Povežite se sa nama

MONITORING

FESTIVAL KOTORART POD UPITNIKOM: Kako podnijeti opozicioni Kotor

Objavljeno prije

na

Da li će se i pod kakvim uslovima održati ovogodišnji festival KotorArt u Kotoru, biće poznato nakon sastanka ugovorenog za 26. maj između ministra za kulturu Janka Ljumovića i predstavnika Opštine Kotor. Opstanak poznatog festivala koji uživa status kulturne manifestacije od državnog značaja, uveliko zavisi od politike i spremnosti državnih organa da sarađuju sa lokalnom upravom u Kotoru, u kome je vlast preuzela opozicija.

KotorArt je pravi ispit te vrste. U ovom trenutku, nešto više od tridesetak dana do početka Festivala, ne zna se da li će ga i u kojoj formi biti, odnosno da li će Ministarstvo kulture ispoštovati svoj dio obaveza, kao što je to činilo tokom duge vladavine DPS-a u ovom drevnom gradu.

Dešavanja oko održavanja KotorArta još jednom pokazuju kako mnoge kulturne manifestacije zavise od afiniteta i političke volje onih koji su u prilici da o tome odlučuju. U slučaju KotorArta problemi oko utvrđivanja programa i raspodjele sredstava nastali su zbog zategnutih odnosa na relaciji između Ministarstva kulture i nove lokalne uprave u Kotoru, na čelu sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem.

Međutim, glavni problem odjednom je postao način finansiranja Festivala za koji Ministarstvo izdvaja trećinu potrebnih sredstava dugih osam godina.

Ukupan budžet festivala prošlog ljeta iznosio je 628.766 hiljada eura, od čega je Ministarstvo uplatilo 230.000 eura, Opština 204.000 hiljade eura, dok ostatak čine sredstva pribavljena od sponzora. Kotorani su svoj dio sredstava već opredijelili a pregovori sa Ministarstvom su zapeli zbog pogoršanih međusobnih odnosa.

Da će politika uveliko odlučiti dalju sudbinu KotorArta sasvim je izvjesno. Dogovoreni sastanak ministra sa Kotoranima unaprijed je time opterećen. Na zahtjev Ministarstva da se sastanak na kome se očekuje potpisivanje sporazuma o organizovanju Međunarodnog festivala KotorArt za 2017. godinu, održi na nivou ministar – predsjednik, iz Opštine je upućen dopis u kome se ministar obavještava da će delegaciju Kotora predvoditi jedan od potpredsjednika Opštine. Diplomatski rečeno, niži nivo od traženog.

Predsjednik Jokić istrajan je u odluci da ne želi susret sa ministrom Ljumovićem sve dok se ne ispuni njegov zahtjev upućen Ministarstvu za razrješenje Anastazije Miranović sa funkcije direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Jokić je više puta pozvao ministra Ljumovića da kao nadležni, drugostpeni organ, reaguje na podnijetu prijavu u vezi sa postupanjem Uprave i direktorice Miranović u slučaju izgradnje ugostiteljskog objekta na lokaciji Turski rt na Verigama, koji je nedavno svečano otvoren u prisustvu bivšeg premijera Mila Đukanovića.

U tako zaoštrenim odnosima Opština i Ministarstvo treba da zaključe sporazum o zajedničkom finansiranju KotorArta koji će se ovog ljeta održati u posve drugačijoj atmosferi i novom poltičkom okruženju.

Kako se nezvanično saznaje u Ministarstvu kulture spremaju novi koncept organizacije KotorArta u kome će pozicija Ministarstva biti posve drugačija, koju će ministar Ljumović javno prezentirati na konferenciji za novinare zakazanoj za 29. maj.

Da u KotorArtu stvari ne funkcionišu kako bi trebalo uoči početka nove festivalske sezone, pokazalo je i reagovanje proslavljenog pijaniste Ratimira Martinovića, povodom njegovog otkazivanja učešća na svečanom koncertu u dvorani Kolarčeve zadužbine u Beogradu, priređenom povodom proslave Dana nezavisnosti Crne Gore. Martinović se obratio javnosti otvorenim pismom u kome navodi kako su razlozi njegove spriječenosti principijelne prirode. On je javno problematizovao uslove pod kojima se odvija život umjetničke muzike i ukupne kulturne produkcije u Crnoj Gori i govorio, između ostalog i o KotorArtu:

„Odvija se tako da ministar kulture mjesec dana prije početka državnog festivala KotrArt za koji je spreman kompletan program za 50 dana njegovog trajanja, ne zna kojim budžetom raspolaže za isti..”

Martinović je jedan od osnivača KotorArta, koordinator je programa Festivala i umjetnički direktor muzičkog programa pod nazivom Don Brankovi dani muzike, koji samostalno i u okviru KotorArta uspješno traje punih 16 godina. Osnovni problem daljeg funkcionisanja KotorArta koji ulazi u devetu godinu od osnivanja, je način organizovanja na koji prigovaraju i predsjednik Jokić i ministar Ljumović.

KotorArt posluje kao nevladina organizacija sa ciljem afirmacije umjetničkog stvaralaštva iz oblasti muzičke umjetnosti. Iako je to festival sa više različitih segmenata, od muzike, preko pozorišta za djecu i odrasle pa sve do arhitekture. Zapravo svi programski segmenti Festivala pojedinačno su registrovani kao NVO ili kao fondacije, što je slučaj sa Kotorskim festivalom pozorišta za djecu, Međunarodnim festivalom klapa Perast, dok je u Registru nevladinih fondacija upisana Fondacija Don Branko Sbutega- DBS, čiji je osnivač i ovlašćeno lice pijanista Martinović.

Finansijska sredstva iz budžeta Ministarstva kulture uplaćuju se Opštini Kotor koja sa svakim umjetničkim direktorom festivalskih programa zaključuje poseban ugovor.

Izgleda da je takvoj praksi došao kraj i da će ideja o transformaciji KotorArta u javnu ustanovu ovoga puta zaživjeti. Takva preporuka postojala je 2012. godine, ali je tadašnja predsjednica Marija Ćatović propustila da je realizuje. Međutim na novom modelu organizacije KotorArta radiće odvojeno ili zajedno i lokalna uprava i Ministarstvo kulture.

Nezvanično iz Ministarstva ocjenjuju kako je KotorArt izgubio prvobitnu koncepciju, kako je zaživjela neka vrsta privatizacije KotorArta koji je u osnovi dobra ideja ali da sistem NVO i plaćanja preko Opštine mora da se mijenja u vidu javne ustanove sa odgvornom upravljačkom strukturom.

Ministar Ljumović je godinama bio dio KotorArta, na funkciji izvršnog producenta Festivala, u vrijeme kada je pokrivao funkciju poslovnog direktora Crnogorskog narodnog pozorišta. Bio je i umjetnički direktor programa pod nazivom Pisanje grada u ime Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, na kome je predavač. Kao član Nacionalnog komiteta za UNESCO pomogao je u pribavljanju pokroviteljstva za KotorArt, pa je za očekivati da sa pozicije ministra za kulturu na jedan novi i učinkovitiji način, pruži punu podršku Festivalu koji predstavlja važnu stavku u njegovoj radnoj biografiji.

Bivši ministar za kulturu i aktuelni ambasador Crne Gore u Beogradu Branislav Mićunović utemeljivač je KotorArta i počasni predsjednik kotorskih ljetnih igara. KotorArt je od početka bio osuđen na uspjeh, na kome su radile mnogobrojne državne institucije. Već na startu dobio je epitet međunarodnog, evropskog, mediteranskog i državnog festivala. Osnovan je tako što je preuzeo već afirmisani Kotorski pozorišni festival za djecu i Don Brankove dane muzike. Na inicijativu Mićunovića kao ministra i predsjednika Nacionalnog komiteta za saradnju sa UNESCO, KotorArt dobija pokroviteljstvo ove međunarodne organizacije.

Kakva je njegova uloga u nastanku kotorskog multimedijalnoig festivala najbolje je objasnio prvi umjetnički direktor Festivala, poznati zagrebački reditelj Paolo Mađeli. U uvodnom tekstu programa za ljeto 2012, pod nazivom Ipak se okreće, napisao je: „Međutim, ne bi se pokrenulo ni za milimetar bez podrške Ministarstva kulture… Dakle bez ministra Branislava Mićunovića koji je uspio da nam u teškim vremenima za kulturu pronađe, osim finansijskih sredstava, koja u poslednje vrijeme fale širom Evrope i jedan adekvatan prostor za potrebe Festivala u Kotoru. Okreće se znači i zahvaljujući Vladi Crne Gore, zahvaljujući njenom Ministarstvu kulture”.

Zlobnici su tada komentarisali da je za meteorski uspon KotorArta zapravo zaslužna supruga tadašnjeg ministra, rediteljka Radmila Vojvodić, koja je u Kotoru dobila vrhunske uslove i najljepšu scenu na moru za izvođenje svojih rediteljskih ostvarenja, pozorišnih predstava čije su premijere obilježavale svaku festivalsku sezonu.

Umjetnički par Mićunović-Vojvodić nagrađen je novim visokim državnim funkcijama. To ne znači da posle njih sve treba da propadne. Naprotiv. KotorArta će biti, samo pod novim, mnogo realnijim okolnostima.

Revizija poslovanja

„Mi smo opredijelili naše učešće u finansiranju KotorArta za ovu godinu u iznosu od 205.000 eura”, kazao je predsjednik Opštine Vladimir Jokić. Festival će ove godine ići prema programu koji smo zatekli, a za dogodine ćemo vidjeti. Svaka od manifestacija u okviru KotorArta zaslužuje reviziju poslovanja”, poručio je Jokić. On je kazao da je neodrživo da KotorArt radi kao fondacija i da će se u tom pogledu napraviti neka nova organizacija ove kutlurne manifestacije od značaja za Kotor.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

KRAĐA ŠLJUNKA: Građevinska mafija i dalje jača od države

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije godine od zabrane eksploatacije, građevinska mafija se dodatno obogatila, uništila rijeke, a ovog ljeta mještane i turiste zbog krađe šljunka iz Morače očekuju restirkcije vode na Primorju. Državne institucije su nesložne, korumpirane i nemoćne, pa se prijeti vojskom

 

Snimak bagera koji nesmetano kradu i odnose šljunak iz razorene Morače, prikazao je u utorak na TV Vijestima novinar i aktivista Vuk Vujisić. Iz Operativnog tima za borbu protiv nelegalne eksploatacije šljunka i Ministarstva ekologije dobili smo odgovore da oni pokušavaju da to zaustave ali da im loše ide, da je sve to naslijeđen problem iz doba DPS-a, te da građani prijave svaku ovakvu aktivnost…

Od decembra 2020. godine svaki oblik eksploatacije šljunka je zabranjen jer je ugroženo snabdijevanje Regionalnog vodovoda Bolje sestre. No i pored rješenja inspekcija o zabrani eksploatacije šljunka i naredbi o uklanjanju nelegalnih objekata sa državne imovine, građevinske kompanije su nastavile da kradu, a država da žmuri.

Kao rezultat, mamo još uništeniju Moraču, Cijevnu, Taru, Lim i ostale napadnute rijeke, uz dodatne milione koji su se slili na račune građevinskih firmi. Posljedice nerada institucija osjetiće u vidu restrikcija vode ovog ljeta mještani i turisti šest primorskih opština koje se snadbijevaju iz vodovoda Bolje sestre, najavili su iz Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje. Sa nekadašnjih 2.600 litara u sekundi izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s, a ovog ljeta će se dodatno smanjiti.

Regionalni vodovod je građane koštao preko 100 miliona eura, a prema ranijoj računici Centra za zaštitu i proučavanje ptica, pored uništene rijeke i ekosistema, krađom šljunka samo iz Morače izvučeno je 138 miliona eura. Bivši ministar Aleksandar Stijović je kazao da je ta procjena niska, te da je šteta daleko veća. Premijer Dritan Abazović je ove nedjelje izjavio da je biznis u vezi sa nelegalnom eksploatacijom šljunka u posljednjih 10 do 15 godina bio vrijedan „blizu milijardu eura“.

Ogromne pare koje je građevinska mafija zaradila uništavanjem i krađom zajedničkog resursa donijele su joj i enormnu moć. Nakon što su nove vlasti u decembru 2020. godine zabranile  eksploataciju  šljunka, postalo je jasno da bageri koji izvlače milione iz rijeka neće stati sami od sebe. Godinu kasnije, tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović javno je progovorio o zvjerskom uništavanju rijeka. Javašluku poluga sistema čudio se i  tadašnji premijer Zdravko Krivokapić koji je ocijenio da policija ne radi svoj posao i da sa reagovanjem kasne po dva sata, namjerno, da bi kamioni prošli: „Zašto se neko od nekoga plaši? Plašite se od lopova? Kada je to bilo u Crnoj Gori?”. Tadašnji potpredsjednik Vlade  Dritan Abazović je izjavio da je „Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO ISPITUJE NAVODNU KORUPCIJU U SUDSKOM SAVJETU: Penzije ili suspenzije?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je odluka o penzionisanju sutkinje Svetlane Vujanović poništena kao nezakonita, što je razljutilo resornog ministra, Sudski savjet je penzionisao jednu od donosilaca te odluke sudiju Hasniju Simonović. Ona je odgovorila tvrdnjama o mogućoj korupciji i zloupotrebama među članovima Savjeta

 

Sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović prisilno je penzionisana u avgustu prethodne godine. Tada je odlukom Sudskog savjeta u penziju ispraćeno 23 crnogorskih sudija. Tužilački savjet je, prije gotovo godinu, na isti način smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sa još deset njegovih kolega.

I Sudski i Tužilački savjet pozvali su se na Zakon o penzijskom osiguranju, koji propisuje sa koliko godina starosti i radnog staža funkcioner te grane vlasti može u penziju, i na zakone o sudu i tužilaštvima koji propisuje da ovim službenicima prestaje funkcija čim ispune uslove u penziju. Nova vlast je iskoristila ovaj mehanizam kako bi se obračunala sa dijelom tužilaca i sudija bliskih bivšem režimu, odnosno za dovođenje „svježe krvi“.

Međutim, odluke ovih tijela čekaju izjašnjenje Ustavnog suda, s obzirom na to da dio javnosti smatra da je riječ o diskriminatornom odnosu i pogrešnom tumačenju zakona o penzijskom osiguranju. Nezadovoljne sudije i tužioci u svoju odbranu kažu da je riječ o odredbama zakona koje propisuju beneficirani radni staž u pravosuđu, koji funkcioner tog resora mogu koristiti samo ukoliko to oni žele. Drugi sporni dio odluka je što žene, prema ovom tumačenju, u penziju idu sa navršenih 64 godine, kako kaže zakon, dok muškarci mogu da rade dvije godine duže. Ovo je, smatraju, diskriminatoran odnos prema ženama.

Zbog toga je Upravni, a potom i Vrhovni sud, presudio u korist Svetlane Vujanović, supruge bivšeg predsjendika Crne Gore Filipa Vujanovića, i naložio Sudskom savjetu da je vrati u Vrhovni sud. ,,Konačno sam uspjela u sporu i dokazala da je Sudski savjet donio nezakonite odluke kojima je meni i koleginicama oduzeo sudijske funkcije. Svi navodi moje tužbe prepisani su u presudi. Nažalost, Sudski savjet i neodgovorne sudije meni i mojim koleginicama oduzeli su 18 mjeseci prava na rad i obavljanje sudijske funkcije, ali naša pravna borba nije bila uzaludna”, kazala je Vujanović.

Ova odluka je otvorila Pandorinu kutiju u pravosudnom sektoru, zbog koje je u cijeli slučaj uvedeno i državno tužilaštvo.

Nakon što je Vijeće drugostepenog organa, Vrhovnog suda, potvrdilo odluku Upravnog suda da je Vujanović protivzakonito penzionisana, oglasio se ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač. On je obje presude nazvao „skandaloznim“, dok je optužio sutkinju Hasniju Simonović, članicu Vijeća koje je vratilo penzionisanu Vujanović u Vrhovni sud, za konflikt interesa.

,,Vrhovni sud Crne Gore je 14. decembra 2022. godine donio presudu odlučujući o zahtjevu za ispitivanje sudske odluke – presude Upravnog suda Crne Gore. U tom Vijeću, u svojstu sudije izvjestioca, odlučivala je i sutkinja Hasnija Simonović koja je direktno bila zainteresovana za donošenje ovakve presude jer po postojećem zakonu ona stiče uslove za prestanak sudijske funkcije u januaru 2023. godine. Po svim standardima a naročito poštujući načelo nepristrasnosti u radu sudija, sutkinja Simonović nije smjela da bude sudija izvjestilac u konkretnom slučaju, niti da u njemu odlučuje”, naveo je ministar Kovač.

Odlazećem ministru je veliki broj crnogorskih pravnika i relevantnih pravnih organizacija zamjerio na direktnom miješanju u rad pravosuđa. Kovač je, ispred Ministarstva pravde, takođe i član Sudskog savjeta. Ovakve izjave zamjerila mu je i predsjednica Udruženja sudija i bivša sutkinja Vrhovnog suda Hasnija Simonović. Nju je Sudski savjet, na prvoj narednoj sjednici, takođe poslao u penziju. Kovač je bio izuzet iz glasanja.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆEVA PUTOVANJA: Moj je život Švicarska

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. I dalje. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti

 

 

Predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović je sa suprugom Lidijom i obezbjeđenjem novogodišnje praznike, od 30. decembra do 7. januara, proveo u  luksuznom hotelu Grand Hotel des Bains Kempinski u švajcarskom mondenskom odmaralištu Sent Moric.

Cijena prava sitnica. Na sajtu hotela navodi se da se za datume u kojima je boravio Đukanović, najjeftiniji smještaj mogao naći za oko 1.800 eura za noć u sobi od 25 kvadrata, dok apartmani počinju od 2.500 eura za noć do preko 13 hiljada eura za predsjednički apartman. Hotel nudi i ,,rezidencije” koje počinju od 5.000 eura za noć, a najskuplja opcija košta 20.000 eura.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) su saopštili da su troškovi po osnovu službenog putovanja njihova dva službenika, koji obezbjeđuju Đukanovića, iznosili preko 11 hiljada eura. Troškove obezbjeđenja štićenih ličnosti snosi država. ,,Od ukupnog iznosa, iznos od 8.931,42 eura se odnosi na hotelski smještaj, a troškovi za dnevnice su iznosili 2,209,20 eura”, navodi se u odgovorima MUP-a na pitanja Vijesti.

Portal A-plus je prvi objavio da je Đukanović bio u Sent Moricu i tada su naveli i da se vratio iznajmljenim privatnim avionom. A o tome da je na odmor otišao Vladinim avionom prvi je pisao Portal Press koji je objavio informaciju o letu u Bergamo, a tom portalu bliska NVO Lupa poslala je Specijalnom državnom tužilaštvu obavještenje ,,koje se može smatrati krivičnom prijavom” o ,,mogućem krivičnom djelu” u vezi sa letom Đukanovića.

Đukanovićevi luksuzni odmori i još skuplji satovi, poslovni u zemlji i inostranstvu, neobjašnjiva su misterija za javnost u Crnoj Gori. Od zvaničnih primanja koje prijavljuje u imovinskom kartonu, Đukanović taj luksuz sebi ne bi mogao da priušti. Njegova predsjednička plata iznosi oko 2.200 eura mjesečno, dok njegova supruga prima oko 900 eura.

Korišćenje državnih resursa se ne računa. Tako se Đukanović u Istanbulu 30. decembra sastao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom. Istog dana, popodne, avion Vlade Crne Gore je poletio iz Istanbula, ali nije sletio u Podgoricu, već je oko 20.30 sletio u Bergamo, a nakon pola sata se uputio ka Podgorici gdje je sletio nešto poslije 22 časa.

Iz Vlade Crne Gore je Vijestima rečeno da Đukanović jeste tražio da avion leti rutom Podgorica-Istanbul-Bergamo-Podgorica i da je u zahtjevu navedeno da je tome razlog diplomatski susret. Kabinet predsjednika nije obavijestio javnost o tome sa kojim diplomatom ili stranim zvaničnikom se to Đukanović navodno sreo u Bergamu ili bilo gdje u Italiji, a kamoli Švajcarskoj.

Poznato je da Đukanović voli da uživa u novogodišnjim slavljima u inostranstvu. Tako je 2018. uoči novogodišnjih praznika Vladinim avionom letio u Amsterdam, bez ikakvog zvaničnog objašnjenja. Otputovao je 29. decembra u Amsterdam, državni avion se vratio u Podgoricu, da bi do istog grada državni avion letio i vratio se 8. januara 2019. godine. Nikad nije razjašnjeno da li je Đukanović bio do Amsterdama na par sati u razmaku od desetak dana, ili je ostao u Amsterdamu ili odatle otputovao dalje pa se državnim avionom vratio u Podgoricu nakon završetka odmora.

Đukanović je državni avion koristio i tokom novogodišnjih praznika 2019. za odlazak u Pariz, odakle je sa suprugom i prijateljima otputovao u Majami. Vratio se istim avionom iz Pariza desetak dana kasnije u Podgoricu, utvrdio je MANS u februaru 2020. godine.

Predsjednik je Agenciji za sprječavanje korupcije, objasnio da je u Parizu 29. decembra 2019. imao službene obaveze o kojima nije obavijestio javnost jer su ,,u pitanju sastanci sa odgovarajućim stepenom tajnosti”, nakon čega je o svom trošku otputovao redovnom linijom za Majami, saopštio je ASK u januaru 2021. Tada je, pozivajući se na rješenje Specijalnog državnog tužilaštva kojim je odbačena prijava MANS-a za zlopupotrebu službenog položaja, ASK utvrdio da Đukanović nije prekršio zakon.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac rekao je tada da SDT i ASK nisu drugim dokazima provjeravali tvrdnju Đukanovića da je u Parizu bio službeno a tajno, već da su samo konstatovali da je poštovana procedura odobravanja letova. Milovac je rekao da ASK nije cijenila to što je državni avion nakon službenih sastanaka u Parizu vraćen u Crnu Goru, te da je, nakon što se Đukanović vratio iz Majamija, ponovo poslat u Pariz po njega: ,,Sve i da se zaista radilo o službenom putu u Pariz, nesporno je Đukanovićeva odluka da novogodišnje praznike provede u SAD-u, dodatno koštala crnogorske građane u vidu naknadnih letova državnog aviona za Pariz”, rekao je Milovac.

Vijesti su tokom 2021. otkrile da je Đukanović od januara 2019. do decembra 2020. godine 19 puta letio tajno na razne evropske destinacije. Za te letove se ne znaju ni putnici ni razlozi. Bez javnog objašnjenja Đukanović je osam puta letio u Švajcarsku – sedam puta u Ženevu i jednom u Cirih. Mediji su nagađali da je jedina poznata okolnost koja povezuje Đukanovića sa Ženevom bila to što u njoj živi i njegov dugogodišnji prijatelj Stanko Cane Subotić.

A onda su tokom 2021. Pandora papiri, koje je objavio MANS, otkrili još jedan razlog tolikog Đukanovićevog interesovanja za Švajcarsku. MANS je utvrdio da je firma koja je upravljala trastovima koje su Đukanović i njegov sin Blažo formirali 2012. godine – i sakrili to vlasništvo preko pet država – poslovala na adresi u švajcarskom mjestu Nušatel. Ono se nalazi na stotinak kilometara od Ženeve, a u blizini više malih aerodroma oko Ženevskog jezera. Od 2017. godine, firma LJ Management, kod koje se nalazi dokumentacija o poslovanju trastova Đukanovića, preselila se na adresu u Ženevi. Iako su Đukanovići negirali da su imali bilo kakvu imovinu u osnovanim trastovima, MANS je utvrdio da su postojali najmanje do 2014. godine.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković poručila je 2021. da crnogorska policija, tužilaštvo i tajne službe treba da u saradnji sa inostranim partnerima utvrde gdje se i s kim u Švajcarskoj tajno sastajao.

,,Činjenica je da je Đukanović više puta putovao u Ženevu državnim avionom, iako tamo nije imao nikakvih zvaničnih obaveza. Podaci iz Pandora papira pokazuju da se upravo u Švajcarskoj nalazila kompanija koja je upravljala skrivenim trastovima Mila Đukanovića i njegovog sina. Zbog toga bi tužilaštvo i policija, ali i obavještajna služba, trebalo da kroz međunarodnu saradnju utvrde gdje je išao predsjednik države dok je boravio u Švajcarskoj. Posebno je važno utvrditi koja lica su bila sa njim prilikom posjete Ženevi, jer upravo te osobe mogu biti takozvani proksiji, odnosno fiktivni vlasnici njegove imovine”, rekla je ona Vijestima.

Utvrđivanje za sada teče ovako – Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je u oktobru prošle godine utvrdila da Đukanović nije prekršio Zakon  o sprečavanju korupcije kada je davne 2010. putovao u Dubaji na poziv i o trošku biznismena Duška Kneževića.

Đukanović je priznao da je u glavni grad UAE putovao na privatnu zabavu u organizaciji Duška Kneževića optuženog biznismena i predsjednika Atlas grupe, koji je i sam više puta izjavio da je snosio troškove Đukanovićevog putovanja. ,,Đukanović je istakao da je na putovanje bio pozvan sa suprugom na privatno druženje, te da u konkretnom javna funkcija koju je obavijao u tom momentu ni na koji način nije bila povezana sa putovanjem”, navodi se u obrazloženju Đukanovićevog putovanja koje je objavio ASK.

Iako mu je Knežević 2010. plaćao putovanje, Đukanović je devet godina kasnije izjavio da Knežević nikada nije bio njegov prijatelj: ,,Imam vrlo pažljiv odnos prema prijateljima, imam vrlo strogu selekciju prijatelja i on nikada nije bio dio tog kruga”.

Agencija je, istovjetnu odluku donijela i kada je Đukanović takođe o Kneževićevom trošku putovao na njegovu zabavu u Sen Trope, u junu te iste 2010. godine. Knežević je izjavio da Đukanović u imovinskom kartonu za tu godinu nije prijavio prihod koji je od njega dobio u vidu poklona i koji je kako je precizno izračunao koštao, najmanje 22.763 eura –  za troškove puta i boravka u ljetovalištu San Trope.

Da bi sve bilo bar politički korektno, ASK je istovjetnu odluku donio i povodom sadašnjeg premijera, a tadašnjeg vicepremijera Dritana Abazovića. On je u decembru 2021. putovao takođe u Dubaji na poziv Muhameda Šajbanija, člana tamošnje vladarske porodice. Po tumačenju ASK-a u putovanjima o trošku trećih lica najviših državnih funkcionera nema elemenata korupcije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo