Povežite se sa nama

MONITORING

OTPOR PROMJENAMA: Ministar zdravlja blokira novu upravu Ljekarske komore

Objavljeno prije

na

O nasilju, koje se vlast lati čim im pojedine institucije iskliznu iz ruke, odlično svjedoči slučaj Ljekarske komore. Ova institucija koja je zamišljena kao nezavisno tijelo, treba da štiti profesionalne interese ali i da učestvuje u unaprijeđivanju kvaliteta zdravstvene zaštite, to nije bila od svog osnivanja 1994. godine. Na brojne nepravilnosti u radu Komore, Ministarstvo zdravlja se nije okretalo sve dok početkom ove godine nije, nakon pet mandata i skoro dvije decenije sa čela Ljekarske komore smijenjen Đoko Jočić. Ljekari su, krajem januara, za novog predsjednika izabrali kardiohirurga Aleksandra Mugošu.

Nakon izbora Mugoša je najavio da će Komora konačno profunkcionisati – biti na usluzi ljekarima i pacijentima, kao i da će se zalagati za unaprijeđenje i promjene koje su neophodne u zdravstvu. Odmah je stigla reakcija iz Ministarstva zdravlja. Prvo je traženo da im Ljekarska komora dostavi dokaz da je novi predsjednik izabran zakonito. Da bi ubrzo ministar zdravlja Kenan Hrapović prelomio: ,,Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Komore nije izvršen u skladu sa propisima”. Obrazložio je: ,,Nije nam cilj da sprovodimo nikakvu prinudu ili presiju, već da svima stavimo do znanja da se mora postupati u skladu sa propisima”.

Ipak, iako ne bi da se miješa, Hrapović je od predsjednika Skupštine Komore Nebojše Sekulića, zatražio da, u roku od 15 dana, sazove novu Skupštinu, koja bi poništila rješenja prethodnog saziva. Usput je i presudio da su Sekulić i njegov zamjenik izabrani u skladu sa propisima, a da je sporan izbor predsjednika Komore Mugoše i njegovog zamjenika Jovana Ivovića.

Uzalud predsjednik Skupštine Komore Sekulić tvrdi da je Skupština 31. januara radila zakonito i da je jedino moguće i zakonito rješenje bilo da budu izbrani predsjednik i zamjenika predsjednika. Ministar goni po svome i već četiri mjeseca blokira rad Ljekarske komore.

Iza pravnog nadgornjavanja krije se činjenica da je, po Ministarstvu, na izborima za predsjednika Komore izglasan pogrešan kandidat. Mugoša, kao ugledni hirurg, koji uz to nije član nijedne partije, i koji ne krije da bi se pobrinuo da ova institucija počne da funkcioniše, očigledno nije po volji rukovodećih glava u zdravstvu. S druge strane ministar Hrapović, koji je doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, u zdravstvo je raspoređen nakon što je bio inspektor za suzbijanje privrednog kriminala. Bio je i inspektor finansijske policije, rukovodilac Agencije za zaštitu autorkih prava, član Komisije za hartije od vrijednosti, te izvršni direktor Radio-difuznogcentra Crne Gore. Sa mjesta direktora Fonda za zdravstveno osiguranje raspoređen je za ministra. Više desetine miliona duga u Fondu koje je za sobom ostavio očigledno nisu bili prepreka za njegovo unapeđenje u ministarsku fotelju.

Nije se ministar zadržao samo na pravnim finesama, njegova odlučnost da spriječi volju ljekara koji su izabrali Mugošu za čelnika komore, potvrđena je odmah nakon izbora. Naime, tri dana nakon izborne skupštine, u prostorije Komore ušla su tri inspektora Uprave za inspekcijske poslove. Dva inspektora rada su provjeravala da li je Mugoša nešto potpisivao, treći zdravstveni inspektor je tražio na uvid dokumentaciju u vezi sa Mugošinim izborom.

Ovo je bila prva posjeta inspektora Komori od njenog osnivanja. Zbog kako tvrdi, nezakonitog dolaska zdravstvenog inspektora, Mugoša je podnio krivičnu prijavu. Komori izvještaji i rješenja o inspekcijskom nadzoru nijesu dostavljena. Ali je i na osnovu tih ,,tajnih” rješenja koje je potpisao Božidar Vuksanović, direktor Uprave za inspekcijske poslove, ministar blokirao rad Komore.

Sredinom marta čelnici Ljekarske komore podnijeli su tužbu Upravnom sudu protiv rješenja Ministarstva zdravlja, kojim je, navodno, utvrđeno da su predsjednik te institucije i njegov zamjenik izabrani mimo važećeg Statuta.

U tužbi je naglašeno i da je Zakonom određeno da Ministarstvo ,,samo daje saglasnost na Statut koji donosi Komora” i da je jasno da nalog Ministarstva predstavlja ,,pravno nasilje i prekoračenje ovlašćenja”.

,,Duboko poražavajuća je činjenica da Ministarstvo i nakon više sastanaka iskazuje potpuno neznanje i nerazumijevanje prirode i funkcionisanja strukovnog udruženja ljekara, uporno ga obesmišljavajući i poistovjećujući ga sa organima državne uprave, samim tim i stranačke raspodjele funkcija”, kaže za Monitor Aleksandar Mugoša. On navodi da je ovakvo postupanje prinudilo Komoru da na sudu dokazuje zakonitost svog postupanja, umjesto da Ministarstvo dokazuje eventualne propuste u radu Komore.

I dok se čeka odluka Upravnog suda, rad Komore je u potpunosti blokiran. Međutim, Ministarstvo djeluje i na drugim frontovima. Nedavno je grupa od 35 ljekara uputila inicijativu nadležnim institucijama da se što prije izabere Izvršni odbor i predsjednik Ljekarske komore. Očekuju, valjda, da se Ministarstvo još malo umiješta u rad ove nezavisne institucije. Oni čak ,,pouzdano znaju da se na računu Komore 27. aprila nalazilo 49.342 eura, što jedino može da znači da Ministarstvo zdravlja redovno uplaćuje sredstva za zakup prostorija, troškove struje, vode, telefona, interneta”, pa se pitaju ko je i po čijem nalogu otkazao zakup prostorija i kome odgovara da Komora bude na ulici.

Kada je nakon izbora, Mugoša pokušao da se kao predsjednik Komore, po zakonskoj proceduri, upiše u Centralni registar privrednih subjekata, nije uspio da dobije saglasnost Ministarstva. Tako da je od tada račun Komore u blokadi.

U međuvremenu, Ministarstvo je preuzelo dio ingerencija Komore, kao što je izdavanje licenci za rad doktora medicine.

,,Sve poslove koji se tiču izdavanja, obnove i oduzimanja licenci već četiri mjeseca Ministarstvo svjesno obavlja u potpunosti suprotno Zakonu, ne samo zbog protivzakonitog preuzimanja ingerencija, već i zbog nepostojanja Pravilnika usklađenog sa novim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zbog toga ostaje nejasno po kojoj proceduri i po kojim kriterijumima Ministarstvo izdaje pomenute javne isprave čime se pokreće pitanje njihove krivično-pravne odgovornosti”, kaže Mugoša.

Ministar Hrapović je zaprijetio i pripremom izmjene zakona kako bi se Komori oduzeli poslovi koje je predviđeno da ona obavlja. Mugoša objašnjava da sumnja da može do toga doći jer bi to vodilo ukidanju Ljekarske komore, što bi opet povuklo suspenziju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, tačnije nemogućnost zatvaranja poglavlja 28.

,,Ljekarska komora je strukovna organizacija koja postoji u svim zemljama u svijetu. Prvenstveni zadatak i obaveza svih ljekarskih komora je da zaštite svoje građane od ljekara koji ne posjeduju ni zvanje ni znanje da se bave njihovim životima i na taj način, uz brojne druge mehanizme i poslove koje obavlja, štiti ugled ljekarske profesije”, objašnjava Mugoša. Taj svoj zadatak komore ostvaruju kroz striktnu primjenu pravilnika o izdavanju licenci bez koje niti jedan ljekar ne može biti zaposlen u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi. Zaposliti nekog bez prethodne provjere njegovih diploma, zvanja i vještina koje je savladao je teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi.

Minulih godina bilo je pritužbi na validnost nekih od izdatih licenci za oko 1500 ljekara koji rade u Crnoj Gori. A ima i onih koji kao konsultanti rade u državnim i privatnim ustanovama a uopšte nijesu aplicirali za licence.

,,Koliko takvih ljekara danas ima u Crnoj Gori, šta oni rade, koga i kojim metodama liječe ja ne znam, ali pretpostavljam da je njihov broj barem trocifren. Ono što sigurno znam je da stotinjak mladih ljekara, perfektnih mladih ljudi koji su bili najbolji đaci u svojim školama, nakon šestogodišnjih studija medicine sjede u roditeljskim stanovima čekajući zaposlenje za koje će dobiti novčanu naknadu u visini prosječnog ličnog dohotka u zemlji ili manje od toga. Dok jedna Njemačka, na primjer ‘vapi’ za ljekarima”, zaključuje Mugoša.

Ovo je samo dio problema od kojih boluje zdravstvo, a o kojima debata nikako da se otvori. Dok preko 100 mladih ljekara čeka na birou rada, niko u zdravstvenom sistemu ne zna koliki je broj doktora koji dolaze iz regiona i kojima se dan konsultacija plaća po 150 eura. Samo za posljednjih pet godina iz Kliničkog centra otišlo je preko 40 ljekara. To državu sa školovanjem, specijalizacijama, doktoratima i kontinuiranim edukacijama košta oko 20 miliona eura. Ljekari, poput Mugoše, su zaista opasni za ovaj sistem, jer traže da se razgovara o ovim problemima. Ali, srećom po partiju, tu je ministar Hrapović, da ovu priču zaključa.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine
U pitanju su lični interesi grupe ljekara

Sindikat doktora medicine već duže od godinu dana vodi borbu za oslobađanje Ljekarske komore (LJK) od političkog uticaja, borbu za oslobađanje ove organizacije od grupe ljekara koji su je nezakonito koristili za ostvarenje ličnih interesa, ljekara koji su sebi produžili mandat u LjK bez organizovanja ikakvih izbora u trajanju od dvije godine. Tim činom, ta grupa ljekara na čelu sa dr Jočićem, i pod vrlim uticajem dr Veselina Bulatovića, direktora DZ Nikšić, dr Milanke Raičević, ljekara u penziji, pokušala je zaustaviti prve legalne izbore u istoriji postojanja Komore. Za 22 godine njenog postojanja nisu održani niti jedni izbori za delegate Skupštine LjK, a samim tim ni za predsjednika. Izvršni odbor je biran od strane samog dr Jočića i privrženih direktora zdravstvenih ustanova koji su crpili korist kroz razna angažovanja u komisijama i organima Komore. Pa tako imamo situaciju da finansijski izvještaji ove organizacije, sve do sada čuvani kao stroga tajna, a ne obaveza da se stave na uvid zainteresovanoj javnosti, pokazuju da je od skoro 170.000 eura više od 115.000 potrošeno na zarade. Na rad komisija Komore potrošeno je manje od 5.000. Na kontinuiranu edukaciju manje od 5.000 eura. To objašnjava cijelu ovu situaciju, nepristojne i vrlo agresivne napada pojedinaca na mene i Sindikat doktora medicine. Ta ista grupa ljekara u vidu Izvršnog odbora prethodnog saziva Ljekarske komore prijavila je ministru zdravlja nepravilnosti na izborima koji su održani 31. januara, a po čijoj prijavi je ministar izvršio blokadu ove organizcije otuđivši je od ljekara u potpunosti na način na koji to do sada nije uspio ni sam dr Jočić, niti jedan ministar zdravlja prije njega.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVA RASPODJELA DUBINE PO PARTIJSKOM KLJUČU: Kao da i nije bilo avgusta

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS-u bi, kako sada stvari stoje, trebalo da pripadne 30 odsto državnih pozicija po „dubini“. Pored Pošte, ta partija  je bacila oko na Investiciono razvojni fond, EPCG, Plantaže, Rudnik uglja, Željeznicu… Ni ostali ne zaostaju. A skoro niko više ne pominje da za zapošljavanje ne smije biti presudna partijska knjižica, već znanje

 

Skupštinska većina mora do kraja mjeseca dogovoriti raspodjelu pozicija u odborima najvećih državnih preduzeća jer mandati članovima tih tijela u većini kompanija ističu na kraju mjeseca.

Pregovori su dugi i mučni ali se „principi“ podjele odavno znaju – sve po partijskom ključu. Rijetko više ko i pominje obećanje da nakon smjene DPS-a neće biti presudna partijska knjižica, već znanje, sposobnosti, pregnuće…

Da se ništa nije promijenilo svjedoče aktuelni članovi Vlade. Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković je izjavio da je DPS Vlada nakon što je 30. avgusta 2020. izgubila izbore uspjela da do Nove godine zaposli 4.700 radnika u državnim institucijama i preduzećima.

Iako je decenijska praksa čudo, ni prošla vlast nije imala zanemarljive učinke u ovom segmentu. Čelnici tri državne kompanije su za godinu dana uvećali broj zaposlenih za skoro 20 odsto, po kompaniji, precizirao je Ervin Ibrahimović, ministar kapitalnih investicija. Objasnivši da su Elektroprivreda, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Rudnik uglja Pljevlja od kraja 2020. do kraja 2021. godine dobile po skoro 200 novih radnika. I to je bilo malo pa je menadžment CEDIS-a pred smjenu pokušao da zaposli još 300 novih radnika i da časti pojedine u menadžmentu sa po stanom.

Koja je razlika između podgoričkog Vodovoda, tog višedecenijskog pribježišta za DPS-ovsku porodično-umreženu klijentelu i današnjeg CEDIS-a, tog hrama nepotističkih poriva i potreba, pogotovo Demokrata i DF-ovaca, pita se u izjavi za Monitor bloger Duško Kovačević: „Ima li ko da pita direktora Vladimira Čađenovića koliko tisuća on i žena prihoduju mjesečno? A on nije DPS-ovac. Mnoge stvari su čak neuporedivo gore i tragičnije“.

On kaže da kada smo konačno vidjeli bivšu opoziciju na djelu, na ministarskim, direktorskim i svim tim funkcijama „naišli smo na isto zlo, i to, da ironija bude veća, upravo putem koji smo odabrali da bi pobjegli od zla, da parafraziram jednu divnu rečenicu Žana de Lafontena. Nova vlast nam je upriličila istu korupciju, nepotizam i filozofiju partitokratije, pa DPS više nije usamljeni bauk koji kruži Crnom Gorom. Jednu traumu izliječili smo novom došavši na to nihilističko mjesto o kojem su nam uporno govorili oni koji su davno doživjeli ‘promjene’: ne očekujte bolje, sve će ostati po starom i nakaradnom, a oni koji su bili moćni u starom sistemu postaće još moćniji u novom“.

Na nedavnoj sjednici Vlade, njen potpredsjednik Raško Konjević je bio otvoren i izjavio je da su zapošljenja stvar političkog dogovora. Imao je i određenih nedoumica: „Za dogovor jesam, ali mislim da kondukter i ugostitelj ne treba da budu predstavnici državnog kapitala, jer nemaju dovoljno znanja i iskustva“, rekao je Konjević konstatujući da se takvim predlozima pravi velika šteta dignitetu Vlade. Na Konjevićeve primjedbe, premijer Dritan Abazović je konstatovao da „dogovor kuću gradi“ uz ocjenu da to što je neko završio fakultet nije garant znanja.

I nije, fakultet je ništa spram partijske knjižice. A kad se već ova praksa ozvaničila, red je da se u novoj raspodjeli podmire i njeni tvorci. Tako bi DPS-u trebalo da pripadne 30 odsto pozicija po „dubini“.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković kazao je ove nedjelje da se ta stranka „ne gurka” za pozicije „po dubini”, ali da njen kadar može da pomogne upravi ako bude potrebno. A biće. Spremni su, kaže Živković, da u ukupni kadrovski potencijal stave u „funkciju institucionalne nadogradnje i pomoći sistemu, koji je razaran u prethodnom periodu od kadrova bivše Vlade Zdravka Krivokapića“. Tri decenije njihovog razaranja su izgleda ništa spram Zdravkove godine dana.

„Ako je rješenje problema nezaposlenosti taj da se učlanjujemo u partije kako bismo se zapošljavali u državnoj upravi i preduzećima, te napredovali unutar njih, onda bi to značilo da svi treba da se učlanimo u partije i da svi radimo u državnim ustanovima i preduzećima. Izvedimo logički stvar do kraja: to bi značilo da kompletna privreda bude državna i da bi ona u privatnom vlasništvu trebalo da bude svedena na minimum. Ovu stvar je nužno razjasniti na ovaj način da bi se razumjelo koliko je sveopšta partitokratija zapravo ne samo ekonomski štetna i sporna sa etičke strane, već i besmislena“, kaže za Monitor ekonomista Mirza Krnić, član pokreta Preokret. On smatra da nam treba „ekonomija koja može da pokrene društvo naprijed, a nju pokreću dinamika, inovacije, organizacija, znanje, preispitivanje odluka, upornost u radu – sve ono što partijska poslušnost isključuje“.

Kako god bilo, stari DPS kadrovi se vraćaju. Tako se spekuliše da bi poslanik DPS-a Branimir Gvozdenović mogao da bude predložen u Odbor direktora Pošte CG.

U novoj vladinoj komisiji koja treba da preispita sporne dodjele stanova i stambenih kredita član je Nataša Pešić, savjetnica predsjednika države Mila Đukanovića. Primijećeno je da je Pešić i sama dobila stan od države, te da nije jasno kako će ona preispitati dodelu stanova sebi i svojim partijskim kolegama.

„Brine što će se na nekim važnim mjestima naći čak i stari kompromitovani kadar, ljudi protiv kojih su podnošene krivične prijave, koji su već uživali brojne privilegije i dobijali povoljne stanove i kredite“, kaže za Monitor novinarka Aleksandra Mudreša. Ističe da iako još ne znamo ko će „prigrabiti“ koje preduzeće, znamo da će se to raditi na isti način kao što je to rađeno trideset godina unazad: „Ne postoje kriterijumi za izbor članova odbora direktora, ne postoji organ kome su oni odgovorni i ko ih kontroliše. Drsko je i bezobrazno da oni koji su sada vlast a sve su ovo kritikovali do prije dvije godine, danas samo nastavljaju po mustri DPS-a i ne rade ništa da ‘partijske ispostave’  budu u službi svih građana“.

Pored Pošte, DPS je bacio oko na Investiciono razvojni fond, EPCG, Plantaže, Rudnik uglja, Željeznicu… Za člana borda Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) ova partija predložila je Milorada Vukovića, koji je 10 godina bio izvršni direktor tog preduzeća, a smijenjen je u martu prošle godine. Vuković, koji je tri mandata bio izvršni direktor OŽVS-a, preduzeće je ostavio sa akumuliranim gubitkom od 5,92 miliona eura.

„To što DPS dobija 30 odsto kadrova po ‘dubini’ i to, svi su izgledi, onih ključnih za upravljanje državom, govori o jasnoj namjeri partija vlasti da se preko naših leđa ostvaruju njihovi dogovori i interesi. Na suštinskoj ravni, stranke od kojih to nismo očekivali i koje nam to nisu obećavale na izborima, zapravo daju legitimitet DPS praksi kao jedinoj mogućoj. Može se drugačije, ali sa ovakvom retrogradnom sviješću partitokrata – teško“, kaže Krnić.

A što radi opozicija koja je najavljivala „blokadu“ Crne Gore? Potpredsjednik Vlade Konjević izjavio je da Demokratski front „nudi” da bude dio dvotrećinske podrške u Skupštini u zamjenu da zadrži pojedine funkcije „po dubini”. Zna se da je prije svega riječ o funkcijama u energetskom sektoru. Šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović rekao je da svaki stručnjak koji je predložen od DF-a ili neke druge stranke pobjednice izbora 30. avgusta 2020. treba da zadrži funkciju ako je radom i rezultatima ispunio očekivanja.

Energetika je zanimljiva i DPS-u, pa se kao kandidati za Odbor direktora CEDIS-a pominju poslanik Ivan Mitrović i predsjednik podgoričkog odbora DPS-a i zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović.

Iz Demokrata, čiji će kadrovi u ovoj raspodijeli najviše stradati ne kriju nezadovoljstvo: „Javnost svjedoči da se bez obzira na kvalitet rada i ostvarenih rezultata razrješavaju svi oni koji se na bilo koji način povezuju sa Demokratama, dok se na ta mjesta biraju kadrovi DF-a. S jedne strane, potpredsjednik Vlade kaže da se kondukteri biraju za rukovodioce državnih kompanija zbog političkog dila, a s druge strane iz Odbora direktora iste državne kompanije se eliminiše saobraćajani inžinjer, a iz MUP-a ekspert za bezbjednost uz jednu jedinu ‘zamjerku’ da su bliski Demokratama“.

Ne biraju se baš svi po partijskom ključu. Ima i stručnjaka. Bivši direktor Montenegro Airlinesa (MA) Zoran Đurišić angažovan je u kabinetu premijera Abazovića kao ekspert konsultant za vazdušni saobraćaj od 15. juna ove do 15. juna 2023. godine. Za svoj posao odgovaraće samo premijeru.

„Zar nije čitava Crna Gora zgrožena pred društvenom reinkarnacijom Zorana Đurišića koji je lično od premijera Abazovića nagrađen za upokojenje nacionalne avio-kompanije, jedan od najmarkatnijih simbola te mračne i odnarođene epohe, čovjek koji se sumnjičio za višemilionsku pronevjeru i od kojeg je i prokazani bivši režim oprao ruke. Prema tome, ja se uopšte ne čudim što nema značajnijeg protivljenja novim kadrovskim riješenjima po kojima DPS popunjava 30 odsto po dubini“, ističe Kovačević.

Sve po starom. Do kraja mjeseca znaćemo koliko je koja partija ugrabila moći, na radost izabranih partijskih vojnika i njihovih porodica.

„Sve dok su građani primorani da budu taoci partija koje im umjesto javnih službi pružaju usluge a zauzvrat traže glas, stanje će biti nepromijenjeno. Plašim se da ćemo na dane kada će javni biti iznad partijskog interesa pričekati“, zaključuje Mudreša.

Sve u svemu, kao da i nije bilo avgusta.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GOMILAJU SE KRIVIČNE PRIJAVE PROTIV VESNE MEDENICE: Optužnice još nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se čeka odluka Specijalnog državnog tužilaštva u predmetu protiv organizovane kriminalne grupe Miloša Medenice, tom državnom organu stižu nove optužbe na račun njegove majke

 

Lisice na rukama bivšoj čelnici Vrhovnog suda Vesni Medenici – desetak dana prije, slabo je ko mogao zamisliti takvu scenu. Pogotovo ne nakon „penzionisanja“ koje je izgledalo više kao bezbjedno sklanjanje predsjednice Vrhovnog suda nakon neustavnog trećeg mandata, nego kao kazna.

Iako se još tačno ne zna šta se kriminalnoj grupi Miloša Medenice i njegovoj majci stavlja na teret, na stolovima Specijalnog državnog tužilaštva gomilaju se predmeti i koji bacaju novo svjetlo na rad nekadašnje prve dame sudstva. Svi predmeti nose oznaku „tajno“.

Nakon što je uhapšena u aprilu, prve nezvanične informacije su bile da je Medenica osumnjičena da je, navodno, u najmanje dva slučaja uticala da sudije tog suda donesu odluku, za šta je njen sin Miloš dobio više stotina hiljada eura. Vesni Medenici, njenom nekadašnjem tjelohranitelju – policajcu Miloradu Medenici, Luki Bakoču, Vasiliju Petroviću i službenici Uprave prihoda i carina Ivani Kovačević odmah je određen pritvor do 30 dana. Njen sin se nedavno iz Beograda vratio u Crnu Goru i takođe mu je određen pritvor. Svi su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Do 11 osumnjičenih policija i tužilaštvo došli su analizirajući kriptovanu komunikaciju ranije uhapšenog Medeničinog tjelohranitelja Darka Lalovića. Prema toj komunikaciji Miloš Medenica se bavio raznim kriminalnim poslovima, pretežno švercom cigareta, a njegova majka je ,,završavala” kriminalcima sudske predmete i zauzvrat dobijala stanove i drugu korist.

Vesna Medenica sumnjiči se da je kao predsjednica Vrhovnog suda pristala da za 590.600 eura sinu Milošu Medenici i dvojici njegovih prijatelja utiče da se u postupcima revizije donesu odluke u korist kompanija Fab lajv i Cijevna komerc, piše u naredbi za sprovođenje istrage u koju je Pobjeda imala uvid. Pored Miloša Medenice, SDT je Marka Vučinića, Nikolu Raičevića označilo kao osobe koje su između nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda posredovale u dogovaranju mita koji su Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije Cijevna komerc i Bojan i Marko Popović, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Fab petrola pristali da daju za pozitivne ishode bez obzira na činjenično stanje u sudskim procesima koje su kompanije Fab lajv i Cijevna komerc vodile protiv kompanija Gugi komerc i Omorika.

Mjesec dana kasnije pojavile su se sumnje u Specijalnom državnom tužilaštvu da je Medenica u još dva sudska predmeta protivzakonito uticala na štetu države.  U ovom slučaju u korist privatne kompanije podgoričke firme Carine Čedomira Popovića, sa kojim je u kumovskim vezama. Specijalna tužiteljka Nataša Bošković saslušala je tada u svojstvu svjedoka sudiju hercegnovskog Osnovnog suda Jovana Stankovića. On je u SDT-u rekao da je Medenica, navodno, od njega izričito tražila da u jednom predmetu donese presudu u korist firme Carine. Rekao je da mu je poznato da je predmet spora bilo vraćanje zajma firmi Čedomira Popovića u iznosu od 20.000 eura. Stanković je nakon toga podnio ostavku na mjesto sudije.

Nedavno je podgorička kompanija Temple’s glory 2.9 podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Petrola Ljubljana, nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, sudije Vrhovnog suda Branimira Femića, drugih NN lica iz Petrola, kao i protiv NN lica – visokih funkcionera Vlade Crne Gore koja je bila u mandatu do avgusta 2020. godine. Krivičnom prijavom, kako je kazao advokat Veselin Radulović, njima je stavljeno na teret izvršenje krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i najteži oblik krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. U kompaniji Temple’s glory 2.9 sumnjaju da je visoki funkcioner Vlade 2019. godine, na zahtjev iz Petrola, preko Medenice uticao da Vrhovni sud donese presudu u korist slovenačke kompanije, a na njihovu štetu. U ovom sudskom postupku podgorička firma tužila je Petrol i tražila obeštećenje od devet miliona eura. Nakon šest godina suđenja Apelacioni sud je dijelimično prihvatio tužbu i pravosnažno dosudio obeštećenje od 2,9 miliona eura. Međutim, obje kompanije su zatražile reviziju Vrhovnom sudu, a sudija Femić je za samo nekoliko dana, 4. februara 2020, presudio da Temple’s glory 2.9 vrati Petrolu 2,9 miliona uvećano za kamate i sudske troškove, i od tada traje blokada računa i poslovanja podgoričke firme.

I beogradski advokat Borivoje Borović imao je primjedbe na rad Medenice. On je od Specijalnog državnog tužilaštva tražio da sasluša nekadašnju predsjednicu Vrhovnog sud, optuživši je da je uticala na presudu kojom je njegov klijent Marko Šaranović osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva biznismena Dragana Bećirovića. U predstavci upućenoj početkom maja glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, Borović navodi da je taj predmet ,,evidentan primjer ‘naručene presude’”. On je u predstavci napisao da je prije objavljivanja presude objelodanjeno da su Medenica i brat ubijenog – Zoran Bećirović, imali poslovne i privatne veze.

,,Ovaj predmet je evidentan primjer ‘naručene presude’. Jasno je da brojnost i ozbiljnost povreda prava okrivljenog od strane Višeg suda i pojedinih sudija Apelacionog suda, policijskih službenika i Višeg tužilaštva, ne može da bude rezultat njihovog nepoznavanja prava, niti posljedica nekakvog slučaja. Radi se o pristrasnom vođenju postupka, koje ima svoj uzrok u pritisku na navedene postupajuće organe. Da su ove tvrdnje tačne, nedvosmisleno proizilazi nakon saznanja koja su u javnost dospjela neposredno prije donošenja pravosnažne presude, a koja se tiču poslovnih i privatnih veza između tadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i Zorana Bećirovića… Zoran Bećirović ima svojstvo oštećenog u tom predmetu”, piše u predstavci.

Kako vrijeme prolazi nove optužbe isplivavaju na površinu. Kredibilitetu i autoritetu crnogorskog pravosuđa već je pričinjena ogromna šteta. Ukoliko se uspije dokazati samo dio optužbi na sudu i kazne se odgovorni – to bi moglo izroditi novu nadu da će se konačno krenuti u reformu sudstva. Neke sudije bi se mogle ohrabriti i tužiocima dati još dokaza. Povjerenje u sudstvo nakon produženja pritvora Medenici poraslo je.  Međutim, nakon oslobađajuće presude bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši ponovo je poljuljano. Mnogi se plaše da bi to na kraju moglo da se desi i u slučaju Medenice.

 

I roditelji inficiranih beba optužuju Medenicu

Vesna Medenica je za nezakoniti uticaj nedavno optužena i u Apelacionom sudu. Tamo su razmatrane žalbe na odluku bjelopoljskog Višeg suda kojom su ljekari tamošnje Opšte bolnice Tomislav Jeremić, Haka Tahirović, Zvonko Puletić i Jela Cimbaljević oslobođeni optužbe za infekciju pet beba u novembru 2014. od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru Crne Gore. Na tu odluku žalilo se tužilaštvo, ali i roditelji beba.

Roditelji sumnjaju da za sudije Vrhovnog suda početkom 2019. godine nijesu bili presudni dokazi već riječ tadašnje predsjednice Vesne Medenice. Prvom presudom, iz 2017. godine Jeremić i Tahirović su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora, a Puletić i Cimbaljević na po šest mjeseci kućnog pritvora. Apelacioni sud je tu odluku preinačio i osudio ih na po godinu zatvora. Uslijedile su žalbe koje je uvažio Vrhovni sud i odredio ponovno suđenje uz pouku da treba povoljnije presudititi u korist optuženih.

Odluka je sada na Vijeću Apelacionog suda, u kome su sudije: Evica Durutović, Predrag Tabaš i Ana Vuković.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo