nisu bili rentabilni. Ostala je jedino Visoka medicinska škola, kojoj sada prijeti ista sudbina. Za razliku od Berana, u Bijelom Polju i dalje postoji pet fakultetskih jedinica. Očigledno im na rentabilnosti daje i činjenica da je DPS na vlasti u Bijelom Polju već 25 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo