Povežite se sa nama

MONITORING

OTPOR PROMJENAMA: Ministar zdravlja blokira novu upravu Ljekarske komore

Objavljeno prije

na

O nasilju, koje se vlast lati čim im pojedine institucije iskliznu iz ruke, odlično svjedoči slučaj Ljekarske komore. Ova institucija koja je zamišljena kao nezavisno tijelo, treba da štiti profesionalne interese ali i da učestvuje u unaprijeđivanju kvaliteta zdravstvene zaštite, to nije bila od svog osnivanja 1994. godine. Na brojne nepravilnosti u radu Komore, Ministarstvo zdravlja se nije okretalo sve dok početkom ove godine nije, nakon pet mandata i skoro dvije decenije sa čela Ljekarske komore smijenjen Đoko Jočić. Ljekari su, krajem januara, za novog predsjednika izabrali kardiohirurga Aleksandra Mugošu.

Nakon izbora Mugoša je najavio da će Komora konačno profunkcionisati – biti na usluzi ljekarima i pacijentima, kao i da će se zalagati za unaprijeđenje i promjene koje su neophodne u zdravstvu. Odmah je stigla reakcija iz Ministarstva zdravlja. Prvo je traženo da im Ljekarska komora dostavi dokaz da je novi predsjednik izabran zakonito. Da bi ubrzo ministar zdravlja Kenan Hrapović prelomio: ,,Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Komore nije izvršen u skladu sa propisima”. Obrazložio je: ,,Nije nam cilj da sprovodimo nikakvu prinudu ili presiju, već da svima stavimo do znanja da se mora postupati u skladu sa propisima”.

Ipak, iako ne bi da se miješa, Hrapović je od predsjednika Skupštine Komore Nebojše Sekulića, zatražio da, u roku od 15 dana, sazove novu Skupštinu, koja bi poništila rješenja prethodnog saziva. Usput je i presudio da su Sekulić i njegov zamjenik izabrani u skladu sa propisima, a da je sporan izbor predsjednika Komore Mugoše i njegovog zamjenika Jovana Ivovića.

Uzalud predsjednik Skupštine Komore Sekulić tvrdi da je Skupština 31. januara radila zakonito i da je jedino moguće i zakonito rješenje bilo da budu izbrani predsjednik i zamjenika predsjednika. Ministar goni po svome i već četiri mjeseca blokira rad Ljekarske komore.

Iza pravnog nadgornjavanja krije se činjenica da je, po Ministarstvu, na izborima za predsjednika Komore izglasan pogrešan kandidat. Mugoša, kao ugledni hirurg, koji uz to nije član nijedne partije, i koji ne krije da bi se pobrinuo da ova institucija počne da funkcioniše, očigledno nije po volji rukovodećih glava u zdravstvu. S druge strane ministar Hrapović, koji je doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, u zdravstvo je raspoređen nakon što je bio inspektor za suzbijanje privrednog kriminala. Bio je i inspektor finansijske policije, rukovodilac Agencije za zaštitu autorkih prava, član Komisije za hartije od vrijednosti, te izvršni direktor Radio-difuznogcentra Crne Gore. Sa mjesta direktora Fonda za zdravstveno osiguranje raspoređen je za ministra. Više desetine miliona duga u Fondu koje je za sobom ostavio očigledno nisu bili prepreka za njegovo unapeđenje u ministarsku fotelju.

Nije se ministar zadržao samo na pravnim finesama, njegova odlučnost da spriječi volju ljekara koji su izabrali Mugošu za čelnika komore, potvrđena je odmah nakon izbora. Naime, tri dana nakon izborne skupštine, u prostorije Komore ušla su tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove. Dva inspektora rada su provjeravala da li je Mugoša nešto potpisivao, treći zdravstveni inspektor je tražio na uvid dokumentaciju u vezi sa Mugošinim izborom.

Ovo je bila prva posjeta inspektora Komori od njenog osnivanja. Zbog kako tvrdi, nezakonitog dolaska zdravstvenog inspektora, Mugoša je podnio krivičnu prijavu. Komori izvještaji i rješenja o inspekcijskom nadzoru nijesu dostavljena. Ali je i na osnovu tih ,,tajnih” rješenja koje je potpisao Božidar Vuksanović, direktor Uprave za inspekcijske poslove, ministar blokirao rad Komore.

Sredinom marta čelnici Ljekarske komore podnijeli su tužbu Upravnom sudu protiv rješenja Ministarstva zdravlja, kojim je, navodno, utvrđeno da su predsjednik te institucije i njegov zamjenik izabrani mimo važećeg Statuta.

U tužbi je naglašeno i da je Zakonom određeno da Ministarstvo ,,samo daje saglasnost na Statut koji donosi Komora” i da je jasno da nalog Ministarstva predstavlja ,,pravno nasilje i prekoračenje ovlašćenja”.

,,Duboko poražavajuća je činjenica da Ministarstvo i nakon više sastanaka iskazuje potpuno neznanje i nerazumijevanje prirode i funkcionisanja strukovnog udruženja ljekara, uporno ga obesmišljavajući i poistovjećujući ga sa organima državne uprave, samim tim i stranačke raspodjele funkcija”, kaže za Monitor Aleksandar Mugoša. On navodi da je ovakvo postupanje prinudilo Komoru da na sudu dokazuje zakonitost svog postupanja, umjesto da Ministarstvo dokazuje eventualne propuste u radu Komore.

I dok se čeka odluka Upravnog suda, rad Komore je u potpunosti blokiran. Međutim, Ministarstvo djeluje i na drugim frontovima. Nedavno je grupa od 35 ljekara uputila inicijativu nadležnim institucijama da se što prije izabere Izvršni odbor i predsjednik Ljekarske komore. Očekuju, valjda, da se Ministarstvo još malo umiješta u rad ove nezavisne institucije. Oni čak ,,pouzdano znaju da se na računu Komore 27. aprila nalazilo 49.342 eura, što jedino može da znači da Ministarstvo zdravlja redovno uplaćuje sredstva za zakup prostorija, troškove struje, vode, telefona, interneta”, pa se pitaju ko je i po čijem nalogu otkazao zakup prostorija i kome odgovara da Komora bude na ulici.

Kada je nakon izbora, Mugoša pokušao da se kao predsjednik Komore, po zakonskoj proceduri, upiše u Centralni registar privrednih subjekata, nije uspio da dobije saglasnost Ministarstva. Tako da je od tada račun Komore u blokadi.

U međuvremenu, Ministarstvo je preuzelo dio ingerencija Komore, kao što je izdavanje licenci za rad doktora medicine.

,,Sve poslove koji se tiču izdavanja, obnove i oduzimanja licenci već četiri mjeseca Ministarstvo svjesno obavlja u potpunosti suprotno Zakonu, ne samo zbog protivzakonitog preuzimanja ingerencija, već i zbog nepostojanja Pravilnika usklađenog sa novim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zbog toga ostaje nejasno po kojoj proceduri i po kojim kriterijumima Ministarstvo izdaje pomenute javne isprave čime se pokreće pitanje njihove krivično-pravne odgovornosti”, kaže Mugoša.

Ministar Hrapović je zaprijetio i pripremom izmjene zakona kako bi se Komori oduzeli poslovi koje je predviđeno da ona obavlja. Mugoša objašnjava da sumnja da može do toga doći jer bi to vodilo ukidanju Ljekarske komore, što bi opet povuklo suspenziju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, tačnije nemogućnost zatvaranja poglavlja 28.

,,Ljekarska komora je strukovna organizacija koja postoji u svim zemljama u svijetu. Prvenstveni zadatak i obaveza svih ljekarskih komora je da zaštite svoje građane od ljekara koji ne posjeduju ni zvanje ni znanje da se bave njihovim životima i na taj način, uz brojne druge mehanizme i poslove koje obavlja, štiti ugled ljekarske profesije”, objašnjava Mugoša. Taj svoj zadatak komore ostvaruju kroz striktnu primjenu pravilnika o izdavanju licenci bez koje niti jedan ljekar ne može biti zaposlen u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi. Zaposliti nekog bez prethodne provjere njegovih diploma, zvanja i vještina koje je savladao je teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

Minulih godina bilo je pritužbi na validnost nekih od izdatih licenci za oko 1500 ljekara koji rade u Crnoj Gori. A ima i onih koji kao konsultanti rade u državnim i privatnim ustanovama a uopšte nijesu aplicirali za licence.

,,Koliko takvih ljekara danas ima u Crnoj Gori, šta oni rade, koga i kojim metodama liječe ja ne znam, ali pretpostavljam da je njihov broj barem trocifren. Ono što sigurno znam je da stotinjak mladih ljekara, perfektnih mladih ljudi koji su bili najbolji đaci u svojim školama, nakon šestogodišnjih studija medicine sjede u roditeljskim stanovima čekajući zaposlenje za koje će dobiti novčanu naknadu u visini prosječnog ličnog dohotka u zemlji ili manje od toga. Dok jedna Njemačka, na primjer ‘vapi’ za ljekarima”, zaključuje Mugoša.

Ovo je samo dio problema od kojih boluje zdravstvo, a o kojima debata nikako da se otvori. Dok preko 100 mladih ljekara čeka na birou rada, niko u zdravstvenom sistemu ne zna koliki je broj doktora koji dolaze iz regiona i kojima se dan konsultacija plaća po 150 eura. Samo za posljednjih pet godina iz Kliničkog centra otišlo je preko 40 ljekara. To državu sa školovanjem, specijalizacijama, doktoratima i kontinuiranim edukacijama košta oko 20 miliona eura. Ljekari, poput Mugoše, su zaista opasni za ovaj sistem, jer traže da se razgovara o ovim problemima. Ali, srećom po partiju, tu je ministar Hrapović, da ovu priču zaključa.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine
U pitanju su lični interesi grupe ljekara

Sindikat doktora medicine već duže od godinu dana vodi borbu za oslobađanje Ljekarske komore (LJK) od političkog uticaja, borbu za oslobađanje ove organizacije od grupe ljekara koji su je nezakonito koristili za ostvarenje ličnih interesa, ljekara koji su sebi produžili mandat u LjK bez organizovanja ikakvih izbora u trajanju od dvije godine. Tim činom, ta grupa ljekara na čelu sa dr Jočićem, i pod vrlim uticajem dr Veselina Bulatovića, direktora DZ Nikšić, dr Milanke Raičević, ljekara u penziji, pokušala je zaustaviti prve legalne izbore u istoriji postojanja Komore. Za 22 godine njenog postojanja nisu održani niti jedni izbori za delegate Skupštine LjK, a samim tim ni za predsjednika. Izvršni odbor je biran od strane samog dr Jočića i privrženih direktora zdravstvenih ustanova koji su crpili korist kroz razna angažovanja u komisijama i organima Komore. Pa tako imamo situaciju da finansijski izvještaji ove organizacije, sve do sada čuvani kao stroga tajna, a ne obaveza da se stave na uvid zainteresovanoj javnosti, pokazuju da je od skoro 170.000 eura više od 115.000 potrošeno na zarade. Na rad komisija Komore potrošeno je manje od 5.000. Na kontinuiranu edukaciju manje od 5.000 eura. To objašnjava cijelu ovu situaciju, nepristojne i vrlo agresivne napada pojedinaca na mene i Sindikat doktora medicine. Ta ista grupa ljekara u vidu Izvršnog odbora prethodnog saziva Ljekarske komore prijavila je ministru zdravlja nepravilnosti na izborima koji su održani 31. januara, a po čijoj prijavi je ministar izvršio blokadu ove organizcije otuđivši je od ljekara u potpunosti na način na koji to do sada nije uspio ni sam dr Jočić, niti jedan ministar zdravlja prije njega.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAPUŠTENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA NA BUDVANSKOJ RIVIJERI: Simboli megalomanije, korupcije i bespravne gradnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale

 

Investiciona groznica koja je zahvatila Crnogorsko primorje, posebno područje budvanske rivijere, nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore, ostavila je neizbrisiv trag u vidu brojnih građevina koje su svojim gabaritima i izgledom trajno narušile atraktivan priobalni prostor turističke prijestonice. Grozničavu kupoprodaju zemljišta i gradnju neprimjerenih objekata uz morsku obalu, pratilo je enormno zaduživanje kod crnogorskih banaka, bespravna gradnja, kriminal i korupcija, te nevjerovatne povlastice koje su pripadnici građevinskog lobija dobijali od tadašnje vlade i pojedinih ministarstava.

Iza investicione euforije ostali su brojni nedovršeni objekti, napušteni betonski skeleti razasuti duž morske obale, ponegdje i čitava stambena naselja, kao svojevrsni spomenici megalomanije i alavosti investitora.

Među oronulim, napuštenim objektima, primjerima pogrešne privatizacije i nelegalne gradnje ubjedljivo vodi hotel As u Perazića Dolu. Ukleti hotel, koji poput Titanika leži nasukan na obali male pješčane uvale, prešao je put od elitnog hotela izgrađenog za potrebe njemačkog auto-moto kluba, preko blokade rada u jednoj od privrednih afera u SFRJ, do strateške privatizacije koja je završila optužnicom protiv vlasnika za privredni kriminal i korupciju. Prošlo je 18 godina od neuspjele privatizacije hotela As koju je obilježila blamaža sa izdavanjem bezvrijednih garancija Vladi, tadašnjem ministru Branimiru Gvozdenoviću, u iznosu od 3 miliona eura. Hotel je nelegalno rekonstruisan i dograđivan dok nije dostigao nevjerovatnih 17 spratova. Sablasna betonska građevina hotela As izgleda kao kadar iz horor filmova

U selu Blizikuće iznad Svetog Stefana, na uzvišenju lokaliteta Česminovo, tik uz seosko groblje i crkvu Sv. Neđelja, sagrađeno je stambeno naselje Carsko selo, sa 36 tipskih kuća namijenjenih prodaji. Investitor projekta prvobitno nazvanog Rusko selo, bio je poznati crnogorski tajkun Zoran Ćoćo Bećirović, dok je radove izvodila kompanija Trejdjunik iz Budve, vlasnika Mirka Latinovića. Luksuzne vile podijeljene su među partnerima. One u posjedu Latinovića već su u funkciji, dok  kuće Bećirovića, deset godina kasnije, zvrje napuštene i prazne.

Bećirovićeva investicija na brdu Česminovo, odakle se pruža predivan pogled na morsku pučinu i budvansku rivijeru, svjedoči prije svega o korupciji, kriminalu i povlasticama koje su Opština Budva i Vlada udjeljivale pojedincima tokom proteklog investicionog buma. Carsko selo izgrađeno je na opštinskoj zemlji koju je tadašnji predsjednik Opštine, bez saglasnosti Skupštine i bez javnog poziva, ustupio Bećiroviću. Radi se o parceli površine 6.000 kvadrata procijenjenih na 600.000 eura. Bećirović zemljište nije platio Opštini. Zbog nezakonitog prenosa opštinske imovine na fizičko lice, Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je 2016. istragu protiv tadašnjih budvanskih funkcionera Rajka Kuljače, Aleksandra Tičića i biznismena Mirka Latinovića, koja pored ostalih leži u nekoj fijoci.

Bećirović je stambeno naselje sagradio nelegalno, na lokaciji koja nije bila urbanizovana. Prodaja kuća u Carskom selu ne ide željenim tokom jer investitori nisu uzeli u obzir veoma prisutno sujevjerje kod potencijalnih kupaca, koji su odustajali od kupovine čim bi ugledali seosko groblje i crkvu. Trejdjunik je uspio prodati tek 5-6 kuća, dok ostale koristi za izdavanje tokom turističke sezone. Vile površine 180 m2 sa 400m2 placa prodaju se po cijeni od 400.000–500.000 eura.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZBRKA U DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU: Ko je nadležan za bivše čelnike UP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić naredio je hapšenje dvojice policijskih rukovodilaca zbog sumnje da su „skidanjem“ zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću zloupotrijebili službeni položaj, ali je SDT preuzeo predmet i oslobodio ih

 

Hapšenje visokih policijskih službenika Aleksandra Boškovića i Saše Đurovića odjeknulo je prethodne sedmice. Lišenje slobode rukovodilaca u Upravi policije naredio je podgorički osnovni državni tužilac Vukas Radonjić. Nakon tog događaja nastala je opšta zbrka u državnom tužilaštvu, ali i u bezbjednosnom sektoru.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istog dana kada je objavljena vijest o hapšenju Boškovića i Đurovića, preuzelo slučaj od Radonjića i odlučilo da u njihovim postupcima nema elemenata krivičnog djela. Ono je naredilo Specijalnom policijskom odjeljenju da policijske rukovodioce pusti na slobodu.

Radonjića je zatvorio Boškovića i Đurovića zbog osnova sumnje da su krajem prošle godine zloupotrijebili službeni položaj nezakonitim ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. Protiv njihove kriminalne grupe je u Srbiji podignuta optužnica zbog više ubistava i trgovine drogom, a važe za saradnike kavačkog klana i njihovog odbjeglog vođe Radoja Zvicera.

Belivuk i Miljković su optuženi i u Crnoj Gori za ubistvo pripadnika škaljarskog klana Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića. Oni su tada, prema sumnjama SDT-a, nelegalno ušli u Crnu Goru da bi počinili ovaj zločin. U to vrijeme im je kao bezbjednosno interesantnim licima, bio zabranjen ulaz u Crnu Goru. Krajem prošle godine, međutim, dozvoljeno im je da uđu u državu kao gosti kotorskih kriminalaca Slobodana Kašćelana i Zvicera. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ranije je pojasnio da je menadžment Uprave policije „skinuo“ zabranu ulaska na zahtjev srpskih bezbjednosnih službi, ali do danas nema materijalnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju.

Osnovni državni tužilac Vukas Radonjić, ipak je sumnjao da zabrana ulaska opasnim beogradskim kriminalcima nije skinuta u skladu sa zakonom. Monitor nezvanično saznaje da je do osnova sumnje došao nakon saslušanja službenice Granične policije S.I. protiv koje je prijavu podnio državni sekretara u MUP-u Rade Milošević. Nakon toga odredio je zadržavanje policijskim službenicima zbog, kako saznaje Monitor, opasnosti da će uticati na svjedoke, saradnike, između ostalog, i na S.I.

Privođenje Boškovića i Đurovića izazvalo je, prema informacijama Monitora, veliko interesovanje kod tužilaca višeg ranga od Radonjića. Iste noći nazvala ga je predsjednica Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica. Milošević je na pres konferenciji kazao da je Medenica pokušala da vrši pritisak na Radonjića.

„Naređeno mu je kako da postupa, a postupajući tužilac je to odbio“, kazao je Milošević na pres konferenciji.

Pravnici objašnjavaju da Medenica nije imala zakonski osnov da direktno telefonom pozove Radonjića i naloži mu kako da postupa. Zakonom propisana komunikacija je da Medenica, kao predsjednica tužilaštva višeg ranga, pismenim putem šalje obavezujuće uputstvo rukovodiocu osnovnog tužilaštva. On dalje prosljeđuje uputstvo tužiocu nadležnom za taj predmet. Ovdje je očigledno bila riječ o žurbi da se neke radnje završe što prije.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZVJEŠTAJ O POSTUPANJU BEZBJEDNOSNOG SEKTORA NA CETINJU: Papir bez pravne snage

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisiju Vladinog Biroa za operativnu koordinaciju ne prepoznaje zakon, zbog čega njen izvještaj nema pravnu snagu.  Međutim, ovaj dokument  može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu eventualne postupke

 

Nešto više od mjesec dana od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, završen je dokument komisije, koju je osnovao Biro za operativnu koordinaciju (BOK), a koja je trebala da utvrdi šta se dešavalo na dan ustoličenja na Cetinju, 5. septembra ove godine, i da li je bilo propusta u radu izvršnih organa.

Noć uoči ustoličenja došlo je do sukoba između premijera Zdravka Krivokapića i ministra unutrašnjih poslova (MUP) Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina, jer su navodno, vođeni bezbjednosnim procjenama Agencije za nacionalnu bezbjendost (ANB) i Uprave policije, čelnici policije bili za to da se ustoličenje izmjesti ili odgodi. Krivokapić je navodno tražio smjenu Sekulovića i Brđanina, ali se predomislio prije konferencije na kojoj je to trebao da najavi, a nakon reakcija zemalja Kvinte i najave Građanskog pokreta URA da će uskratiti podršku Vladi. Na toj konferenciji je, međutim, premijer iznio da će Vlada obrazovati tijelo, koje će ispitati rad svih državnih organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Iza Krivokapića stali su Demokratski front i Demokratska Crna Gora, dok je iza Sekulovića i Brđanina stao potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi Dritan Abazović.

Izvještaju o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, prethodilo je prepucavanje između političkih lidera. Vlast i dalje preokupira  ko je bio za, a ko protiv ustoličenja novog mitropolita, dok se gotovo i ne pominje  uloga najvećeg opozicionog subjekta Demokratske partije socijalista (DPS) u neredima na Cetinju.

Komisija, na čijem čelu je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Ivanović, konstatovala je u Izvještaju  da su lica kojima tu nije bilo mjesto i koja nisu u lancu odgovornosti, prisustvovala  sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija. Situaciju je, piše u izvještaju, dodatno usložnila činjenica da su se Sekulović i Brđanin protivili ustoličenju na Cetinju, pozivajuću se na procjene ANB-a i Uprave polcije. Komisija je zaključila da je Uprava policije profesionalno odradila svoj posao.

,,Uzimajući u obzir sve okolnosti, probleme i uočene nedostatke, UP je 5. septembra svoj zadatak obavila profesionalno i efikasno, čuvajući ustavni poredak i štiteći zagarantovana vjerska prava i slobode”, navodno piše u Izvještaju.

Na posljednjoj sjednici BOK-a nije usvojen Izvještaj, niti se razmatrao, jer je Ivanović bio odsutan. Abazović je rekao da je na sjednici preovladao stav da u Izvještaju nije dovoljno potencirana uloga državnog tužilaštva u potencijalnom suzbijanju rizika za dešavanje na Cetinju 4. i 5. septembra.

,,Siguran sam da će to biti glavni komentar nakon što se mi i zvanično izjasnimo, i vjerujem da će i Komisija to prihvatiti. Možda je to nešto što je promaklo, ali to je jako važna činjenica vezana za aktivnosti državnog tužilaštva u susret i tokom dešavanja na Cetinju”, kazao je Abazović.

Članovi Biroa za operativnu koordinaciju će na narednoj sjednici dati komentare na Izvještaj, ali i usvojiti zaključke. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, pojedini članovi će insistirati da se kroz zaključke precizira da Sekulović i Brđanin nijesu bili protiv ustoličenja mitropolita, već da nijesu željeli da ugrožavaju bezbjednost štićene ličnosti (patrijarha Porfirija), za čiji su život bili najodgovorniji kao rukovodioci policije. Da je postojao visok stepen opasnost po život štićene ličnosti ukazuju bezbjednosne procjene ANB-a.

Iako bi Izvještaj trebao da završi priču o događajima na Cetinju, sagovornici Monitora iz izvršne vlasti smatraju da se to neće dogoditi. Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević tražio je da Izvještaj, koji trenutno nosi oznaku tajnosti, bude dostavljen članovima tog tijela. Takođe je tražio da se taj dokument otvori za javnost.

Nezvanični izvori Monitora tvrde da je i ministar Sekulović predložio da se svi iskazi, na osnovu kojih je sačinjen Izvještaj, učine javnim. O tome će se, međutim, takođe raspravljati na narednoj sjednici BOK-a, a i na nekoj od narednih sjednica Vlade.

Izvještaj, međutim, tvrde eksperti sam po sebi ne može da ima pravno dejstvo. Riječ je o komisiji koju ne prepoznaje sistem, niti zakoni. Međutim, ovaj Izvještaj može poslužiti kao osnov sumnje drugim, stvarno nadležnim, državnim organima da pokrenu postupke. Jedan od njih je Skupština, koja vrši kontrolnu funkciju izvršne vlasti, i može da pokrene parlamentarnu istragu. Odbor za bezbjednost i odbranu je već obavio kontrolna saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora na sjednici koja je trajala devet sati.

Na osnovu Izvještaja moglo bi da djeluje i državno tužilaštvo, ukoliko je stvarno bilo ,,veleizdaje” i ,,pokušaja državnog udara u Vladi” koji su se pominjali nakon 5. septembra. Međutim, Abazović od početka potencira ulogu tužilaštva koje nije regovalo uoči, tokom i nakon protesta na Cetinju. On će, prema saznanjima Monitora, inicirati da BOK u tom pravcu donese i jedan od zaključaka nakon rasprave o Izvještaju.

Ovaj dokument, čini se, neće otkriti ništa novo o postupanju policije, tužilaštva, Vlade, političara tokom protesta na Cetinju. Neće ni otkloniti neslaganja nosilaca vlasti u Crnoj Gori. Izvještaj konstatuje da su Sekulović i Brđanin predlagali da se, zbog bezbjednosnih razloga, odgodi ili izmjesti ustoličenje, što ide na ruku onih koji zagovaraju njihovu smjenu zbog protivljenja ustoličenju. Dok, sa druge strane, zaključuje i da je Uprava policije radila profesionalno što je argument onih koji brane ministra i prvog čovjeka policije. Međutim, iako je zakonska obaveza ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da postupaju jedino na osnovu podataka koje prikupi policija (uniformisana i tajna), donosiocima odluka je, čini se, mnogo bitnija politička konotacija njihovih predloga, a ne zakonitost.

Abazović je više puta javno rekao da neće dozvoliti da ni na jedan način budu sankcionisani ljudi koji su dobro obavili svoj posao. Takođe je podsjetio da bi promjenama u sektoru bezbjednosti ova Vlada mogla izgubiti podršku država Kvinte. On naredne sedmice putuje u zvaničnu posjetu jednoj od tih država – Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će upravo biti govora i o bezbjednosnim izazovima. Demokratski front, međutim, traži rekonstrukciju Vlade i da Abazovićevu ulogu u rekonstruisanoj izvršnoj vlasti preuzme lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Izvještaj svakako, čini se, neće značajno uticati na političke posljedice i neslaganja nakon događaja na Cetinju, ali pitanje je da li će i kakve pravne posljedice proizaći iz ovog dokumenta.

 

Formiran 21 predmet povodom postupanja policije na Cetinju

Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, žalilo se 25 građana na postupanje službenika tog organa tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra. Na osnovu toga formiran je 21 predmet.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je četiri pritužbe proslijedilo Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove.

,,Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije je dostavljeno 25 pritužbi građana u vezi sa postupanjem policijskih službenika povodom predmetnog događaja, povodom kojih je formiran 21 predmet, dok su četiri pritužbe, imajući u vidu njihovu sadržinu, proslijeđene na uvid i dalje postupanje Direktoratu za bezbjednosno-nadzorne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Osim navedenog, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije preduzima mjere i radnje iz nadležnosti i povodom šest zahtjeva za prikupljanje potrebnih obavještenja koje je, u vezi sa primjenom policijskih ovlašćenja u predmetnom događaju, Unutrašnjoj kontroli policije dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Cetinje”, navode iz MUP-a.

 

U Vladi bili ljudi koji nijesu u lancu komande

U javnosti se ranije vodila polemika o ljudima koji su bili u Krivokapićevom kabinetu, a nijesu iz bezbjednosnog sektora. U Izvještaju Komisije konstantovano je da su ljudi koji nisu u lancu odgovornosti prisustvovali sastanku u Vladi na kom su donošene važne odluke uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-pimorskog Joanikija.

U zgradi Vlade sastali su se Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević – Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći. U zgradu Vlade kasnije su, u različitim terminima, ušli funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo