Povežite se sa nama

MONITORING

Preča vlast nego čast

Objavljeno prije

na

Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavnog grada, našao se na velikim mukama. Srce ga vuče da podrži zahtjev opozicije i omogući izglasavanje nepovjerenja Miomiru Mugoši, podgoričkom gospodaru i uličnom batinašu. S neke druge strane mu, pak, stižu znaci da to i ne bi bila najmudrija odluka. Kako se postaviti prema koalicionom partneru, Hamletovski se preispituje Suhih. “Ako DPS čvrsto stane do svog predstavnika, onda dolazimo u situaciju da mi zbog različitih stavova, raskidamo koaliciju”. A SDP nije rad da se vladajuća koalicija sa DPS-om raskida zbog različitih stavova, pa već dvanaest godina traži izgovore za očuvanje braka iz računa. I on opstaje, uz povremene verbalne čarke. “SDP ne želi da prihvati da jedan jedini čovjek odlučuje o svemu u ovome gradu” priprijetio je Suhih Mugoši u ime podgoričkog SDP-a krajem prošle godine. Prethodno je podgorički DPS pokrenuo postupak za razrješenje predsjednika gradskog parlamenta uz obrazloženje da Suhih “malo vremena provodi u kabinetu u Opštini, a funkciju obavlja u stanju posebnih potreba”.

Ti su problemi razriješeni na najvišem partijskom nivou, po navici. SDP je grmio i sijevao, a potom se tiho povinovao odluci većeg i jačeg. Zbog većih interesa.

Lokalna koalicija u Podgorici je nastavila da funkcioniše, raspolažući budžetom od 100- tinjak milona eura. Onaj što odlučuje o svemu počeo je i da bije. Sada u nevolji predlaže Mugoši da podnese ostavku. Ako on to neće, a vidimo da neće, onda bi bilo dobro, kaže Suhih, da ga razriješi DPS. Samo da SDP ne mora da bira između građanske časti i vlasti.

Šef odborničkog kluba SDP u Skupštini Podgorice Milorad Ražnatović nema dilema. On najavljuje kako će partijskim kolegama predložiti da ne glasaju protiv Mugoše. “Treba prepustiti nadležnim organima da riješe to pitanje”, kaže Ražnatović ne precizirajući ko je to nadležan. Šta god Minja mislio, u stvarnom svijetu nadležnost u ovom slučaju pripada partijskim liderima Milu Đukanoviću i Ranku Krivokapiću. Dosadašnja praksa pokazuje, biće kako Milo kaže. Poslije će Ranko objašnjavati kako su SDP-ovci pametniji. Pa zato popuštaju.

Lokalni funkcioneri SDP pozvali su u pomoć čelnike partije da im pomognu pri donošenju odluke u slučaju Mugoša. Da im daju globalnu sliku o tome šta bi ova odluka mogla donijeti a šta odnijeti. Računajući u mjesečnim prihodima iz državnog i lokalnih budžeta, plus plate i honorari iz javnih i državnih preduzeća…

PUTEVIMA PRIVATIZACIJE: Stvar nije tako jednostavna kao, primjera radi, aktuelna prodaja Elektroprivrede Crne Gore.

To je, podsjetimo, SDP do pred kraj prošle godine tvrdio da, ,,država Crna Gora mora zadržati srce elektroenergetskog sistema u većinskom vlasništvu”. Potom nas je, pritisnut Đukanovićevom odlukom da raspiše vanredne izbore i preispita koalicioni sporazum sa SDP, Ranko Krivokapić obavijestio da će EPCG ostati u državnom vlasništvu “i sad i čitav mandat iduće Vlade”. Šta to znači objasnio je prvorangirani SDP-ovac u Vladi Crne Gore Vujica Lazović: “Daćemo šansu partneru da, ukoliko ostvari uslove u roku od pet, šest godina, stekne pravo da Vlada donese odluku da mu proda dodatni dio akcija, kako bi on postao većinski vlasnik.”

“Razlike između nas i DPS najveće su oko privatizacije”, pojasnio je Krivokapić 2004. godine u vrijeme kada se SDP, zvanično, protivila prodaji Telekoma. I Telekom je prodat.
Dvije godine ranije, kada je Vlada Filipa Vujanovića, pošto je izgubila većinsku podršku u parlamentu, odlučila da proda Jugopetrol, SDP je ćutao. Niko ga ništa nije ni pitao.

Potom je na red došao KAP. U znak neslaganja sa privatizacionom strategijom DPS-a, predstavnici SDP-a su napustili Savjet za privatizaciju. Jedva su ih ubijedili da se vrate koju godinu kasnije. Sada – kada je svakome postalo jasno šta je prodaja Kombinata aluminijuma Olegu Deripaski donijela Crnoj Gori – Vujica Lazović, kao predsjednik Savjeta za privatizaciju, objašnjava da bi KAP da nije privatizovan “možda već bio zatvoren”.

Iz tog vremena je i doskočica po kojoj će “odluči li DPS da potopi Taru, SDP napustiti – kajakaški savez”. I SDP je u odbrani rijeke odigrao važnu ulogu, kao što je zahvaljujući i glasovima njegovih poslanika Skuština usvojila odluku kojom je Vlada primorana da odustane od prodaje Termoelektrane i Rudnika uglja u Pljevljima.

I tu se, otprilike, završava spisak ustupaka koje je, pod velikim pritiskom javnosti, DPS napravio prema svom koalicionom partneru.

Spisak poraza i iznuđenih kompromisa mnogo je duži. Čelnici SDP-a ne dozvoljavaju da im se pripiše oportunizam i nedosljednost. Političku čast spremni su da brane i uvredama na račun kritičara, makar to bio i jedan od osnivača i bivši predsjednik njihove partije Žarko Rakčević.

Simboličan je taj sukob vođstva SDP sa bivšikm liderom. SDP Ranka Krivokapića je investirao čitavu antiratnu i opozicionu prošlost u cimentiranje novog društvenog poretka nastalog na ratu, pljački i monopolima. Ta je partija, evo dvanaeset godina na vlasti bez vlastitog izbornog rezultata, postala vječiti politički maloljetnik. Izdržavno lice.

Puno je vremeno prošlo, i sad može izgledati da je Krivokapićev SDP principijelan i dosljedan: niko i ništa ne može ugroziti njihovo služenje DPS-u. Nema nikakvih šansi da bi vođstvo SDP-a moglo donijeti odluku u slučaju Mugoša i sin drugačiju od one koja odgovara Đukanoviću. Samo bi se u jednom slučaju Krivokapić razjunačio i krenuo na podgoričkog batinaša. Kad bi mu gospodar svih crnogorskih svjetova – namignuo.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo