Povežite se sa nama

MONITORING

OTPOR PROMJENAMA: Ministar zdravlja blokira novu upravu Ljekarske komore

Objavljeno prije

na

O nasilju, koje se vlast lati čim im pojedine institucije iskliznu iz ruke, odlično svjedoči slučaj Ljekarske komore. Ova institucija koja je zamišljena kao nezavisno tijelo, treba da štiti profesionalne interese ali i da učestvuje u unaprijeđivanju kvaliteta zdravstvene zaštite, to nije bila od svog osnivanja 1994. godine. Na brojne nepravilnosti u radu Komore, Ministarstvo zdravlja se nije okretalo sve dok početkom ove godine nije, nakon pet mandata i skoro dvije decenije sa čela Ljekarske komore smijenjen Đoko Jočić. Ljekari su, krajem januara, za novog predsjednika izabrali kardiohirurga Aleksandra Mugošu.

Nakon izbora Mugoša je najavio da će Komora konačno profunkcionisati – biti na usluzi ljekarima i pacijentima, kao i da će se zalagati za unaprijeđenje i promjene koje su neophodne u zdravstvu. Odmah je stigla reakcija iz Ministarstva zdravlja. Prvo je traženo da im Ljekarska komora dostavi dokaz da je novi predsjednik izabran zakonito. Da bi ubrzo ministar zdravlja Kenan Hrapović prelomio: ,,Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Komore nije izvršen u skladu sa propisima”. Obrazložio je: ,,Nije nam cilj da sprovodimo nikakvu prinudu ili presiju, već da svima stavimo do znanja da se mora postupati u skladu sa propisima”.

Ipak, iako ne bi da se miješa, Hrapović je od predsjednika Skupštine Komore Nebojše Sekulića, zatražio da, u roku od 15 dana, sazove novu Skupštinu, koja bi poništila rješenja prethodnog saziva. Usput je i presudio da su Sekulić i njegov zamjenik izabrani u skladu sa propisima, a da je sporan izbor predsjednika Komore Mugoše i njegovog zamjenika Jovana Ivovića.

Uzalud predsjednik Skupštine Komore Sekulić tvrdi da je Skupština 31. januara radila zakonito i da je jedino moguće i zakonito rješenje bilo da budu izbrani predsjednik i zamjenika predsjednika. Ministar goni po svome i već četiri mjeseca blokira rad Ljekarske komore.

Iza pravnog nadgornjavanja krije se činjenica da je, po Ministarstvu, na izborima za predsjednika Komore izglasan pogrešan kandidat. Mugoša, kao ugledni hirurg, koji uz to nije član nijedne partije, i koji ne krije da bi se pobrinuo da ova institucija počne da funkcioniše, očigledno nije po volji rukovodećih glava u zdravstvu. S druge strane ministar Hrapović, koji je doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, u zdravstvo je raspoređen nakon što je bio inspektor za suzbijanje privrednog kriminala. Bio je i inspektor finansijske policije, rukovodilac Agencije za zaštitu autorkih prava, član Komisije za hartije od vrijednosti, te izvršni direktor Radio-difuznogcentra Crne Gore. Sa mjesta direktora Fonda za zdravstveno osiguranje raspoređen je za ministra. Više desetine miliona duga u Fondu koje je za sobom ostavio očigledno nisu bili prepreka za njegovo unapeđenje u ministarsku fotelju.

Nije se ministar zadržao samo na pravnim finesama, njegova odlučnost da spriječi volju ljekara koji su izabrali Mugošu za čelnika komore, potvrđena je odmah nakon izbora. Naime, tri dana nakon izborne skupštine, u prostorije Komore ušla su tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove. Dva inspektora rada su provjeravala da li je Mugoša nešto potpisivao, treći zdravstveni inspektor je tražio na uvid dokumentaciju u vezi sa Mugošinim izborom.

Ovo je bila prva posjeta inspektora Komori od njenog osnivanja. Zbog kako tvrdi, nezakonitog dolaska zdravstvenog inspektora, Mugoša je podnio krivičnu prijavu. Komori izvještaji i rješenja o inspekcijskom nadzoru nijesu dostavljena. Ali je i na osnovu tih ,,tajnih” rješenja koje je potpisao Božidar Vuksanović, direktor Uprave za inspekcijske poslove, ministar blokirao rad Komore.

Sredinom marta čelnici Ljekarske komore podnijeli su tužbu Upravnom sudu protiv rješenja Ministarstva zdravlja, kojim je, navodno, utvrđeno da su predsjednik te institucije i njegov zamjenik izabrani mimo važećeg Statuta.

U tužbi je naglašeno i da je Zakonom određeno da Ministarstvo ,,samo daje saglasnost na Statut koji donosi Komora” i da je jasno da nalog Ministarstva predstavlja ,,pravno nasilje i prekoračenje ovlašćenja”.

,,Duboko poražavajuća je činjenica da Ministarstvo i nakon više sastanaka iskazuje potpuno neznanje i nerazumijevanje prirode i funkcionisanja strukovnog udruženja ljekara, uporno ga obesmišljavajući i poistovjećujući ga sa organima državne uprave, samim tim i stranačke raspodjele funkcija”, kaže za Monitor Aleksandar Mugoša. On navodi da je ovakvo postupanje prinudilo Komoru da na sudu dokazuje zakonitost svog postupanja, umjesto da Ministarstvo dokazuje eventualne propuste u radu Komore.

I dok se čeka odluka Upravnog suda, rad Komore je u potpunosti blokiran. Međutim, Ministarstvo djeluje i na drugim frontovima. Nedavno je grupa od 35 ljekara uputila inicijativu nadležnim institucijama da se što prije izabere Izvršni odbor i predsjednik Ljekarske komore. Očekuju, valjda, da se Ministarstvo još malo umiješta u rad ove nezavisne institucije. Oni čak ,,pouzdano znaju da se na računu Komore 27. aprila nalazilo 49.342 eura, što jedino može da znači da Ministarstvo zdravlja redovno uplaćuje sredstva za zakup prostorija, troškove struje, vode, telefona, interneta”, pa se pitaju ko je i po čijem nalogu otkazao zakup prostorija i kome odgovara da Komora bude na ulici.

Kada je nakon izbora, Mugoša pokušao da se kao predsjednik Komore, po zakonskoj proceduri, upiše u Centralni registar privrednih subjekata, nije uspio da dobije saglasnost Ministarstva. Tako da je od tada račun Komore u blokadi.

U međuvremenu, Ministarstvo je preuzelo dio ingerencija Komore, kao što je izdavanje licenci za rad doktora medicine.

,,Sve poslove koji se tiču izdavanja, obnove i oduzimanja licenci već četiri mjeseca Ministarstvo svjesno obavlja u potpunosti suprotno Zakonu, ne samo zbog protivzakonitog preuzimanja ingerencija, već i zbog nepostojanja Pravilnika usklađenog sa novim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zbog toga ostaje nejasno po kojoj proceduri i po kojim kriterijumima Ministarstvo izdaje pomenute javne isprave čime se pokreće pitanje njihove krivično-pravne odgovornosti”, kaže Mugoša.

Ministar Hrapović je zaprijetio i pripremom izmjene zakona kako bi se Komori oduzeli poslovi koje je predviđeno da ona obavlja. Mugoša objašnjava da sumnja da može do toga doći jer bi to vodilo ukidanju Ljekarske komore, što bi opet povuklo suspenziju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, tačnije nemogućnost zatvaranja poglavlja 28.

,,Ljekarska komora je strukovna organizacija koja postoji u svim zemljama u svijetu. Prvenstveni zadatak i obaveza svih ljekarskih komora je da zaštite svoje građane od ljekara koji ne posjeduju ni zvanje ni znanje da se bave njihovim životima i na taj način, uz brojne druge mehanizme i poslove koje obavlja, štiti ugled ljekarske profesije”, objašnjava Mugoša. Taj svoj zadatak komore ostvaruju kroz striktnu primjenu pravilnika o izdavanju licenci bez koje niti jedan ljekar ne može biti zaposlen u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi. Zaposliti nekog bez prethodne provjere njegovih diploma, zvanja i vještina koje je savladao je teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

Minulih godina bilo je pritužbi na validnost nekih od izdatih licenci za oko 1500 ljekara koji rade u Crnoj Gori. A ima i onih koji kao konsultanti rade u državnim i privatnim ustanovama a uopšte nijesu aplicirali za licence.

,,Koliko takvih ljekara danas ima u Crnoj Gori, šta oni rade, koga i kojim metodama liječe ja ne znam, ali pretpostavljam da je njihov broj barem trocifren. Ono što sigurno znam je da stotinjak mladih ljekara, perfektnih mladih ljudi koji su bili najbolji đaci u svojim školama, nakon šestogodišnjih studija medicine sjede u roditeljskim stanovima čekajući zaposlenje za koje će dobiti novčanu naknadu u visini prosječnog ličnog dohotka u zemlji ili manje od toga. Dok jedna Njemačka, na primjer ‘vapi’ za ljekarima”, zaključuje Mugoša.

Ovo je samo dio problema od kojih boluje zdravstvo, a o kojima debata nikako da se otvori. Dok preko 100 mladih ljekara čeka na birou rada, niko u zdravstvenom sistemu ne zna koliki je broj doktora koji dolaze iz regiona i kojima se dan konsultacija plaća po 150 eura. Samo za posljednjih pet godina iz Kliničkog centra otišlo je preko 40 ljekara. To državu sa školovanjem, specijalizacijama, doktoratima i kontinuiranim edukacijama košta oko 20 miliona eura. Ljekari, poput Mugoše, su zaista opasni za ovaj sistem, jer traže da se razgovara o ovim problemima. Ali, srećom po partiju, tu je ministar Hrapović, da ovu priču zaključa.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine
U pitanju su lični interesi grupe ljekara

Sindikat doktora medicine već duže od godinu dana vodi borbu za oslobađanje Ljekarske komore (LJK) od političkog uticaja, borbu za oslobađanje ove organizacije od grupe ljekara koji su je nezakonito koristili za ostvarenje ličnih interesa, ljekara koji su sebi produžili mandat u LjK bez organizovanja ikakvih izbora u trajanju od dvije godine. Tim činom, ta grupa ljekara na čelu sa dr Jočićem, i pod vrlim uticajem dr Veselina Bulatovića, direktora DZ Nikšić, dr Milanke Raičević, ljekara u penziji, pokušala je zaustaviti prve legalne izbore u istoriji postojanja Komore. Za 22 godine njenog postojanja nisu održani niti jedni izbori za delegate Skupštine LjK, a samim tim ni za predsjednika. Izvršni odbor je biran od strane samog dr Jočića i privrženih direktora zdravstvenih ustanova koji su crpili korist kroz razna angažovanja u komisijama i organima Komore. Pa tako imamo situaciju da finansijski izvještaji ove organizacije, sve do sada čuvani kao stroga tajna, a ne obaveza da se stave na uvid zainteresovanoj javnosti, pokazuju da je od skoro 170.000 eura više od 115.000 potrošeno na zarade. Na rad komisija Komore potrošeno je manje od 5.000. Na kontinuiranu edukaciju manje od 5.000 eura. To objašnjava cijelu ovu situaciju, nepristojne i vrlo agresivne napada pojedinaca na mene i Sindikat doktora medicine. Ta ista grupa ljekara u vidu Izvršnog odbora prethodnog saziva Ljekarske komore prijavila je ministru zdravlja nepravilnosti na izborima koji su održani 31. januara, a po čijoj prijavi je ministar izvršio blokadu ove organizcije otuđivši je od ljekara u potpunosti na način na koji to do sada nije uspio ni sam dr Jočić, niti jedan ministar zdravlja prije njega.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BLAŽA JOVANIĆA: „Stečajna mafija“ pred stečajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kontrola optužnice protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar. Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao blizak porodici Đukanović. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović

 

Prije više od pola godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) počelo je obračun sa korupcijom u vrhu sudske grane vlasti. Tada su pozdravljeni aplauzima političara, međunarodne zajednice, a i nevladinog sektora, koji je izrazio dozu sumnje u krajnji ishod ovih procesa.

Tužilaštvo je nedavno uspjelo da podigne optužnicu u predmetima protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Dok je rješenjem Višeg suda Medenica puštena da se brani sa slobode, Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Kontrola optužnice protiv Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar, a vanraspravnim krivičnim vijećem će predsjedavati sudija Boris Savić. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović. Ostali okrivljeni su pušteni na slobodu nakon podignute optužnice, jer nije bilo predloga za produženje pritvora.

Optužnica je podnijeta i protiv stečajnih upravnika Saše Zejaka, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, kao i Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Danijele i Dušana Lakovića i preduzeća Titan security, Securitas Montenegro, Top force system i Ogimar MNE.

SDT je u optužnici predložio i da se okrivljenima Jovaniću i Jovićevoj produži pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Kako se navodi u optužnici, Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila ove godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasad nepoznatih osoba…

„Cilj (je) bilo vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”.

U optužnici se navodi da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije su se koristile privredne i poslovne strukture i postojao je uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i na druge važne društvene i ekonomske činioce. Oni su državu oštetili kroz stečajne postupke u preduzećima Euromix Tours DOO Budva, Sotto la Collina’ DOO Podgorica, Nega Tours Montenegro DOO Budva, Bjelasica rada AD Bijelo Polje, Montri DOO Igalo, Princ & Co DOO Kotor, Montel’ – Motel Glava Zete DOO Nikšić i Jastreb DOO Podgorica.

„U kojima je okrivljeni Jovanić bio predsjednik i postupao kao stečajni sudija, a okrivljeni Saža Zejak, Sanja Lješković, Snežana Jović, Ranko Radinović i Sreten Mrvaljević učestvovali kao stečajni upravnici, odnosno okrivljeni Lješković i Zejak i kao procjenitelji i sudski vještaci i saradnici stečajnog upravnika, a okrivljena Jovićeva i kao advokat, pribavlja imovinsku korist, kroz nezakonito uvećavanje troškova stečajnih postupaka, njihovim odugovlačenjem i angažovanjem drugih okrivljenih i drugih lica kao saradnika, advokata, procjenitelja i sudskih vještaka ili za pružanje usluga fizičkog obezbjeđenja imovine stečajnih dužnika, pa i kada je to apsolutno nepotrebno, da bi im se na štetu Privrednog suda ili stečajne mase stečajnih dužnika isplatile fiktivne i nedokumentovane naknade i troškovi za učešće ili navodno učešće i rad u stečajnom postupku, odnosno za navodno date najpovoljnije ponude za izrade procjena imovine stečajnih dužnika, iako su i takve prihvaćene ponude procjena imovine višestruko prevazilazile realne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okrivljeni Jovanić”, piše u optužnici.

Okrivljenom Jovaniću optužnicom se stavlja na teret i da je, kao predsjednik Privrednog suda, u martu 2016. godine, zaključenjem memoranduma o saradnji sa okrivljenim pravnim licem  Ogimar MNE, suprotno Zakonu o stečaju, zloupotrijebio svoj službeni položaj, nepotrebno uvećao troškove stečajnog postupka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivljenom pravnom licu pribavio imovinsku korist.

Jovanić je nakon hapšenja 9. maja u Specijalnom tužilaštvu tvrdio da je posao predsjednika Privrednog suda radio savjesno i odgovorno i da nije kršio zakon. On je istakao da pravosnažno okončani predmeti, a koji su obuhvaćeni krivičnom prijavom nemaju nijednu manjkavost i nezakonitost a što se dokazuje činjenicom da ni stranke ni povjerioci nijesu imali primjedbi.

„Skoro svi predmeti interpretirani u krivičnoj prijavi su pravosnažno okončani što podrazumijeva da je izvještaj stečajnog upravnika u spornim stečajnim postupcima bio na oglasnoj tabli 15 dana, da su ispoštovane sve zakonske procedure koje podrazumijevaju zakazivanje završnog ročišta od strane stečajnog sudije, objavljivanje u Službenom listu Crne Gore u roku koji je propisan Zakonom i održana završna ročišta koja su javna i kojima su mogle da prisustvuju sve zainteresovane strane“, kazao je Jovanić u istrazi.

Istakao je da je u svakom predmetu stečajni upravnik dužan da nakon unovčenja stečajne mase izvrši povraćaj tog novca na depozit Privrednog suda. Pojasnio je i da je stečajni upravnik dužan i da te troškove stečajnog postupka opravda stečajnim povjeriocima. Negirao je da je sa namjerom neke postupke dodjeljivao određenim stečajnim upravnicima.

Za krivično djelo ‘stvaranje kriminalne organizacije‘ propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina, za organizatora, odnosno od jedne do osam godina, za pripadnika kriminalne organizacije, dok je za krivično djelo ‘zloupotreba službenog položaja‘ propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina, za njegov osnovni oblik, od jedne do 8 godina za teži i od dvije do 12 godina za najteži oblik krivičnog djela, kada iznos protivpravno pribavljene imovinske koristi prelazi 30.000 eura.

Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao navodno blizak porodici Đukanović, prije svega kontroverznom biznismenu i predsjednikovom bratu Acu Đukanoviću. Godinama su nevladin sektor i opozicija dovodili u vezu Jovanića sa predsjednikom Milom Đukanovićem i Demokratskom partijom socijalista.

Jovanić je za Vijesti 2017. godine izjavio da nije u rodbinskim odnosima, ali da je „ponosan, na višedecenijsko porodično prijateljstvo sa Đukanovićem“. Odbjegli biznismen Duško Knežević nazvao ga je „vojnikom“ porodice Đukanović i „vođom stečajne mafije“ u Crnoj Gori.

Jovanić je godinama bio na meti kritika opozicije, zbog postupanja u stečajnim postupcima za više crnogorskih preduzeća. Opozicija je tražila da se ispita imovina stečajnih upravnika. Stotinama miliona eura vrijednom imovinom crnogorskih državnih preduzeća u stečaju prethodnih godina upravljali su preko Privrednog suda stečajni upravnici, odnosno stečajne sudije. Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija u slučajevima najvećih crnogorskih preduzeća Kombinata aluminijuma Podgorica, Boksita, Radoja Dakića, Vektra Boke, Brodogradilišta Bijela i Onogošta.

 

SDT: Postoji velika opasnost da Medenica pobjegne

Vijeće Višeg suda ukinulo je prošle sedmice pritvor Vesni Medenici. Oni su odbili predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se, nakon podizanja optužnice, produži pritvor bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Odluku su obrazložili argumentom da „ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljene“.

Tužilaštvo je, međutim, zbog „pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba krivičnog postupka“ uložilo žalbu na rješenje vijeća Višeg suda. Međutim, Apelacionom sudu Crne Gore još nije dostavljena žalba iz Višeg suda u Podgorici, koje je dužno da proslijedi dokument SDT-a. Portparolka Višeg suda Marija Raković saopštila je Vijestima da Viši sud nije dostavio Apelacionom sudu žalbu SDT-a jer je ujutro, 17. novembra u 10 časova, zakazana kontrola optužnice u ovom predmetu.

„Spisi za odlučivanje po žalbi na rješenje o ukidanju privora nisu još uvijek dostavljeni jer je ujutro u 10 časova zakazana kontrola optužnice. Nakon toga će žalba SDT-a biti dostavljena Apelacionom sudu“, kazala je Raković.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, spisi predmeta se ne dostavljaju Apelacionom sudu prije ročišta za kontrolu optužnice jer će okrivljena Vesna Medenica da se pojavi na tom ročištu sjutra u zgradi Višeg suda. Navodno, prisustvo okrivljene Medenice trebalo bi da bude dokaz ili potvrda tvrdnji njene odbrane da ne želi da bježi i da će se odazivati na pozive suda u daljem krivičnom postupku, čime bi se otvorio put da vijeće Apelacionog suda – odbije žalbu SDT-a kao neosnovanu.

SDT se žalilo na takvo pravno tumačenje, navodeći da postoji velika i realna opasnost da će Vesna Medenica pokušati da pobjegne. Oni su tražili da se iz vijeća Apelacionog suda izuzme sutkinja Evica Durutović tokom odlučivanja o određivanju pritvora Medenici. Sutkinja je bila izvjestilac prilikom donošenja ranije odluke po žalbi branioca okrivljene, jer postoje okolnosti koje „izazivaju sumnju u njenu nepristrasnost“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OBRAZOVANJE – KAKO DALJE: Lošiji od najlošijih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Analiza Ministarstva prosvjete i UNICEF-a za period od 2015. do 2020. pokazala je da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju

 

Skoro polovina đaka u našim školama lošija je od najlošije ocijenjenih đaka iz drugih država, pokazala je Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete.

U sveobuhvatnoj analizi navodi se da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju, koji odgovara naprednim 5 i 6 nivoima. U razvijenim zemljama taj procenat je u prosjeku 10 odsto, dok u zemljama sa najboljim postignućima on iznosi 20 procenata i više.

S druge strane, na domaćem terenu, u posljednjih pet godina u Podgorici imamo konstantan broj učenika koji dobijaju „Luču“ u iznosu od 15 odsto od svih upisanih učenika u završnom razredu osnovne škole.

Tokom predstavljanja Analize srednjoškolka Jelena Jovanović ukazala je na neke od problema ovdašnjeg obrazovanja: „Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja. Bez konkretnih primjera, brzo zaboravljamo. Sistem nam je nametnuo da učimo samo za ocjenu. A, ocjenjivanje nije pravedno – profesori favorizuju odlikaše, ponižavaju one sa nižom ocjenom“.

Ona je kazala da sistem mora da se digitalizuje i poručila: „Mi ćemo zamijeniti vas u svim institucijama i privatnim firmama. Pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada“.

Koliko smo daleko od digitalizacije govori podatak da je u prosjeku 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander na predstavljanju Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori upozorio je i da dvoje od troje djece pohađaju osnovne škole s nedovoljnom infrastrukturom. On je istakao da ovo ukazuje da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama. „Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu“, istakao je Santander.

U Analizi se navodi da sedmoro od desetoro djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nezadovoljavajuća. Ističe se i da su javna ulaganja u obrazovanje u Crnoj Gori relativno niska u odnosu na međunarodne standarde iako je Vlada Crne Gore povećala relativnu potrošnju na obrazovanje sa 7,6 u 2015. godini na 8,2 odsto u 2017. godini i na taj način smanjila razliku u odnosu na međunarodni prosjek, koji iznosi 9 do 11 odsto, s izuzetkom Švedske s potrošnjom od 15,8% u 2017.

Kako to izgleda u praksi u Analizi se objašnjava da su u predškolskom obrazovanju prosječni izdaci po djetetu porasli za oko 28,7%, sa 942 eura 2015. godine na 1.212 eura u 2020. U Srednjem obrazovanju potrošnja po učeniku se takođe povećala sa 1.089 eura na 1.480 eura u 2020. godini.

Najviše, oko polovine izdataka Ministarstva prosvjete odlazi na osnovno obrazovanje – 69,6 miliona eura u 2015. godini, 82,5 miliona eura u 2020. godini. Budući da ukupni upis u osnovno obrazovanje ostaje na prilično stabilnom nivou od oko 68.000 učenika godišnje, izdaci po učeniku nominalno su porasli za 17,8 odsto, sa 1.022 eura u 2015. na 1.204 eura u 2020. godini.

Kada se ulaganja u obrazovanje, koja su od 1.000 do 1.400 po djetetu u zavisnosti od godine i nivoa obrazovanja, uporede sa ulaganjima u pomenutom preriodu za preko 4.000 službenih automobila u iznosu od oko osam miliona eura godišnje samo za gorivo – sve je jasno.

O tome u Analizi govori i odjeljak o ulaganjima u infrastrukturu. Ukupni kapitalni budžet nominalno se povećao sa 45,2 miliona eura u 2015. na 76,8 miliona eura u 2020, dok se udio kapitalnog budžeta koji se izdvaja za obrazovni sektor značajno smanjio. Udio potrošen na obrazovanje smanjio se sa 12,3% u 2015. na 5,5% u 2020. Ovaj trend, koji ukazuje na činjenicu da se obrazovanju ne daju prioriteti u kapitalnom budžetu, u direktnoj je suprotnosti s urgentnošću potrebe da se riješi goruće pitanje školske infrastrukture koja pogađa većinu djece u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, navodi se u Analizi.

U Analizi su pobrojani i brojni drugi problemi koji muče obrazovanje u Crnoj Gori – od nedostatka valjanjih statističkih podataka, do neusklađenosti sa tržištem rada. Kao i brojni statistički podaci koji zabrinjavaju: samo 89 psihologa bilo je zaposleno u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u školskoj 2020/21. godini.

Santander je naveo i da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj. Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika, kazao je Santander, je prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja.

Anketa koja je sprovedena tokom rada na ovoj Analizi pokazala je veliko nezadovoljstvo nastavnika u mnogim aspektima njihove profesije – društveni status, zarade, materijalni i pedagoški uslovi u školama i problemi vezani za realizaciju nastave tokom epidemije izazvane kovidom-19.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković predočila je analizu koju je ova organizacija radila u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Univerzitetom, koja je  pokazala da nam nedostaju nastavnici matematike, biologije, informatike, njemačkog jezika… „U 2019. je bilo 370 oglasa za nastavnika matematike, a zaposleno 111, a na biroima rada bilo je tek četiri. To znači da se na te oglase javljaju ljudi koji nisu iz struke, a to utiče na kvalitet obrazovanja, ali i rezultate istraživanja PISA”, kazala je Leković.

Poručila je da ako „nastavimo da ne ulažemo u nastavnika i infrastrukturu, nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja”.

Koliko smo daleko od takvog društva kao da su postali svjesni i u institucijama, pa iz Ministarstva prosvjete najavljuju bar neke promjene.

„Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu podizanja ciljeva održivog razvoja, s akcentom na obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje”, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

U izradi najavljene Strategiju razvoja obrazovanja do 2030. i dalje će učestvovati UNICEF, a iz Delegacije EU su obećali finansijsku pomoć tokom izrade Strategije.

Džabe nam sve strategije ako se ne promijene prioriteti. Pa da se krene od osnovnog – gradnje novih škola i vrtića.

 

Poboljšanja

Neka od malobrojnih poboljšanja u sistemu obrazovanja registrovana su u Analizi. Tako je tokom analiziranog perioda (2015–2020) naročito brzo rastao stepen pristupa ranom i predškolskom obrazovanju, na šta ukazuje porast bruto stope upisa, koja je porasla sa 64,4 u 2015. godini na 76 odsto u 2020. Uprkos tome, obuhvat ovim nivoom obrazovanja i dalje je daleko ispod zacrtanog EU prosjeka od 95 odsto obuhvata djece starije od četiri godine.

I u osnovnom obrazovanju evidentno je poboljšanje u pogledu pristupa i uspješnog završavanja tog nivoa obrazovanja, pri čemu je udio onih koji napuštaju školu smanjen.

Srednjoškolsko obrazovanje, koje nije obavezno, takođe karakterišu slični pozitivni trendovi u pogledu pristupa i stope očekivanog trajanja školovanja. Stope tranzicije između nivoa obrazovanja su visoke, pa se i prosječno očekivano vrijeme provedeno u srednjem obrazovanju popravilo sa 3,12 godina u 2015. godini na 3,35 godina u 2020.

Stope pristupa i uspješnog završavanja romske i egipćanske djece takođe su porasle u posmatranom periodu, ali uglavnom u osnovnom obrazovanju (gdje se stopa pristupa povećala na 77 odsto, a stopa uspješnog završavanja na 56 odsto), dok su stopa pristupa predškolskim ustanovama te stopa pristupa i stopa završavanja srednje škole i dalje vrlo niske – 15–36 odsto na različitim nivoima ranog obrazovanja, 3–7 odsto kada je riječ o svim razredima srednjeg obrazovanja. Pristup redovnim školama povećan je i za djecu s posebnim potrebama, i to na svim nivoima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo