Povežite se sa nama

MONITORING

SVETOZAR MAROVIĆ I DALJE NA SLOBODI: Bratski sporazum

Objavljeno prije

na

dusko

Dok šef kriminalne budvanske grupe, Svetozar Marović, sjedi u Beogradu u bolnici, umjesto u zatvoru u Spužu, Duško Marković u Podgorici sliježe ramenima i nada se da će se Svetozar sam dozvati u pamet i dobrovoljno predati.

Premijer, dakle, očekuje da bi Marović trebalo sam da se prijavi na izdržavanje kazne. Važi. Mnogo bi bilo i da je Svetozar danski bjegunac od pravde. Valjda baš zbog toga što Marović samo što nije krenuo s koferima u Spuž, njegov zastupnik Zdravko Begović svaki čas podsjeća da je šef budvanske kriminalne grupe u lošem zdravstvenom stanju i da bi ga bilo nehumano baš sada natjerati da u Spužu odsluži svoju skoro četvorogodišnju zatvorsku kaznu.

Ne čudi ponašanje Marovića i njegovog branioca. Tu svako radi svoj posao. Bjegunac sjedi na sigurnom, a branilac zastupa klijenta kako najbolje umije. Pitanje je međutim, šta je sa crnogorskom Vladom pa se ponaša kao naivna Crvenkapica. Koja čeka da se vuk sam raspori, ubaci kamenje u utrobu, zašije i skoči u bunar.

Dobre odnose crnogorske i sprske Vlade, Đukanovića i Vučića, niko u vlasti ne poteže da bi se bjegunac vratio kući na izdržavanje kazne. Ili je dogovor vladara u stvari već napravljen kada je Marovićev sin Miloš preko noći dobio srpsko državljanstvo, što mu prema pojedinim pravnim tumačenjima i međunarodnim ugovorima omogućava da jednogodišnju kaznu zatvora odsluži u Beogradu u kućnom pritvoru.

Kako je Miloš Marović dok se nalazio na optužnici crnogorskog tužilaštva uspio da dobije srpsko državljanstvo, na koje oni koji nemaju problema sa zakonom čekaju godinama, pitanje je na koje još nijesmo dobili odgovor. A nije da to pitanje više puta nije postavljano nadležnima.

Funckioner Socijaldemokratske partije (SDP) Dragan Šimrak zapitao se javno, nakon što je objavljeno da je mladi Marović dobo srpsko državljanstvo, kako je moguće da se to desilo. On je kazao da je „neobjašnjiv interes Srbije da regionalnim kriminalcima dijeli državljanstva kako bi izbjegli pravdu, ukoliko, po njegovim riječima, nije u pitanju još jedna nečasna trgovina Đukanović – Vučić državnim interesima “.

,,Javnost je upoznata da se Marović dogovorio sa tužiocem da za sve što je uradio, provede u zatvoru svega 11 mjeseci. Sa kim se dogovorio da taj period umjesto u spuškom zatvoru provede u Beogradu, što sam ministar pravde naziva ‘ruganjem pravdi’, i da li je po srijedi dogovor DPS-a i Vučićevog SNS-a, moraće obavijestiti javnost”, rekao je tada Šimrak.

SDP je i sada ostao bez odgovora na pitanje zašto se dobri odnosi sprske i crnogorske vlade, na koje se tamošnji i ovdašnji vladari nerijetko pozivaju, ne iskoristi da se Svetozar Marović privede pravdi. Ta partija je ovih dabna pozvala Vladu Crne Gore da zatraži od Vlade Republike Srbije sprovođenje sudskih odluka i obezbijedi da Marović konačno počne izdržavanje zatvorske kazne.

,,Pošto premijer Marković ocjenjuje da sa Srbijom imamo ‘najbolje odnose u posljednje dvije decenije’, to neće biti teško obezbijediti, ukoliko postoji iskrena volja “, kazao je Bojan Zeković, funkcioner SDP. ,,U suprotnom građani s pravom mogu sumnjati da je u pitanju dogovoreni aranžman u kome se crnogorska i srpska vlast ‘rugaju pravdi”’, zaključio je Zeković.

I Marović bi mogao da se pohvali dobrim odnosima sa Vučićem. Moguće da ima onih koji su zaboravili, davno je bilo, kako je aktuelni srpski premijer Marovića, inače dugogodišnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore, kao specijalnog gosta 2013. odveo da skupa gledaju derbi na Marakani. Mediji su pisali o tome.

,,Privatno sam došao u Beograd, sreo sam se s Vučićem, pa smo se i vidjeli i gledali zajedno utakmicu. On je izuzetno pametan čovjek”, kazao je Marović tada.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, takođe je tvrdio da Vučić pomaže Maroviću da izbegne pravdu. On je naveo da Bogoljub Karić, Milo Đukanović i Aleksandar Vučić sređuju Maroviću politički azil u Bjelorusiji i da on nikada neće otići u zatvor. ,,Ako Maroviću, slavno crnogorsko pravosuđe, omogući da pobjegne i dobije azil u Bjelorusiji, neka građani Crne Gore, a posebno crnogorska sirotinja znaju da je za to neko u tužilaštvu i pravosuđu uzeo ogromne pare. U Crnoj Gori se kriminal isplati. Kriminal je patriotski, evroatlantski, napredan, građanski, demokratski”, kazao je Medojević.

Marović je 23. decembra 2016. godine trebalo da otpočne izdržavanje zatvorske kazne, ali je Osnovni sud u Kotoru uvažio njegovu molbu za tromjesečno odlaganje izvršenja kazne.

Predsjednik tog suda Branko Vučković kazao je da je Maroviću tada bilo naloženo da se u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija javi 3. aprila i zaprijećeno da će u protivnom biti prinudno odveden iza rešetaka.

Vučković je saopštio da je Marovićev zastupnik 27. marta tražio ponovno odlaganje zbog bolesti njegovog klijenta. Advokat je juče kazao da će Marović doći na izdržavanje kazne, ako Osnovni sud ne prihvati njegovu molbu za odlaganje izvršenja. Sud je odbio tu žalbu, pozivajući se na mišljenje sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Podgorici da je Marovićeve zdravstvene tegobe moguće medicinski zbrinjavati i u spuškom zatvoru. Tu odluku kotorskog suda potvrdio je Viši sud u Podgorici.

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić odbio je kao neosnovane žalbe branilaca Marovića izjavljene na rješenje predsjednika Osnovnog suda u Kotoru kojim je odbijen kao neosnovan zahtjev osuđenog Svetozara Marovića za odlaganje kazne zatvora po presudi ovog suda.

Kako se Marović nije vraćao iz Beograda, za njim je raspisana i crvena Interpolova potjernica, na osnovu izdate naredbe kotorskog Osnovnog suda, a po pribavljenoj saglasnosti Ministarstva pravde Crne Gore.

O raspisivanju Interpolove potjernice obaviješten je i beogradski Interpol s obzirom da postoje saznanja da se Marović tamo nalazi. I nikom ništa.

Da je i sam proces protiv Marovića unaprijed dogovorena stvar dio crnogorske javnosti počeo je da sumnja nakon sklapanja sporazuma tužilaštav sa njim i drugim članovima budvanske kriminalne grupe. Većina Budvana dobila je niže od minimalnih zatvorskih kazni, dok neki članovi nijesu morali ni da plate štetu napravljenu budvanskoj kasi, koja je oštećena za desetine miliona eura.

Tužilaštvo je od Marovića osim zatvorske kazne od skoro četiri godine zatvora, po osnovu dva sporazuma, zatražilo da vrati svega miliona eura plus novčanu kaznu od 100 hiljada eura. Istovremeno, u samo jednom od sumnjivih poslova za koje su se teretili Budvani, tužilaštvo je tvrdilo da je Marović za sebe pribavio korist od skoro tri miliona eura, kojima je iz budvanske kase, pokriven njegov dug.

Kazne propisane Maroviću i Budvanima pojedini advokati i stručnajci ocijenili su nedopustivo smiješnim i suprotne onome što treba da bude svrha sankcije – da se korupcija ne ponovi.

Nadležni su opet uspjeli da zastraše buduće kriminalce – ako oštetiš kasu za desetine miliona eura, završićeš slobodan u Beogradu. Naravno, ako imaš dobre kontakte u visokim ložama.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo